Procjena moguće izloženosti okratoksinu A putem konzumacije kontaminiranih mesnih proizvoda
dr.sc. Ana Vulić, doc.dr.sc. Jelka Pleadin, dr.sc. Nina Perši, prof.dr.sc. Nada Vahčić, dr.sc. Bigita Hengl, Andrea Gross-Bošković dipl.ing., Martina Jurković dipl.ing.;, prof.dr.sc. Dragan Kovačević
Okratoksin A je sekundarni toksični metabolit kojeg proizvode plijesni rodova Aspergillus i Penicillium. Podaci ukazuju na učestalu kontaminaciju okratoksinom A žitarica i proizvoda od žita te posljedično moguću kontaminaciju mesa i mesnih proizvoda. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi moguću razinu izloženosti potrošača okratoksinu A konzumiranjem tradicionalnih mesnih proizvoda kontaminiranim ovih toksinom. Uzimajući u obzir prehrambene navike i koncentracije okratoksina A u različitim mesnim proizvodima dobivenim iz sirovina tretiranih životinja, procijenjena je moguća izloženost okratoksinu A. Dobiveni rezultati pokazali su da je vjerojatnost izlaganja okratoksinu A u dozi koja je iznad TWI (120 ng/kg TM tjedno) vrlo niska. Podaci su pokazali da bi samo konzumiranjem pancete 0,8% populacije bilo izloženo okratoksinu A u dozi koja je iznad TWI vrijednosti od 120 ng/g TM tjedno, a koja je de3nirana od strane EFSA. Podaci za kulen, slavonsku kobasicu, šunku i dimljena rebra ukazuju da je mala vjerojatnost da će stanovništvo (prosječne tjelesne mase 70 kg) biti izloženo okratoksinu A u dozama većim od TWI ako konzumira kontaminirane proizvode.
Utjecaj spola, tjelesne mase pri klanju i proizvodne sezone na &zikalno-kemijska svojstva mesa janjadi ličke pramenke
dr. sc. Ana Kaić, prof.dr.sc. Boro Mioč, Ante Kasap, dipl.ing.agr., Leopold Živković
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj spola, tjelesne mase pri klanju i proizvodne sezone na vrijednosti pH, boju, gubitak mesnog soka i osnovni kemijski sastav mesa janjadi ličke pramenke. Janjad ličke pramenke je uzgojena na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u Ličko-senjskoj županiji tijekom 2010. i 2011. godine. Odabrana janjad je bila ujednačene zastupljenosti po spolu i zaklana s navršenih 5 mjeseci. Statistički značajne razlike između muške i ženske janjadi ličke pramenke utvrđene su samo u gubitku mesnog soka (p < 0,05) čije su znatno veće vrijednosti utvrđene u mišićnom tkivu muške janjadi. Povećanje tjelesne mase pri klanju statistički je značajno utjecalo (p < 0,05) samo na vrijednost a* pokazatelja boje janjećeg mesa. Proizvodna sezona je statistički značajno utjecala (p < 0,05) na L*, a* i b* vrijednosti pokazatelja boje janjećeg mesa. Ostalo
Utjecaj dodatka selena u hrani i smrzavanja na tehnološka svojstva mesa brojlera
dr. sc. Dejan Marenčić, dr. sc. Ivan Pušić, dr. sc. Lidija Kozačinski, dr. sc. Bela Njarr, dr. sc. Željka Cvrtila Fleck, dr. sc. Suzana Milinković Tur
U radu je istraživan utjecaj dodatka selena u obrok i postupka smrzavanja na tehnološka svojstva mesa brojlera. Istraživanje je provedeno na pilićima (n=300) hibridima teške pasmine Cobb 500 koji su razdijeljeni s obzirom na oblik i količinu dodanog Se u hrani u tri skupine. Dodatak Se u hrani nije imao značajan utjecaj na električnu provodljivost i boju pilećega mesa (P>0,05). Duboko smrzavanje imalo je značajan utjecaj na električnu provodljivost (P<0,001) i svijetloću mesa, tj. na L* vrijednost (P<0,05), dok su samo zanemarive razlike utvrđene za parametre boje a* i b* (P>0,05).