Meso, Vol. VI No. 3, 2005
Datum izdavanja: Lipanj 2004.
ISSN: 1332-0025
UDK: 6370.5, 664.91
Kontakt: Katarina Lučić, dipl.oec. (Direktorica, glavna i odgovorna urednica)
Redaktor: Lidija Kozačinski, prof.dr.sc., Zavod za higijenu i tehnologiju animalnih namirnica Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Phone/Fax: +385 1 2390 190
e-mail: klidija@vef.hr
Izdavač: Zadružna Štampa, d.d., Jakićeva 1, 10000 ZAGREB
Tel/fax: + 00385 (01)2316-050, 2316-060, 2301-347
Email: meso@meso.hr
Url: http://www.meso.hr
.
.
Sadržaj
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
EFSA – The European Food Safety Authority
Tea Havranek
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Ciljevi, svrha i prvi rezultati hrvatskog sustava žurnog obavještavanja
Marijan Katalenić
Hrvatski zakon o hrani objavljen 18.7. 2003. godine slijedi osnovna načela EU zakona o hrani. EU zakon o hrani stvorio je pretpostavke novom jedinstvenom pristupu zdravstvenoj ispravnosti hrane i hrane za životinje , kao i primjeni sustava žurnog obavještavanja.
Uspostava Žurnog sustava obavještavanja za hranu i hranu za životinje je prema čl. 92 Zakona o hrani, zadaća Agencije za hranu, no kako je Agencija u nastajanju, nužno je napraviti predradnje kojima se olakšava njezino djelovanje. Posebno je važno da se sustav počne oblikovati i prije početka punog rada Agencije, jer su dobro poznati svi oni koji se bave hranom i stočnom hranom na području Hrvatske. Osnova svega je brzo i učinkovito djelovanje kada je hrana ili hrana za životinje stavljena u promet s osnovanom sumnjom ili sigurnom potvrdom da može ugroziti ljudsko zdravlje i naći put do prehrambenog lanca.
U prvim koracima djelovanja Žurnog sustava obavještavanja za hranu i hranu za životinje prihvaćeno je sa zadovoljstvom djelovanje takvog sustava i uspostavljanje Mreže.
Za ozbiljnije i učinkovitije djelovanje potrebna je potpuna i bezrezervna suradnja svih institucija i sudionika u Mreži. To će sigurno rezultirati dobrom zaštitom zdravlja ljudi, jasnim uvidom u kvalitetu onoga što se nudi potrošačima kao i uklanjanjem s tržišta zdravstveno neispravne hrane.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Inteligentni kamioni: Mobilno prikupljanje podataka za ambulantnu prodaju
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
IFFA (International Fleisch und Fleischwirtschaft Ausstellung)
Miroslav Kolovrat
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Osvrt na „Večernjakovu kulenijadu 2004.“ u Požegi
Danijel Karolyi
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Laktati u preradi mesa
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Nova vizija i informatička rješenja za mesnu industriju
Srečko Natek
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Odabrane stranice: Management
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Uzgoj pernate divljači – divlja patka
Zlatko Janječić
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Higijena osoblja – osnova za besprijekorni proizvod
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Stručnjaci odgovaraju
Bela Njari
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Znanstveno stručni prilozi
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Sadržaj bakra, cinka, kadmija, olova i žive u mišićnom tkivu pastrva (salmo trutta m. fario L.) i škobalja (chondrostoma nasus L.) izlovljenih iz Une, Vrbasa i Drine
Bedrija Alić, Ante Milanović, Faruk Čaklovica, Lajla Saračević
U radu autori iznose rezultate istraživanja esencijalnih (Cu i Zn ) i toksičnih elemenata (Cd, Hg i Pb) u mišićnom tkivu pastrva i škobalja izlovljenih iz rijeka Une, Vrbasa i Drine. Ukupno su izlovljene 404 ribe (334 pastrve i 70 škobalja).
Sadržaj Cu, Zn, Cd, Hg i Pb je određen metodom plamene atomske apsorpcione spektrofotometrije (AAS) (Cd – metodom standardnog dodatka i Hg – Magos-ovom metodom), a koncentracije su izračunate iz baždarne krivulje i izražene u mg/kg svježeg uzorka.
U mišićnom tkivu riba izlovljenih iz rijeka Une, Vrbasa i Drine, prosječne količine za Cu su bile podjednake, a Zn bile nešto veće u tkivu riba iz Une i Vrbasa. Prosječne vrijednosti Cd su bile veće u tkivu riba iz Vrbasa i Drine, za Hg su bile približno iste u tkivu riba iz Une i Drine a veće u tkivu riba iz Vrbasa, dok su Pb utvrđene vrijednosti bile približne u svim uzorcima.
Sadržaj teških metala u mišićnom tkivu riba u direktnoj vezi je sa zagađenjem rijeka. Od ove sve tri rijeke Una je najmanje zagađena. To potvrđuju dobivene srednje vrijednosti za bakar, cink, kadmij, živu i olovo, u mišićnom tkivu riba, izlovljenih uzvodno i nizvodno od naseljenih mjesta. Srednje vrijednosti za ispitivane elemente su veće nizvodno od naseljenih mjesta kod rijeke Une. Kod Vrbasa i Drine te vrijednosti su približne i uzvodno i nizvodno od naseljenih mjesta. To znači da je došlo do zagađenja njihovih vodotoka, pored drugih zagađivača i otpadnim vodama tvornica, koje su u blizini oba sliva.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Kudoa sp. u filetima oslića
Ivona Mladineo, Irena Listeš
U radu je opisana identifikacija Kudoa sp. iz smrznutih fileta oslića. Organoleptičkom pretragom fileta oslića utvrđene su na površini fileta duguljaste žuto-bjeličaste, oble i pravilne tvorbe, slične velikim kuhanim zrnima riže, dužine do 1.5 cm, meke konzistencije. Pseudociste su bile smještene u palisadama po dvije ili tri, teško su se izdvajale iz hipaksijalnog mišičja, a na jači pritisak su se pojedine tvorbe raspale u sjajnu sluzavu ili u sirastu masu. Na mjestu u kojemu su pseudociste izolirane, meso ribe nije promijenilo boju ali je bilo vodnjikavo i mekane konzistencije. Prilikom razrezivanja fileta u dubini mišićja, utvrđene su također ovalne tvorbe. Mikroskopskom pretragom nativnog preparata razmaza pseudocista, utvrđene su miksosporidije, Kudoa sp.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Butirometrijsko određivanje masti u mišićju šarana (cyprinus carpio L.)
Alen Hrastnik, Bela Njari
U radu je prikazana mogućnost određivanja masti u mišićju šarana s dva različita postupka uz pomoć butirometra. Dobiveni su rezultati potom uspoređeni s rezultatima određivanja masti prema propisanom postupku po Grossfeldu. Iz dobivenih je rezultata vidljivo da nema značajnih razlika s obzirom na primijenjeni postupak. Prosječna količina masti u butirometrijskim postupcima iznosila je 1,7% odnosno 1,9% dok je količina masti po Grossfeldu bila 1,8%.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Meso puževa u ljudskoj prehrani
Mario Mašić
Upotreba mesa puža u ljudskoj prehrani, u odnosu na ostale vrste mesa, vrlo je mala. Meso puževa je teško klasificirati što utječe na kupca koji misli da je najbolje ne jesti ono što još nije dobro provjereno. Drugi razlog je slaba ponuda proizvoda. Ponekad se koristi i kao luksuzna roba, rezervirana samo za elitu. Puževe su jeli Grci i Rimljani te ih i uzgajali u tu svrhu. U Republici Hrvatskoj potrošnja puževog mesa je zanemariva, dok se svijetu stalno povećava, a u pojedinim zemljama predstavlja nacionalni specijalitet. Prema kemijskom sastavu mesa i njegovoj probavljivosti, moramo opovrgnuti tvrdnje da su nejestivi. Ovaj mekušac siromašan masnoćama, bogat bjelančevinama, njegovo meso sadrži puno mineralnih soli i esencijalnih aminokiselina. Puž je niskokalorična hrana. Dakle, puževi se smatraju dijetetskom namirnicom visoke kakvoće. Dijetolozi i nutricionisti preporučuju uvrštavanje te namirnice u uravnoteženu, niskokaloričnu prehranu. S dijetalne točke gledišta, puž se može jesti za vrijeme bolničkih liječenja, te u dijetama za snižavanja tjelesne težine. Za puževe se vežu i afrodizijačka svojstva. Iz svega navedenog proizlazi da puž zadovoljava sve uvjete za dobru hranu.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Zdravstvena ispravnost, sigurnost i higijena hrane (namirnica)
Mirza Hadžiosmanović, Lidija Kozačinski, Željka Cvrtila
Zakonom o hrani koji je donesen u srpnju 2003. god. Vlada R. Hrvatske prihvatila je kriterije zdravstvene ispravnosti, sigurnosti i higijene hrane propisane zakonodavstvom EU. Zakon donosi niz novina definirajući postojeće i uvodeći nove pojmove i organizacijske promjene u kontroli hrane. To se odnosi na kontrolu i analizu rizika, novu hranu, službenu i laboratorijsku kontrolu uključujući i hranu za životinje, te osnivanje Hrvatske agencije za hranu. U pogledu opasnosti namirnica za zdravlje ljudi, prema podacima HZZJ za 2002.god.,ona je povećana u odnosu na proteklih nekoliko godina te je zabilježen porast ukupnog broja oboljelih od bolesti koje se prenose hranom. Laboratorijska ispitivanja pokazala su da je zdravstvena ispravnost hrane iz uvoza prosječno bolja od one domaće proizvodnje. Za unapređenje postojećeg stanja neophodno je unaprijediti sustav “žurnog obavještavanja”, rad inspekcijskih službi i kontrolnih laboratorija, ažurirati poslove Hrvatske agencije za hranu i ubrzati donošenje popratnih propisa.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Prikaz iz literature
Nevijo Zdolec