Meso, Vol. X No. 4, 2008
Datum izdavanja: Rujan 2008.
ISSN: 1332-0025
UDK: 6370.5, 664.91
Kontakt: Katarina Lučić, dipl.oec. (Direktorica, glavna i odgovorna urednica)
Redaktor: Lidija Kozačinski, prof.dr.sc., Zavod za higijenu i tehnologiju animalnih namirnica Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Phone/Fax: +385 1 2390 190
e-mail: klidija@vef.hr
Izdavač: Zadružna Štampa, d.d., Jakićeva 1, 10000 ZAGREB
Tel/fax: + 00385 (01)2316-050, 2316-060, 2301-347
Email: meso@meso.hr
Url: http://www.meso.hr
.
.
Sadržaj
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
„Eko-etno Hrvatska“ – prepoznatljivi hrvatski brendovi
Ivana Filipović
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Trenutna regulative o bioreziduama u animalnim namirnicama
Nevijo Zdolec
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Kratki pregled – Pravilnika o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane
Nina Torti
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Optimalno strukovno rješenje
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Objavljen priručnik ISO 22000 – sustavi upravljanja sigurnošću hrane
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Perutnina Ptuj – Pipo d.o.o. Čakovec
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Međunarodni poljoprivredno – prehrambeni sajam Gornja Radgona 27.8. – 2.9.2008.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Vindija otvorila novu peradarsku farmu u Vinici; Purani Vindon
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Znanstveno-stručni prilozi
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Utjecaj tjelesne mase na kvalitetu polovica i mesa crne slavonske svinje
Đuro Senčić, Danijela Butko, Zvonko Antunović, Josip Novoselec
Istraživanje je provedeno na svinjskim polovicama i mesu od 16 crnih slavonskih svinja, tovljenih do oko 130 kg tjelesne mase (skupina A) i 16 svinja iste pasmine tovljenih do oko 110 kg tjelesne mase (skupina B). Svinje su držane u poluotvorenom sustavu, u istim smještajnim i hranidbenim uvjetima. Disekcija ohlađenih (+4ºC) desnih svinjskih polovica obavljena je prema modificiranoj metodi Weniger i sur. (1963). Kvaliteta mesa određena je na uzorku dugog leđnog mišića (M. longissimus dorsi), uzetom u visini između 13. i 14. rebra. Tjelesne mase svinja prije klanja (110,17 kg i 130,37 kg) značajno su utjecale na kvalitetu polovica crnih slavonskih svinja, ali ne i njihovog mesa. Svinje veće tjelesne mase (130,37 kg) imale su polovice različite konformacije (značajno veći relativni udjel podbratka i trbušno-rebarnog dijela te manji relativni udjel manje vrijednih dijelova i plećke) i sastava (manji relativni udjel mesa plećke i veći relativni udjel mesa trbušno-rebarnog dijela) u odnosu na svinje manje tjelesne mase (110,17 kg). Udjel mesa u polovicama bio je podjednak (47,06 % i 47,16 %) u obje analizirane skupine svinja. U pogledu kvalitete mesa, koja je bila normalna, nisu utvrđene značajne razlike (p>0,05) između analiziranih skupina svinja.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Praćenje procesa hlađenja svinjetine i junetine
Jozef Nagy, A. Nagyova, Peter Popelka
Svrha hlađenja svježeg mesa je smanjivanje temperature u najdubljim dijelovima mišića što je brže moguće, a da se pri tome u što većoj mjeri zadrži njegova masa. Ipak, određeni gubici su poželjni jer su suhe površine otpornije na mikrobiološko kvarenje. U našem pokusu je praćen postupak hlađenja svinjetine i govedine u klaonicama u periodu od 2006. do 2007. godine. U prostorijama za hlađenje mjerena je temperatura u mišićima, a u obzir se uzimalo i trajanje postupka. Po završetku hlađenja, u dva je slučaja (13.3%) temperatura svježeg svinjskog mesa prelazila zahtijevanih +7 °C u dubini mišića.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Strategija proizvodnje funkcionalne hrane animalnog porijekla
Terezija Silvija Marenjak, Nina Poljičak-Milas, Ivančica Delaš, Igor Štoković
Proizvodnja funkcionalne hrane animalnog porijekla zahtjeva postupke utemeljene na znanstveno potvrđenim saznanjima koja obuhvaćaju cjelokupni hranidbeni lanac. Pri tome ne treba zanemariti fiziološke, no niti psihološke učinke koje takva hrana može imati na ljude. S obzirom da se ljudski genom nije promijenio od razdoblja paleolitika, a hranidbene navike i način života ljudi modernog doba su se uvelike odmaknuli od tog vremena, razvile su se kronične degenerativne bolesti. Masne kiseline, naročito n-3 nezasićene kiseline, važne su biološki aktivne molekule kojima se pripisuje niz pozitivnih učinaka u prevenciji i poboljšanju zdravlja ljudi i životinja. Neki od modula koji se koriste za povećanje unosa n-3 nezasićenih masnih kiselina su: povećanje udjela navedenih masnih kiselina u hrani farmskih životinja ili uzgoj životinja poželjnijeg genotipa. Bez obzira na način povećanja unosa poželjnih
masnih kiselina ne treba zanemariti dobrobit i zdravlje životinja, jer će stresu izložene životinje već u osnovi imati drugačije potrebe za unosom pojedinih hranidbenih sastojaka, od kojih su n-3 nezasićene masne kiseline iznimno važne.
U ovom članku prikazane su neke od mogućnosti povećanja sadržaja n-3 nezasićenih masnih kiselina u mesu i ostalim proizvodima animalnog porijekla, odnosno u hrani, koja će moći zadovoljiti kriterije funkcionalne hrane.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Konjsko meso i Hippophagia
Vesna Dobranić, Bela Njari, Anamarija Večkovec, Marina Kadivc
Konjsko meso predstavlja osobitu i vrijednu prehrambenu namirnicu animalnog podrijetla. Zamjetan je trend povećanja proizvodnje konjskog mesa u svijetu. Unutar članica EU prosječna potrošnja konjskog mesa po stanovniku je 0.4 kg godišnje, no radi nedostatne vlastite proizvodnje uvozom pokrivaju 66.7% potreba tržišta.
Veći udio vode, proteina i glikogena te manji udio masti u konjskom mesu čine ga pogodnijim u ishrani osobito zahtjevnijih kategorija ljudi spram svinjskog i goveđeg mesa.
Naša zemlja ima dobre pasminske i zemljopisne uvjete za proizvodnju visokovrijednog mesa kopitara.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Prilog poznavanju suhih kobasica od konjskog mesa (“Piketa”) iz okolice Pakraca
Davor Šimić, Branimir Mioković
Upotreba konjskog mesa u našoj zemlji nije uvriježena, iako je konjsko meso po svom kemijskom sastavu vrlo pogodno za prehranu. Posebice se ističe mala količina kolesterola, što ga čini iznimno pogodnim u dijetalnoj prehrani. U Hrvatskoj postoji tradicija proizvodnje proizvoda od konjskog mesa stara više od 100 godina. U selima oko Pakraca tu tradiciju je sa sobom iz pradomovine donijela
i očuvala talijanska nacionalna manjina. Oni u domaćoj radinosti proizvode trajan proizvod, kobasicu od konjskog mesa.
U ovom radu je opisan proces proizvodnje kobasica od konjskog mesa u seoskim domaćistvima. Izneseni su rezultati organoleptičke, kemijske i bakteriološke pretrage kobasica koje su potjecali iz 5 domaćinstava koje tradicionalno proizvode kobaisce.
Hrčak – MESO: veza prema tekstu
.
Prikaz iz literature
Nevijo Zdolec