SADRŽAJ
AKTUALNO
Hrvatski proizvodi dobili zaštitu naziva proizvoda
sa zemljopisnim oznakama
Iz Ministarstva poljoprivrede
IZ HAP-e
Perspektive uzgoja izvornih pasmina svinja u RH
Prehrambeni aditivi
Aditivi u proizvodnji mariniranih proizvoda ribarstva
Iz literature i prakse
Kantaksantin – pigment u hrani za životinje
Dezinfekci ja i dezinficijensi
Voda – kondiciranje i dezinkfeckija I. dio
RIBE NAŠEG MORA – Vučić
Događanja
Anuga 2013: The most important platform for the international food business
Frankfurt Welcomes the World to Fi Europe & Ni 2013
ISAP – Internacionalni sajam pršuta
ZNANSTVENO STRUČNI DIO
ZNANSTVENI RAD
Kvaliteta trupova i mesa pilića kokoši pasmine hrvatica iz ekološkoga tova
Senčić, Đ., D. Samac, G. Kalić, M. Baban
ZNANSTVENI RAD
Utjecaj vrste poda na svojstva trupa i kakvoću mesa
simentalskih bikova iz intenzivnog uzgoja
D. Karolyi, A. Jakupec, K. Salajpal, A. Radovčić, M. Konjačić,
H. Čatipović, T. Jakopović, I. Jurić
PRETHODNO PRIOPĆENJE
Kakvoća pilećeg mesa podrijetlom od tovnih pilića hranjenih
uz dodatak prirodnog propolisa
D. Špoljarić, G. Mršić, M. J. Petek, I. Špoljarić, S. Srečec,
Ž. Cvrtila Fleck, K. Špiranec, D. Mihelić, L. Kozačinski, M. Popović
PREGLEDNI RAD
Utjecaj kastracije na odlike mesa holštajnske junadi
Kos, I., M. Konjačić, A. Ivanković, I. Širić, T. Jakopović
ZNANSTVENI RAD
Utjecaj defolijacije na produktivnost i florni sastav čistih kultura krmnih trava
Bošnjak1, K., J. Leto, M. Vranić, H. Kutnjak, D. Uher, N. Iljkić
Kazalo
Kvaliteta trupova i mesa pilića kokoši pasmine hrvatica iz ekološkoga tova
dr. sc. Đuro Senčić, dr. sc. Danijela Samac, dr. sc. Mirjana Baban, mr. sc. Goran Kalić
Istraživana je kvaliteta pilećih trupova i mesa od po 18 pilića hrvatske autohtone pasmine hrvatica (dudica) porijeklom iz ekološkoga i konvencionalnoga tova. Pilići iz ekološke skupine hranjeni su prema Pravilniku o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda (N.N. 13/02). Obje analizirane skupine pilića tovljene su tijekom 98 dana. Prosječna završna tjelesna masa pilića iz ekološkoga tova bila je 0,769 ± 0,06 kg, a iz konvencionalnoga tova 0,883 ± 0,14 kg, dok je prosječna masa obrađenih pilećih trupova bila 0,528 ± 0,05 kg (ekološka skupina) i 0,605 ± 0,10 kg (konvencionalna skupina). Trupovi pilića iz ekološkoga tova imali su značajno (p<0,05) veći udio prsa (17,94 %) u odnosu na trupove pilića iz konvencionalnoga tova (16,94 %), dok u pogledu udjela drugih dijelova u trupu, nisu utvrđene značajne razlike (p<0,05), između analiziranih skupina pilića. Prsa i nadbataci pilića iz ekološkoga tova imali su značajno manji udjel kože, dok u pogledu udjela mišićnog tkiva i kostiju u navedenim dijelovima, nisu utvrđene značajne razlike (p>0,05) između pilića iz ekološkoga i konvencionalnoga tova. Meso pilića iz ekološkoga tova, u odnosu na ono pilića iz konvencionalnoga tova, imalo je značajno višu (p<0,05) pH1 vrijednost (6,46 : 6,24), i vrlo značajno nižu (p<0,01) L* vrijednost (62,06 : 63,87), višu a* vrijednost (12,01 : 9,79), višu b* vrijednost (19,64 : 17,14), manje vode (74,51 % : 74,97 %), više sirovih bjelančevina (24,32 % : 23,42 %), manje masti (0,79 % : 1,37 %) i manje pepela (1,16 % : 1,19 %).
Utjecaj vrste poda na svojstva trupa i kakvoću mesa simentalskih bikova iz intenzivnog uzgoja
dr.sc. Danijel Karolyi, Antonija Jakupec, dr.sc. Krešimir Salajpal, dr.sc. Ivan Jurić, Ante Radovčić, dr.vet.med., Hrvoje Čatipović, dr.vet.med., Tomislav Jakopović, dipl.ing.agr., dr.sc. Miljenko Konjačić
U radu je istraživan utjecaj vrste poda na svojstva trupa i kakvoću mesa simentalskih bikova iz intenzivnog sustava proizvodnje goveđeg mesa u Republici Hrvatskoj. Tijekom tova životinje su držane u zajedničkim boksovima na cementnom rešetkastom podu (RP skupina, n=15) ili na punom podu uz steljenje slamom (PP skupina, n=15). Prosječna podna površina po biku iznosila je 4.7 m2 u RP i 6.0 m2 PP skupini. Hranidba je bila u obliku kompletno izmiješanog obroka sastavljenog iz silaže kukuruznog zrna i čitave stabljike, super-koncentrata i sijena (prosječni sastav po kg: 599 g of ST, 76 g of SP i 4.59 MJ of ME). Bikovi su zaklani pri sličnoj dobi (494±17 dana) i završnoj tjelesnoj masi (597,5±56,4 kg) te su utvrđena svojstva trupa (klaonička masa topla, klaonički randman %, EUROP klasifikacija trupova). Boja (CIE L*a*b*) i pH mesa izmjereni su na Longissimus thoracis mišiću 24 h post mortem u razini 8.-og rebra. Isti je mišić uzorkovan za kemijsku analizu sadržaja suhe tvari, proteina, pepela, ukupnog željeza te sadržaja intramuskularne masti. Podatci su obrađeni Studentovim t-testom. Generalno, u istraživanju nije utvrđen značajan utjecaj (P>0.05) vrste poda na bilo koje od analiziranih svojstava trupa ili kakvoće i sastava mesa, izuzev za pH24 i sadržaj pepela, čije su vrijednosti bile niže, odnosno više kod RP nego kod PP skupine: 5,61 prema 5,68 (P=0.0168), odnosno 10,53 prema 10,36 g/kg (P=0.0466).
Kakvoća pilećeg mesa podrijetlom od tovnih pilića hranjenih uz dodatak prirodnog propolisa
dr. sc. Daniel Špoljarić, prof. dr. sc. Maja Popović, doc. dr. sc. Gordan Mršić, dr. sc. Maja Jelena Petek, dr. sc. Siniša Srečec, prof. dr. sc. Željka Cvrtila Fleck, prof. dr. sc. Lidija Kozačinski, Katarina Špiranec, dr. med. vet., prof. dr. sc. Damir Mihelić
Učinak dodatka nativnog propolisa na kvalitetu mesa tovnih pilića istražen je u ovom radu. Osim smolastih biljnih sastavnica, u
propolisu se nalaze sekreti pčelinjih žlijezda slinovnica poput lipofilne tvari, sluzi, ljepila, ulja, pa i voska. Propolis ima brojna terapeutska
djelovanja poput antimikrobnog (antibakterijsko, antivirusno, antifungalno), protuupalno, regeneracijskog (zacjeljuje rane i obnavlja oštećeno tkivo), imunostimulacijskog, anestetičkog, spazmatičnog, te antikancerogenog (antitumorsko), kardiovaskularnog (učvršćuje strukture kapilara) i naposlijetku antioksidativnog. Upotreba antibiotskih poticatelja rasta napuštena je u peradarskoj proizvodnji i nužno je pronaći alternativne strategije kontrole i prevencije infekcija. U istraživanju su korišteni bataci i bijelo meso od deset tovnih pilića iz svake pokusne skupine kako bi se ispitao utjecaj dodatka prirodnog propolisa standardnoj krmnoj smjesi za tovne piliće na kemijsku kvalitetu mesa pomoću standardnih kemijskih metoda. Rezultati ovog istraživanja pokazuju pozitivan učinak prirodnog propolisa na kvalitetu mesa tovnih pilića.
Prethodno priopćenje
Utjecaj kastracije na odlike mesa holštajnske junadi
dr. sc. Ivica Kos, doc. dr. sc. Miljenko Konjačić, prof. dr. sc. Ante Ivanković, Ivan Širić, dipl. ing. agr., Tomislav Jakopović, dipl. ing. agr.
Cilj ovog istraživanja bio je ustanoviti utjecaj kastracije muške junadi holštajn pasmine na površinu i fizikalne karakteristike mišića m. longissimus dorsi (MLD). Istraživanje je bilo provedeno na 24 juneta, od kojih je 10 jedinki bilo kastrirano pri prosječnoj tjelesnoj masi od 220 kg. Obje pokusne skupine junadi držane su u istim smještajnim i hranidbenim uvjetima, a ukupno trajanje tova iznosilo je 14 mjeseci. Nakon klanja i hlađenja trupova izvršeno je mjerenje površine, pH vrijednosti, boje, gubitka mesnog soka i kala kuhanja na MLD-u između 12. i 13. rebra. Istraživanjem je utvrđena značajno veća površina MLD-a kod bikova za 10,9% u odnosu na kastrate. Pokazatelji boje L* i b* bili su značajno veći u kastrata, dok se vrijednosti pH i a* mjerene 24 sata nakon klanja nisu značajno razlikovale između skupina. Kalo kuhanja bio je značajno veći u bikova za 15,3 % u odnosu na kastrate. Utvrđen je značajno veći iznos gubitka mesnog soka u kastrata nakon jednog, dva i pet dana čuvanja u hladnjaku za 100,6, 47,0 i 24,9% u odnosu na bikove. Međutim, nakon 7 dana čuvanja u hladnjaku ukupni gubitak mesnog soka nije se značajno razlikovao između skupina. Detaljnijom analizom ustanovljena je značajno veća dnevna razlika iznosa gubitaka mesnog soka u kastrata tijekom prvog dana čuvanja, potom su dnevne razlike bile ujednačene, a tijekom sedmog dana dnevna razlika bila je značajno veća u bikova. Prema dobivenim rezultatima možemo zaključiti da je meso kastrata svjetlije boje s većim gubitkom mesnog soka, ali manjim kalom kuhanja u odnosu na meso bikova.
Utjecaj defolijacije na produktivnost i florni sastav čistih kultura krmnih trava
doc. dr. sc. Krešimir Bošnjak, prof. dr. sc. Josip Leto, prof. dr. sc. Marina Vranić, dr. sc. Hrvoje Kutnjak, doc. dr. sc. Darko Uher, Nikolina Iljkić, dipl.ing.
Cilj rada bio je utvrditi utjecaj defolijacijskog managementa (A -učestala defolijacija –defolijacija pri visini tratine 18 cm; B -srednjeučestala defolijacija – A+6 dana i C-rijetka defolijacija – A+12 dana) na prinos suhe tvari (ST) i florni sastav čistih kultura klupčaste oštrice, livadne vlasulje i trstikaste vlasulje. Utvrđena je specifična reakcija travnih vrsta u prinosu ST na defolijacijski management (P<0,05). Razlike u relativnom udjelu trava (P<0,05) i zeljanica (P<0,05) u prinosu ST između defolijacijskih tretmana ovisile su o godini. Utvrđene su značajne razlike između travnih vrsta u relativnom udjelu trava (P<0,001) i zeljanica (P<0,001). Rezultati istraživanja ukazuju na važnost izbora prikladnog defolijacijskog managementa ovisno o vrsti krmnih trava.