Sezonske varijacije u sastavu masnih kiselina Istarskog i Dalmatinskog pršuta
Doc. dr. sc. Jelka Pleadin, Tina Lešić, mag. ing. biotehnologije, Prof. dr. sc. Nada Vahčić, Ivana Raspović, Doc. dr. sc. Mladenka Malenica Staver, Prof. dr. sc. Greta Krešić, Dr. sc. Tanja Bogdanović, Prof. dr. sc. Dragan Kovačević
U ovom radu istraživane su sezonske varijacije u sastavu zasićenih (SFA), jednostruko nezasićenih (MUFA) i višestruko nezasićenih (PUFA) masnih kiselina Istarskog i Dalmatinskog pršuta. Uzorci pršuta, proizvedeni prema tradicionalnim recepturama i pomoću tradicionalnih tehnologija, od strane različitih proizvođača iz Istre (n = 43) i Dalmacije (n = 30), uzorkovani su na godišnjim sajmovima tijekom trogodišnjeg razdoblja proizvodnje (2012-2014). Metilni esteri masnih kiselina analizirani su pomoću plinske kromatografije sa plameno-ionizacijskom detekcijom (GC-FID) nakon ekstrakcije masti pomoću standardiziranog Soxhlet postupka. U obje vrste pršuta, dobiveni rezultati su pokazali najveću zastupljenost oleinske kiseline (C18:1n-9c), potom palmitinske (C16:0), stearinske (C18:0) te linolne (C18:2n-6) kiseline, ujedno predstavljajući sastav masnih kiselina tipičan za proizvode od svinjskog mesa. Između Istarskog i Dalmatinskog pršuta u pojedinim masnim kiselinama tijekom trogodišnjeg proizvodnog razdoblja nisu utvrđene statistički značajne razlike. S obzirom na godinu proizvodnje, u Istarskom pršutu utvrđene su značajne razlike (p<0,05) u količinama SFA, MUFA, PUFA n-6 i PUFA n-3, te njihovim omjerima, osim za omjer PUFA/SFA. Međutim, u istom vremenskom razdoblju u uzorcima Dalmatinskog pršuta značajna razlika zabilježena je samo za MUFA. Istraživanje pokazuje da sezona proizvodnje može značajno utjecati na profil masnih kiselina suhomesnatih proizvoda, naročito kod Istarskog pršuta.
Isparljivi sastojci arome paške janjetine
Doc. dr.sc. Marina Krvavic, Milijana Bradaš, mag.ing.agr., Doc.dr.sc. Ivan Vnučec, Dr. Tjaša Jug, Doc.dr.sc. Jelena Đugum, Dr.sc. Nives Marušić Radovčić
U nastavku istraživanja specifičnih isparljivih spojeva arome janjećeg mesa hrvatskih pasmina ovaca s mogućim utjecajem pasmine i zemljopisnog područja uzgoja, cilj ovog rada je bilo utvrditi isparljive sastojke arome paške janjetine. U tu svrhu izvršene su analize isparljivih spojeva toplinski obrađene paške janjetine na GC-MS (SPME metoda) pri čemu je izolirano ukupno 52 isparljiva spoja, od čega 14 aldehida (57,78%), 15 alkohola (23,28%), 3 ketona (7,78%), 5 alkana (0,82%), 2 alkena (0,49%), 5 aromatskih spojeva (3,02%), 6 heterocikličkih spojeva (3,82%), 1 furan (0,91%), 1 sumporni spoj (0,20), 1 ester (0,11%) i 4 terpena (1,72%). U odnosu na ranije istraživane isparljive sastojke dalmatinske i ličke janjetine iz kojih je izoliran znatno veći broj isparljivih spojeva (dalmatinska janjetina – 88 spojeva; lička janjetina 70 spojeva) nameće se zaključak da su najvjerojatnije način uzgoja (gotovo isključivo na majčinu mlijeku) i klaonička dob (33 dana) paške janjadi imali presudan učinak na smanjenje ukupnog broja izoliranih isparljivih spojeva, kao i na sam aroma profil paške janjetine.
Higijenski i tehnološki aspekti proizvodnje tradicionalnih fermentiranih kobasica u Istarskoj županiji, Hrvatska
Bratulić1 M., Cukon N., Cvrtila Fleck Ž, Njari B., Kozačinski L.
U seoskim domaćinstvima na području Istre proizvode se različite vrste tradicionalnih mesnih proizvoda među koje se ubrajaju i kobasice.
Istarske kobasice su osobite kakvoće i vrijednosti te sastavni dio kulturne baštine Istre. U ovome radu opisan je proces proizvodnje istarskih
kobasica u tradicionalnim i kontroliranim uvjetima te njihove senzorne i fizikalno-kemijske karakteristike.
Utjecaj anatomskog položaja svinjskog lea na kvalitetu odrezaka kod brzog odmrzavanja
Igor Tomašević, PhD, Slaviša Stajić, PhD, Dušan Živković, PhD, Marija Jokanović, PhD, Vladimir Tomović, PhD, Nikola Stanišić, PhD
Ciljevi su ovog istraživanja bili procijeniti utječe li metoda vrlo brzog odmrzavanja mesa vrućom vodom na kvalitetu odrezaka s obzirom na anatomski položaj svinjskog .lea. Odmrzavanje je provedeno uranjanjem u toplu vodu temperature od 39 °C, u trajanju od 7 ± 0,5 min. Smrznuti odresci rezani su na oko 2,5 cm debljine, a debljina je svakog pojedinog odreska izmjerena i određena nakon rezanja. Počevši od stražnjeg dijela svinjske polovice, određeno je pripadaju li odresci prednjem, središnjem ili stražnjem dijelu .lea. Uočene su manje ali značajne razlike značajki odmrzavanja, kuhanja i teksture odrezaka .lea različitog anatomskog položaja. Nakon prilagodbe za površinu-volumen, središnji dijelovi .lea pokazali su najveći gubitak mesnog soka prilikom odmrzavanja. Utvrđeno je da smještaj odreska utječe na korisne učinke kuhanja isključivo kada se u obzir uzmu omjer površina-volumen i povećanje od prednjeg do stražnjeg dijela .lea. Položaj unutar .lea utjecao je i na izmjerenu mekoću odreska. Odresci od središnjih dijelova .lea imali su veće vrijednosti WBSF u odnosu na odreske od prednjih i stražnjih dijelova. Promjene boje odmrznutih odrezaka uzrokovane bilo procesom odmrzavanja ili položaja samog odreska bile su zanemarive, odnosno nisu bile vidljive okom.
Procjena utjecaja životnog ciklusa u proizvodnji proizvoda od svinjetine na okoliš
I. Djekic, Č. Radović, M. Lukić, S. Lilić, N. Stanišić
Cilj je ovog rada bio procijeniti utjecaj proizvodnje proizvoda od svinjetine u Srbiji na okoliš. Izračuni za procjenu životnog ciklusa provedeni su kako bi identi.cirali i kvanti.cirali utjecaj na okoliš po načelu „od kolijevke do groba“, koji obuhvaća četiri podsustava: ‘farmu za uzgoj svinja’, ‘klaonicu’, pogone za preradu mesa’ i ‘pogon za zbrinjavanje otpada i otpadnih voda’. U cilju prikupljanja ulaznih podataka inventara životnog ciklusa provedeno je strukturirano istraživanje. Navedenim smo istraživanjem procijenili šest potencijalnih utjecaja na okoliš: potencijal globalnog zatopljenja, potencijal akiseljavanja, potencijal eutro.kacije, potencijal razaranja ozona, potencijal stvaranja fotokemijskog smoga i toksičnost za čovjeka. Potencijal globalnog zatopljenja povezan s proizvodnjom 1 kg proizvoda od svinjetine iznosi 9,04 kg CO2Eq. Potencijal zakiseljavanja unutar lanca svinjskog mesa iznosi 9,874 x 10-3 kg SO2Eq, a potencijal eutro.kacije 0,0151 kg PO4Eq. Na okoliš u lancu svinjskog mesa tijekom proizvodnje najviše utječu proizvodnja stočne hrane i upravljanje gnojivom. Utjecaj pogona za preradu uglavnom se odnosi na zahtjeve za vodu i energiju te uporabu rashladnih sustava u hladnom lancu.