Poljoprivreda, Vol. 14, No. 2
Datum izdavanja: Prosinac 2008.
ISSN: 1330-7142
UDK: 633.854.78 : 664.3
Tel. ++385 31 224 200
Fax. ++385 31 207 017
Izdavač: Zadružna Štampa, d.d., Jakićeva 1, 10000 ZAGREB
Tel/fax: + 00385 (01)2316-050, 2316-060, 2301-347
Email: ured@pfos.hr
Url: http://www.pfos.hr/poljoprivreda/
.
.
Akumulacija suhe tvari i sadržaj fotosintetskih pigmenata u rotkvici (raphanus sativus l.) kao pokazatelji toksičnosti bakra i olova
Miroslav Lisjak, Meri Engler, Boris Đurđević, Krunoslav Karalić, Nada Parađiković
Uključivanje teških metala u metabolizam biljaka prouzročuje promjene specifičnih metaboličkih putova, poput procesa sinteze organske tvari. Biljke tri kultivara rotkvice izložene su tretmanu s 0,5 mM Cu, odnosno Pb u hranjivoj otopini tijekom 48 h. Sadržaj fotosintetskih pigmenata u listovima utvrđen je spektrofotometrijski i izražen na jedinicu mase suhe i svježe tvari lista. Manja akumulacija suhe tvari u listu i hipokotilu tretiranih biljaka rezultirala je relativnim povećanjem sadržaja pigmenata u suhoj tvari lista. Ovim je istraživanjem utvrđeno da je sadržaj fotosintetskih pigmenata, u uvjetima kratkog izlaganja navedenim teškim metalima, neprecizan pokazatelj njihove toksičnosti za rotkvicu
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Geostatistički model procjene kalcizacije na primjeru osječko-baranjske županije
Vladimir Vukadinović, Vesna Vukadinović, Irena Jug, Željko Krajičak, Boris Đurđević
Nepovoljan pH tla glavni je razlog brojnih problema u debalansu hraniva, a samim tim i u rastu i razvoju biljaka, pojavi kloroza i nekroza na lišću i plodovima i dr. Stoga se kalcizacija, kao mjera popravke kiselih tala, mora provoditi oprezno, uz detaljnu prethodnu kemijsku analizu tla. Ovaj rad predstavlja segment kompjutorskoga modela za utvrđivanje potrebe u gnojidbi koji obavlja procjenu potrebe za kalcizacijom. Rezultati procjene analizirani su geostatističkom interpolacijskom metodom, krigingom. Analizirano je 9.023 uzoraka tla u periodu od 2003. do 2007. godine. Prosječna supstitucijska kiselost iznosila je 5,49 (min. 3,41 do max. 8,20). Krigingom je utvrđeno kako je 241.379 ha (58,3%) površine Osječko-baranjske županije kiselo, od čega je na 90.593 ha supstitucijska kiselost manja od 4,5, a na 150.786 ha pH-KCl kreće se između 4,5 i 5,5. Osim karbokalka, za kalcizaciju preporučuje se primjena i drugih „sporodjelujućih“ materijala za kalcizaciju, naročito za trajne nasade.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Uloga svjetlosnoga režima i supstrata u sadržaju fotosintetskih pigmenata i slobodnoga prolina te kvaliteti cvijeta kod dvije sorte gerbera (gerbera jamesonii l.)
Nada Parađiković, Jadranka Mustapić-Karlić, Tihana Teklić, Vera Cesar, Tomislav Vinković, Miroslav Lisjak, Marija Špoljarević, Dario Iljkić
Istraživanje uloge svjetla i supstrata u sadržaju fotosintetskih pigmenata i slobodnoga prolina u listu; kao i pokazatelja kvalitete cvijeta kod dvije sorte gerbera (Vino i Ruby Red); pokazalo je da su cvjetne stapke bile duže u tretmanu s dodatnim osvjetljenjem; supstratu na bazi kokosa s dodanim rižinim pljevicama te kod sorte Ruby Red. Koncentracija klorofila b negativno je korelirala sa sadržajem prolina u listu i pozitivno s duljinom cvjetnih stapki. Općenito; viša koncentracija ukupnih klorofila bila je povezana s dužim stapkama i takve su stapke imale krupnije cvjetove. Promjer cvijeta nije se značajno razlikovao između sorata; a zavisio je o svjetlosnome režimu; supstratu i njihovoj interakciji.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Učinkovitost nekih post-emergence herbicida u soji
Mira Knežević, Manda Antunović, Ljubica Ranogajec, Renata Baličević
Trogodišnji poljski pokusi obavljeni su u usjevu soje na lesiviranome pseudogleju na lokaciji R. J. Čačinci (P.P. Orahovica d.d.), s ciljem utvđivanja učinkovitosti nekih post-emergence herbicida i njihovih kombinacija primijenjenih jednokratno u preporučenim količinama ili višekratno u smanjenim količinama te njihov utjecaj na prinos soje. Dominantni korovi bili su: Echinochloa crus-galli (140 – 269 izdanaka/m2), Ambrosia artemisiifolia (8 – 56 izdanaka/m2) i Chenopodium album (3 – 12 izdanaka/m2). Sve herbicidne varijante postigle su, u prosjeku, dobru do odličnu učinkovitost na jednogodišnje travne i širokolisne korove, ali neadekvatnu učinkovitost na višegodišnje korove. Prosječna učinkovitost bila je veća u višekratnoj primjeni herbicidnih kombinacija oxasulfuron + imazamox (92%), clethodim + fomesafen (93%) i oxasulfuron + imazamox + thifensulfuron methyl (94%) nego u jednokratnoj primjeni oxasulfurona (91%) ili imazamoxa (89%). Prinosi soje značajno su varirali po godinama (2475 kg/ha u 2003., 3658 kg/ha u 2004. i 4100 kg/ha u 2002.), ali se nisu statistički razlikovali po herbicidnim varijantama, s prosječnim prinosima od 3395 kg do 3496 kg /ha.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Promjene kemijskih svojstava stajskih gnojiva pri kompostiranju
Marija Vukobratović, Zdenko Lončarić, Želimir Vukobratović, Nada Dadaček
Suvremena poljoprivredna proizvodnja, pored proizvodnje dostatne količine hrane, mora proizvoditi visokokvalitetnu hranu, ali i očuvati okoliš, prvenstveno očuvanjem tala, kao prirodnog i obnovljivog, ali iscrpljivoga resursa. Očuvanje tala izravno naglašava brigu o osnovnim svojstvima tla koja utječu na njegovu plodnost, a jedna od mjera je primjena organskih gnojiva. U praksi se najčešće koristi stajski gnoj, a procesi razgradnje, koji, ovisno o načinu držanja stoke i izgnojavanja te uvjeta u kojima se takva masa skuplja i drži, često ne idu u željenome smjeru i prilikom primjene takvoga gnoja izostaju očekivani pozitivni učinci, a nerijetko se javljaju i negativni.
U pokusu je kompostirano pet različitih stajskih gnojiva (svježi i poluzreli goveđi, konjski, svinjski i pileći) i praćene su promjene kemijskih svojstava. Tijekom procesa kompostiranja došlo je do značajnih promjena: pH reakcija početnih kompostnih materijala narasla je kod svih komposta (od 8 na iznad 9), osim svinjskoga, čija je pH vrijednost bila ispod 7; EC se povećao prosječno za 69%, na kraju istraživanja utvrđen je vrlo visok EC u pilećem (12,15 d•Sm-1, što je trostruko iznad graničnih vrijednosti za supstrat za kontejnersku proizvodnju) i konjskom (8,75 d•Sm-1, što je gotovo dvostruko iznad tih vrijednosti). Čitav proces kompostiranja karakterizira opadanje udjela organskoga C (prosječno za 19,62%), dok je suprotna dinamika udjela ukupnoga N (prosječni porast za 38%). C•N odnos se u kompostima očekivano smanjio ispod 20:1, uz najveći pad kod goveđih stajskih gnojiva s najvišim početnim C•N odnosom. Utvrđen je i porast nitratnog oblika dušika, uz pad udjela amonijačnog.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Režim vlažnosti lesiviranoga tla na području istočne Hrvatske
Domagoj Rastija, Zdenko Lončarić, Mirta Rastija, Božica Japundžić-Palenkić, Zoran Semialjac
Cilj je istraživanja bio utvrditi manjak vode u tlu tijekom vegetacijskoga razdoblja kukuruza i pšenice na osnovi poljskih mjerenja i proračuna bilance oborinske vode u tlu do dubine 60 cm. Manjak vode u tlu u prvoj godini istraživanja (2003.) bio je izražen tijekom cijele vegetacije kukuruza (Zelčin 336,1 mm, Donji Miholjac 325,7 mm), a najveći je manjak evidentiran u srpnju i kolovozu, što se negativno odrazilo na prosječni prinos od 5,52 t ha-1. Druga godina istraživanja (2004.) bila je znatno povoljnija te je manjak vode u tlu tijekom vegetacije pšenice zabilježen samo u svibnju na oba lokaliteta (Zelčin 40,5 mm, Donji Miholjac 32,6 mm), što nije bitnije utjecalo na prinos zrna pšenice (5,08 t ha-1). Izrazito niske vrijednosti trenutačne fiziološki aktivne vlage tla (FAv) zabilježene su tijekom ljeta 2003. godine, a najniže vrijednosti (Zelčin 8% FAv-a, Donji Miholjac 7% FAv-a) izmjerene su u trećoj dekadi rujna, dok su više vrijednosti utvrđene 2004. godine, uz minimume 38% FAv-a u Zelčinu i 33% 8% FAv-a u Donjem Miholjcu. Statistički značajno više vrijednosti trenutačne vlage tla (P<1%) utvrđene su u dubljim slojevima tla na oba lokaliteta. Utvrđene su i statistički vrlo značajne korelacije (r=0,93**, r=0,91**) između mjerenja i proračunatih vrijednosti FAv-a na oba lokaliteta.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Proučavanje lokalnih populacija lucerne u svrhu stvaranja nove oplemenjivačke germplazme
Tihomir Čupić, Marijana Tucak, Svetislav Popović
Prinosi suhe tvari i zelene mase važan su čimbenik u stvaranju novih sorti krmnih kultura. Kroz dugi niz godina oplemenjivanja postignut je mali genetski napredak povećanja prinosa. Stoga smo istraživali mogućnosti korištenja lokalnih populacija lucerni u svrhu povećanja prinosa direktnom i indirektnom selekcijom. Dobiven je jak i opravdan utjecaj genotipa i okoline na sva istraživana svojstva, kao i njihove interakcije na nivou značajnosti P<0,01. Najveći koeficijent varijabilnosti zabilježen je kod prinosa zelene mase 48,21%, a najmanji kod visine 13,18%. Za svojstva broj stabljika i visinu biljaka utvrđen je veliki udio varijance genotipa u ukupnoj varijanci, kao i visoka heritabilnost.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Nazivi korova u suvremenom engleskom jeziku: terminološki pristup
Anica Perković, Georgeta Rata
Cilj našeg istraživanja općenito kao i u posebnosti je razvijanje alata koji će biti korisni našim studentima poljoprivrede za istraživanje engleskoga jezika .
Istraživanje naziva korova predstavlja dio velikog istraživanja engleske poljoprivredne terminologije, kako bi se prepoznali lingvistički algoritmi u istraživanju engleskoga jezika u struci (ESP). Za to istraživanje koristio se korpus rječnika engleskoga jezika.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Osobine rasta hibridnih svinja predviđene pomoću asimetrične s-krivulje
Goran Kušec, Gordana Kralik, Rudolf Scitovski, Dragutin Vincek, Ulrich Baulain
Istraživanja prikazana u ovome radu izvršena su na 24 hibridne svinje raspodijeljene prema genotipu (NN i Nn) i sustavu hranidbe (intenzivna i restriktivna). Te su svinje ispitivane u posljednjem od četiri ponavljanja u istraživanjima koje su proveli Kušec i sur. (2005). Podaci o volumenu mišićnoga i masnoga tkiva dobiveni su primjenom magnetno-rezonantne tomografije (MRT). Za opisivanje rasta i za procjenu živih masa; mišićnoga i masnoga tkiva korištena su četiri modela; koje su ustanovili Kušec i sur. (2007.) primjenom asimetrične S-funkcije. Dobivene S-krivulje nisu previše odstupale od podataka prikupljenim u ovom istraživanju; ali je uočeno da se nepreciznost modela pojačava s dobi životinja. U dobi od 124 dana; procijenjene vrijednosti žive mase; mišićnoga i masnoga tkiva bile su blizu vrijednostima izmjerenim u skupini intenzivno hranjenih svinja; u skupini restriktivne hranidbe žive su mase i volumeni mišića bili podcijenjeni; dok je volumen masnoga tkiva bio precijenjen. U trenutku posljednjega MRT mjerenja (dob od 154 dana); živa masa i mišićno tkivo bili su precijenjeni u intenzivno hranjenih svinja; a podcijenjeni u skupini restriktivne hranidbe. Volumen masnog tkiva bio je procijenjen sa zadovoljavajućom točnošću u svih istraživanih skupina svinja. Za daljnja predviđanja koristila su se dva pristupa. U prvome pristupu predviđale su se individualne žive mase u dobi od 124 dana; a prognozirane vrijednosti bile su u rasponu od tjedan dana; osim u 4 slučaja; što se može smatrati prilično točnim. Općenito; prosječna pogreška u prognozi bila je četiri dana u svim skupinama; osim u skupini restriktivno hranjenih svinja; nositelja MHS-gena (Nn); u kojih je pogreška prognoze iznosila 6 dana u prosjeku. U dobi od 154 dana; predviđanja su bila ponešto slabija; u 7 svinja (od ukupnoga broja) pogreška u prognozi iznosila je više od tjedan dana. Točnost prognoze bila je slabija u intenzivno hranjenih svinja (prosječna pogreška ~6 dana); dok je u restriktivnoj skupini prosječna pogreška za NN i Nn genotipove iznosila ~4; odnosno ~5 dana. Na kraju; primjenjujući drugi pristup; izračunalo se vrijeme koje bi skupina svinja trebala za porast do 100 kg. Najbliže predviđanje postiglo se u skupini intenzivno hranjenih MHS-homozigotno negativnih svinja (4 dana); dok je u ostalim skupinama odstupanje bilo 6 dana od dobi; pri kojoj je zaista dostignuta živa masa od 100 kg. Zaključeno je da se asimetrična S-funkcija može poslužiti u praksi za planiranje tova ili za donošenje neke druge važne odluke; na primjer u selekciji na svojstva rasta.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Razvrstavanje svinjskoga mesa prema kvaliteti
Natalija Bestvina, Danica Hanžek, Ivona Đurkin, Zlata Maltar, Vladimir Margeta, Gordana Kralik, Goran Kušec
Istraživanje je provedeno na 30 nasumično odabranih polovica svinja nepoznatoga genotipa, utovljenih na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. U klaonici je u butu (m. semimembranosus) i u dugom leđnom mišiću (m. longissimus dorsi – MLD) 45 min. post mortem izmjerena početna pH vrijednost i električna provodljivost (pH45 i EP45), a 24 sata p.m. utvrđene su na istim mjestima pH24 i EP24 vrijednosti. U uzorcima MLD-a je 24 sata nakon klanja utvrđena boja (CIE L*, a*, b* vrijednosti), otpuštanje mesnoga soka metodom „drip loss“ te sposobnost vezanja vode – Sp.v.v. metodom kompresije. Statistički značajna razlika (P0,001) utvrđena je između MLD-a i mesa buta, s obzirom na električnu provodljivost (EP45 i EP24), pH45 vrijednost (P0,01) te s obzirom na pH24 vrijednost (P0,05). Na temelju utvrđenih vrijednosti otpuštanja mesnoga soka (%), pH24 i CIE L* vrijednosti boje uzorci MLD-a razvrstani su u kvalitetna stanja. S obzirom na otpuštanje mesnoga soka, utvrđena je normalna kakvoća MLD-a, pri čemu se normalnim mesom smatralo ono koje je imalo vrijednosti otpuštanja mesnoga soka <5%. Prosječna vrijednost sposobnosti zadržavanja vode u mesu leđa, utvrđena metodom kompresije (8,06 cm2), bila je blizu uvjeta (<8,00 cm2) kojeg mora zadovoljiti meso normalne kakvoće. Prosječna vrijednost za boju MLD-a u ovom istraživanju (CIE L* = 47,70) ukazuje, također, na normalnu kakvoću mesa. Svrstavanjem uzoraka MLD-a u kvalitetna stanja, normalna kakvoća mesa – RFN utvrđena je kod 66% uzoraka; 16,7% uzoraka pripalo je RSE kvalitetnome stanju, dok je kod 10% uzoraka utvrđena nepoželjna kakvoća mesa – PSE. Najmanji udio uzoraka (6,7%) svrstan je u PFN razred, s čvrstim i nevodnjikavim mesom, ali s nepoželjnom blijedom bojom.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Preferencije potrošača suhomesnatih proizvoda na području osječko-baranjske županije
Ivana Jelušić, Zdravko Tolušić, Marija Tolušić
Jedinstven okus suhomesnatih proizvoda, kvaliteta i posebna aroma koja ih obilježava samo su neka od svojstava koja privlače velik broj ljudi različite kupovne moći. Za potrebe istraživanja provedena je anketa na području Osječko – baranjske županije o preferencijama potrošača suhomesnatih proizvoda. Unatoč visokim cijenama suhomesnatih proizvoda, čak 95% od ukupnoga broja ispitanika konzumira suhomesnate proizvode. Najviše njih (50%) odlučuje se isključivo na kupovinu tih proizvoda u specijaliziranim trgovinama, dok 35% njih proizvode sami i kupuju iste, a svega 15% konzumira proizvode samo iz kućne radinosti. Podaci govore kako velik broj ljudi konzumira sve suhomesnate proizvode isključivo kupnjom u različitim trgovinama (50%), gdje najviše pozornosti jednako pridaju cijeni i kvaliteti kupljenoga proizvoda (75%). Potrošačima je, također, vrlo bitna i marka proizvoda, tj. proizvođač (68%), uz pravovaljanu deklaraciju i obavezni pregled nadležne inspekcije. 62% osoba iskazalo je povjerenje u higijensko – toksikološku ispravnost suhomesnatih proizvoda. Ispitanici najrađe konzumiraju sve suhomesnate proizvode (40%), najviše ih potom konzumira kobasicu (22%), šunku (20%), kulen (10%), slaninu (5%) te čvarke (3%). Podaci nam govore kako velik broj ljudi ne pozna dovoljno ponudu na tržištu i/ili nisu upoznati s razlikom između industrijskih i pravih domaćih proizvoda.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Formiranje i njega nukleusa medonosne pčele (Apis mellifera L.)
Zlatko Puškadija, Anđelko Opačak, Tihomir Florijančić, Dinko Jelkić, Pero Mijić, Ivica Bošković
Suvremeno pčelarstvo ne prihvaća roj s grane kao dio tehnološkoga procesa. Suvremeni pčelar proizvodi umjetni roj – nukleus u trenutku kada njemu odgovara, s obzirom na pašne i klimatske uvjete. Organiziranjem proizvodnje selekcioniranih oplođenih matica pčelarima je omogućeno da ne troše dragocjeno vrijeme u sezoni na proizvodnju matica, već ih je moguće nabaviti na tržištu. Ovim radom htjeli smo komparirati dva najčešća načina proizvodnje nukleusa s oplođenim selekcioniranim maticama: dodavanje oplođene selekcionirane matice nukleusu sastavljenome od tri okvira s poklopljenim leglom i dva okvira meda (skupina A); dodavanje oplođene selekcionirane matice paketnome roju (skupina B).
Istraživanje je pokazalo kako su nukleusi skupine A bili jači i uspjeli se, do trenutka uzimljavanja, razviti do prosječno 17 okvira i do težine u LR košnici od 35 kg, dok su se nukleusi skupine B razvili do snage prosječno 11 okvira i do težine LR košnice od 23 kg.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.