Utjecaj temperature okoliša na rad srca preponskih konja tijekom treninga
Maja Gregić, Mirjana Baban, Stjepan Gregić, Tina Bobić, Pero Mijić, Boris Antunović, Vesna Gantner
Cilj rada bio je prikazati utjecaj temperature okoliša na rad srca 14 konja koji se koriste u preponskom sportu prije, tijekom i nakon treninga. Istraživanja su provedena u privatnom uzgoju na pastusima pasmine Holstein i uzgojnog tipa hrvatskog sportskog konja. Konji su uzgajani i trenirani u istim uvjetima. Mjerenje rada srca provedeno je 60, 30 i 15 minuta te neposredno prije treninga, tijekom i nakon treninga (neposredno nakon, 5, 15, 30, 60, 90, 120 i 180 minuta). Konji su istim intenzitetom bili lonžirani, trenirani na traci za trčanje i skakali prepone u parkuru, u dva ponavljanja, uz nadzor jedne osobe, pri temperaturi od 20 do 25 °C u prvom i od 25 do 30 °C u drugom ponavljanju, a relativnoj vlazi zraka 60-70%. Na temelju dobivenih rezultata istraživanja može se zaključiti da povišene temperature okoline utječu na rad srca tijekom i neposredno nakon treninga. Daljnja istraživanja potrebno je proširiti i na utvrđivanje drugih fizičkih pokazatelja kondicije konja u različitim mikroklimatskim uvjetima.
Isparljive aromatske materije kao parametri kvalitete autohtonih sireva – livanjskog i travničkog
Amina Hrković-Probija, Aida Hodžić, Ćazim Crnkić, Zlatan Sarić, Nejra Hadžimusić, Marina Krvavica, Mensur Vegara
Poznati proizvodi mljekarske industrije u Bosni i Hercegovini su autohtoni Livanjski i Travnički sir koji pripadaju grupi sireva proizvedenih od sirovog, nekuhanog ovčjeg mlijeka. Livanjski i Travnički sir su specifični zbog specifičnog biljnog pokrivača na području gdje se proizvode, kao i klimatskih uvjeta i mlijeka autohtone ovce pramenke, tako da možemo očekivati razlike u sadržaju aromatskih komponenti, koje u velikoj mjeri određuju karakteristike spomenutih sireva. Sinteza isparljivih aromatskih komponenti je dinamičan proces koji započinje sazrijevanjem sira do karakterističnog okusa, koji se razvija u vrijeme sazrijevanja. U formiranju okusa i mirisa određene vrste sira ne sudjeluje samo jedna komponenta, nego mješavina komponenti različitih koncentracija. Izuzetno je teško utvrditi koja komponenta je nosilac “tipične arome” određenog sira ili mliječnog produkta. Cilj ovog istraživanja je bio odrediti aromatske komponente u Livanjskom i Travničkom siru, komponente koje determiniraju senzorne karakteristike ovih sireva, te pratiti promjene u njihovom sadržaju ovisno o periodu uzorkovanja. Prema postavljenom cilju istraživanje je obuhvaćalo uzorkovanje i analizu dvije vrste sira, bijelog mekog Travničkog (Vlašičkog) i tvrdog Livanjskog sira. Od isparljivih aromatskih komponenti u uzorcima Livanjskog i Travničkog sira najviše su bili zastupljeni etanol, acetaldehid, etilacetat i 2-butanol. Aromatske komponenete u uzorcima Livanjskog i Travničkog sira su određene HSGC i GC/MS tehnikama.
Utjecaj dodatka esencijalnog ulja na proizvodnju mlijeka mliječnih krava
Róbert Tóthi, Martin Trombitás, Éva Csavajda, Anet Tkovács, Mónika Körmöndi, Tamas Tóth
Esencijalna ulja (EO), važna skupina iz biljnih ekstrakata, kooncentrirani su ekstrakti aromatičnih uljnih tekućina iz različitih biljnih materijala dobivenih parnom destilacijom. Biljno esencijalno ulje je korisno sredstvo za poboljšanje djelotvornosti iskorištavanja hranjivih tvari preživača i smanjenje djelovanja njegove proizvodnje na okoliš. Zadnjih godina više je istraživanja usmjereno na procjenu potencijala
esencijalnih ulja za poboljšanje djelotvornosti mliječnih krava ali prema rezultatima djelovanja esencijalnih ulja na proizvodnju mlijeka nije dosljedno. Stoga se u radu procjenjuje djelovanje dodavanja mješavine esencijalnih ulja (origano, majčina dušica, limun, cimet, đumbir, papar i organski nosač) u obroke Holštajn i Frizijskih mliječnih krava u kasnoj laktaciji (n=46) na unos hrane, prinos i sastav mlijeka u pokusu na mliječnoj farmi. Prosječan DIM na početku pokusa bio je 156 dana. Pokusni tretmani sastojali su se od dodavanja smjese esencijalnih ulja (2g/dan) u ukupnu smjesu obroka. Pokus se sastojao od 3 tjedna pripremnog i 7 tjedana pokusnog razdoblja. Proizvodnja mlijeka bilježila se svakog dana. Kemijske analize obavljene su iz jutrom pomuzenog mlijeka jednom tjedno. Dodavanje mliječnim kravama smjese aromatičnih ulja značajno (P<0,05) je povećalo unos suhe tvari (kontrola: 26,9+1,49 kg DM dnevno prema pokus: 27,3 +0,95 kg DM dnevno), ali nije djelovalo na proizvodnju mlijeka (kontrola: 38,3+4,99 kg prema pokus.37,9+4,93 kg) i sastav mlijeka (masnoća, bjelančevina, laktoza). Rezultati pokazuju da dnevni unos po kravi 2 g smjese aromatičnih ulja može povećati unos hrane, ali ne utječe na prinos i sastav mlijeka u kasnoj laktaciji.
Upotreba bundeve u hranidbi domaćih životinja
Željka Klir, Josip Novoselec, Zvonko Antunović
Cilj ovoga rada bio je iz dostupne znanstvene literature istražiti mogućnost upotrebe bundeve (Cucurbita pepo L.) u hranidbi domaćih životinja. Bundeva je vrlo kvalitetno krmivo, s obzirom na visoku ukupnu probavljivu organsku tvar i metaboličku energiju. Bundeva se ne tretira pesticidima, zbog čega je pogodna za hranidbu domaćih životinja i u ekološkoj proizvodnji. U hranidbi domaćih životinja koriste se sjemenke bundeve, pogača sjemenki bundeve, pulpa, ulje i kora bundeve. Pogača sjemenki bundeve vrlo je ukusna preživačima te poboljšava ješnost krmnih smjesa. Sjemenke, kao i pogača sjemenki bundeve, bogate su sirovim bjelančevinama i sirovim mastima s povoljnom koncentracijom nezasićenih masnih kiselina, osobito oleinske (C18:1 n-9) i linolne (C18:2 n-6). Pogača sjemenki bundeve sadrži višu metaboličku energiju i veći sadržaj sirovih bjelančevina u odnosu na sačmu soje. U istraživanjima s brojlerima utvrđeno je smanjenje koncentracije ukupnog kolesterola i triglicerida u krvi te smanjenje uginuća prilikom hranidbe brojlera obrocima s dodatkom ulja bundeve od 5 g/kg suhe tvari obroka, pri čemu nisu utvrđene promjene proizvodnih svojstava. Dodatak mljevenih sjemenki bundeve u obrocima kokoši nesilica smanjio je koncentraciju ukupnog kolesterola u jajetu i žumanjku u odnosu na kontrolnu skupinu. Uz navedeno, mljevene sjemenke bundeve povećale su koncentraciju C18:1 n-9, C18:2 n-6 i α-linolenske (C18:3 n-3) kiseline uz smanjenje omjera n-6/n-3 u žumanjku. Pogača sjemenki bundeve u obrocima janjadi može djelomično (10 i 15%) zamijeniti sačmu soje, bez značajnijih promjena proizvodnih svojstava janjadi u ekološkom uzgoju. Bundeva je prihvatljivo krmivo čija je upotreba u hranidbi domaćih životinja opravdana s obzirom na visoki sadržaj bjelančevina i povoljnih masnih kiselina.
Dizajnirana jaja i njihova nutritivna svojstva
Zlata Kralik, Stjepan Jelić
Dizajnirana jaja mogu se svrstati u kategoriju funkcionalne hrane, koja je unazad nekoliko godina postala vrlo cijenjena na tržištu prehrambenih proizvoda. Proizvodnja dizajniranog jajeta moguća je pomoću posebne tehnologije u proizvodnji jaja. Modificiranjem ili dizajniranjem smjese za hranidbu nesilica dodatkom ulja bogatih omega-3 masnim kiselinama, organskog selena, vitamina E, luteina ili nekog drugog nutrijenta ili nutricina. Dodavanjem biljnih ulja (laneno ili repičino) te ribljeg ulja utječe se na omjer omega-3 masnih kiselina i omega-6 masnih kiselina, a taj omjer se u jajima smanjuje. Selen, lutein i vitamin E osim što obogaćuju proizvod imaju i antioksidativno djelovanje, te utječu pozitivno na održivost proizvoda. U prehrani ljudi poželjno je koristiti dizajnirano jaje, jer svakodnevnom konzumacijom može se povoljno djelovati na prevenciju različitih kardiovaskularnih bolesti, bolesti oka, poboljšati imunitet, plodnost i slično. Iako je svijest ljudi o pozitivnom utjecaju funkcionalnih proizvoda pa i dizajniranih jaja danas puno bolja u odnosu na prije 15 godina, i dalje treba raditi na promidžbi ovih proizvoda jer kod dijela kupaca i dalje postoje dvojbe prilikom kupovine i najčešće su vezane za istinitost zdravstvenih tvrdnji na proizvodu i cijenu.
Noviteti u transportu mesa i mesnih prerađevina
Stjepan Pliestić, Ante Galić, Nadica Dobričević, Sandra Voća, Jana Šic Žlabur
Poznato je da tijekom prijevoza ili skladištenja mesa i mesnih prerađevina može doći do bioloških, kemijskih, mehaničkih ili organoleptičkih promjena, tj. da se kakvoća navedenih roba smanjuje. U transportno distributivnom lancu svaka je karika izuzetno važna. Stoga se skladištenje, čuvanje i transport mesa i mesnih prerađevina mora odvijati uz stalni veterinarski nadzor. Osim navedenog, transportna sredstva trebaju udovoljavati svim zdravstveno-higijenskim i tehničkim uvjetima. U Hrvatskoj je najviše zastupljen cestovni prijevoz poljoprivredno prehrambenih proizvoda, pa tako i mesa i mesnih prerađevina. Dosadašnji transport svježeg kao i zamrznutog mesa od klaonice do tržišta odvija se u kamionima sa hladioničkim komorama, a cijeli je sustav transporta uključen u tzv. „hladni lanac“. Temeljem prikupljenih podataka i njihove analize, cilj ovog rada je prikazati složenost procesa u pripremi, transportu i skladištenju mesa i mesnih prerađevina. Prednosti efikasnog, dobro održavanog hladnog lanca su: smanjenje troškova; očuvanje kakvoće robe (proizvoda) i smanjenje gubitaka – rasipanje i povrat robe. Transportni proces uključuje niz nepredvidivih čimbenika koji utječu na promjene temperature unutar hladioničke komore. Međutim, praćenjem hladnog lanca cilj je osigurati kakvoću i sigurnost proizvoda kroz cijeli distributivni lanac. Iz tog razloga, pokrenut je istraživački projekt „inteligentni kontejner“ i razvijen je kontejner koji omogućava, kroz kombinaciju tehnologije i računalnih programskih paketa, praćenje kakvoće procesa distribucije za lako pokvarljivu robu uz optimizaciju logističkih procesa s ciljem smanjenja gubitaka u transportu i skladištenju.