Meso, Vol. IX No. 1, 2007
Datum izdavanja: Veljača 2007.
ISSN: 1332-0025
UDK: 6370.5, 664.91
Kontakt: Katarina Lučić, dipl.oec. (Direktorica, glavna i odgovorna urednica)
Redaktor: Lidija Kozačinski, prof.dr.sc., Zavod za higijenu i tehnologiju animalnih namirnica Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Phone/Fax: +385 1 2390 190
e-mail: klidija@vef.hr
Izdavač: Zadružna Štampa, d.d., Jakićeva 1, 10000 ZAGREB
Tel/fax: + 00385 (01)2316-050, 2316-060, 2301-347
Email: meso@meso.hr
Url: http://www.meso.hr
.
.
Sadržaj
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
EU – Zoonoze i alimentarne infekcije i intoksikacije ljudi u 2005.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Tehnologija: Izvan pravilnika
Miroslav Kolovrat
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Uredbe Europske Unije o higijeni namirnica (I)
Nevijo Zdolec
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Krois & Söhne: ITEC – tehnika za higijenu; Kružni nož tip RSLL 500
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
EMA – ionizatori zraka uklanjaju bakterije i mirise putem mikro-oksidacije
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Pravilnik o proizvodima od mesa
Željka Cvrtila
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Iz Hrvatske agencije za hranu
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Odabrane stranice: EU: Kampilobakterioza učestalija od salmoneloze; Je li ovo industrija mesa budućnosti?
Ivana Filipović, Nikolina Pavličević
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Iz literature i prakse: Veća biosigurnost – manja opasnost od ptičje influence!
Zlatko Janječić
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Sljedivost uzduž logističkog niza 1.dio – od ulaza robe do proizvodnje
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Biosigurnost u svinjogojstvu
Marija Vučemilo
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Njegovo veličanstvo „Mataš“ dalmatinski pršut
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Znanstveno-stručni prilozi
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Učinak odsoljavanja na neke fizikalne osobine istarskog pršuta
Marina Krvavica, Jelena Đugum
Butovi zaklanih svinja pasmine švedski landras, utovljenih u sustavu mokrog tova do završne tjelesne mase 190 do 200 kg, obrađeni su na tradicionalni istarski način sa zdjeličnim kostima, bez kože i potkožnog masnog tkiva. Za pokus je odabrano 26 butova mase od 12 do 15 kg koji su dobiveni od 13 svinja. Tehnološki postupak prerade butova obavljen je prema tradicionalnoj istarskoj tehnologiji. Nakon suhog salamurenja i prešanja butovi su podijeljeni u dvije grupe od kojih je jedna odsoljavana (O), a druga nije (N). Odsoljavanje butova obavljeno je potapanjem butova u hladnu vodu tijekom 24 sata s ciljem da se smanji koncentracija soli u butovima i utvrdi učinak postupka odsoljavanja, odnosno smanjenja koncentracije soli u butu, na kalo i pH istarskog pršuta. Nakon salamurenja i prešanja druga grupa butova je podvrgnuta daljnjem procesu prerade bez odsoljavanja. Usporedba srednjih vrijednosti sadržaja soli neodsoljavanih (6,83%) i odsoljavanih (5,33%) pršuta pokazuje statistički visoko signifikantnu razliku (p<0,001). Analizom varijance s ponovljenim mjerenjima nije utvrđen statistički značajan učinak odsoljavanja na kalo pršuta (p=0,140). Nisu utvrđene statistički značajne razlike između srednjih vrijednosti pH neodsoljavanih i odsoljavanih pršuta kako na početku preradbenog procesa, tako i kod zrelog pršuta.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Usporedba osjetljivosti Screening metoda na ostatke antibiotika – The four plate test (FPT), Screening test na ostatke antibiotika (STAR) i Premi(R) test na standarde sulfonamida
Jana Janošová, Ivona Kožárová, Dionýz Máté, Miroslava Kovaliková
U radu je uspoređena osjetljivost mikrobioloških screening metoda u određivanju rezidua 10 različitih standarda sulfonamida. Korišteni su phtalylsulphathiazole (PHT), sulphadimidine (SD), sulphaguanidine (SG), sulphachlorpyridazine (SCHP), sulphamerazine (SRZ), sulphamethoxazole (SMX), sulphanilamid (SAM), sulphanilic acid (SAC), sulphaquinoxaline (SQ) i sulphathiazole (STZ) u koncentracijama od 0.05 μg.ml-1 do 1 μg.ml-1. Minimalna inhibicijska koncentracija standarda utvrđena Four Plate Testom bila je 0.1 μg.ml-1 za SRZ, 0.2 μg.ml-1 za SMX, SQ i STZ, 0.3 μg.ml-1 za SCHP, te 1 μg.ml-1 za SD. Minimalna inhibicijska koncentracija standarda utvrđena STAR metodom bila je 0.05 μg.ml-1 za SCHP, SMX, SQ i STZ, 0.1 μg.ml-1 za SRZ, i 0.3 μg.ml-1 za SD. Ni jednom od navedenih metoda nije zabilježena inhibicija za standarde PHT, SG, SAC i SAM. Upotrebom Premi®Testa minimalna inhibicijska koncentracija bila je 0.05 μg.ml-1 za SD, SCHP, SMX, SQ i STZ, 0.1 μg.ml-1 za SRZ i PHT, te 0.3 μg.ml-1 za SG, SAC i SAM. Minimalne inhibicijske koncentracije predstavljaju prag detekcije metode. Rezultati su pokazali da je najosjetljivija metoda za određivanje ostataka sulfonamida Premi®Test, potom STAR metoda i na kraju Four Plate Test. Premi®Testom utvrđeno je 6 sulfonamida na razini propisane najviše dopuštene količine (NDK) od 0,1 0.1μg.ml-1, STAR metodom njih 5, a Four Plate Testom samo 1 sulfonamid.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Proizvodnja i kakvoća kozjeg mesa
Ana Troskot, Željko Pavičić
Uzgoj koza i konzumacija kozjeg mesa uvjetovani su religijom, tradicijom i običajima, te tržištem i navikama potrošača. Kozje meso je karakterističnog okusa i povoljnog kemijskog sastava, te se preporuča prvenstveno kod zdrave prehrane. U proizvodnji mesa koriste se različite mesnate pasmine poput burske koze te križanci domaće s plemenitim pasminama koza. Pri odgovarajućoj hranidbi postižu dnevni prirast iznad 200 grama, a indeks jarenja je visok i vrlo često po jarenju daju dvoje jaradi. Prema postojećim propisima kozje meso se stavlja u promet kao jaretina i kozetina I. II. i III. kategorije u trupovima, polovicama i četvrtima. Randman se kreće između 35 i 53 posto, a kakvoća mesa određuje na osnovi senzorskih pokazatelja.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Utjecaj alternativnog načina držanja nesilica na kvalitetu jaja
Kristina Matković, Marija Vučemilo, Srećko Matković
U radu se opisuju različiti načini držanja nesilica u četiri Europske zemlje te Hrvatski propisi o toj problematici. Teži se tome da intenzivni uzgoji budu što sličniji prirodnim načinima držanja nesilica s ciljem zadovoljenja svih njihovih potreba. Na taj način štiti se dobrobit životinja, a produktivnost i kvaliteta jaja ostaju visoki. Vrijeme će pokazati koji je od ponuđenih alternativnih načina najbolji, a da se usklade potrebe peradi, proizvođača, industrije i okoliša.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Kakvoća mesa jelenske divljači iz uzgoja
Dean Konjević
Danas poznajemo tri osnovna oblika gajenja jelenske divljači, prirodni, gaterski i farmski tip. Pri tome meso divljači iz farmskog uzgoja, koji je usprkos nazivu i dalje razmjerno ekstenzivan, posjeduje određene prednosti u odnosu na ostala dva tipa uzgoja. Tako je primjerice u farmskom uzgoju moguća bolja kontrola rasplođivanja, prihrane, odbića teladi (lanadi), postupka usmrćivanja i otpreme na klaonicu. U radu su prikazane osnove uzgoja jelenske divljači s naglaskom na uzgoj za meso. Također, dane su određene smjernice za ubuduće, kada dođe do toliko očekivanoga razvoja farmskog uzgoja divljači u Republici Hrvatskoj.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Prikaz iz literature
Nikolina Pavličević