Prehrambena vrijednost konjskog mesa i proizvoda na slovenskom tržištu
Mateja Lušnic Polak, Uroš Mervič, Lea Demšar
U radu smo fizikalno-kemijskom, instrumentalnom i senzorskom analizom utvrdili prehrambenu vrijednost mesa (mišići longissimus lumborum, biceps femoris i triceps brahii) šest konja pasmine posavac i dva proizvoda od konjskog mesa. Osnovni kemijski sastav (udio vode, masti, bjelančevina i pepela te profil masnih kiselina) i pH utvrđeni su analizom sirovog mesa i dva mesna proizvoda. Odresci konjskog mesa debljine 2,5 cm termički su obrađeni uporabom dvopločnog roštilja pri temperaturi od 220 °C, do postizanja središnje temperature od 65 °C. Metodom kvantitativne deskriptivne analize procijenili smo svojstva toplinski obrađenih uzoraka mesa i mesnih proizvoda te proveli instrumentalno mjerenje boje (CIE L*, a*, b*) i teksture (otpornost mišića na presijecanje i analiza profila teksture (engl. Texture Profile Analysis, TPA) proizvoda). U 100 g mišićnog tkiva utvrđeno je prosječno 72,44 ± 1,94 g vode, 1,96 ± 2,33 g masti, 21,52 ± 1,30 g bjelančevina i 1,02 ± 0,06 g pepela, uz pH vrijednost od 5,64 ± 0,05. Konjsko meso ima vrlo povoljan sastav masnih kiselina (težinski postotak zasićenih masnih kiselina u mesu iznosi 37,8 wt%, jednostruko nezasićenih 36,8 wt%, a višestruko nezasićenih 17,6 wt%) te omjer P/S od 0,5 i omjer n-6/n-3 od 3,6. Tekstura mišića longissimus lumborum je najmekša, mišić triceps brahii je tvrđi, dok je najtvrđi mišić biceps femoris. U odnosu na meso ostalih životinja za klanje, boju konjskog mesa definiraju niska vrijednost L* te visoke vrijednosti a* i b*. Hrenovke od konjskog mesa u 100 g prosječno sadrže 56,27 ± 0,82 g vode, 25,48 ± 0,85 g masti, 14,04 ± 0,73 g bjelančevina i 2,47 ± 0,28 g pepela, uz pH vrijednost od 6,23 ± 0,06, omjer P/S od 0,5 i omjer n-6/n-3 od 2,2. Posavska kobasica u 100 g prosječno sadrži 55,93 ± 1,28 g vode, 22,13 ± 2,56 g masti, 18,52 ± 0,97 g bjelančevina i 3,01 ± 0,09 g pepela, uz pH vrijednost od 6,16 ± 0,09, omjer P/S od 0,5 i omjer n-6/n-3 od 5,8. Ocjenjivačka skupina sastavljena od stručnjaka oba je proizvoda ocijenila dobrim, s osebujnim značajkama koje im daje prisutnost konjskog mesa.
Kakvoća paštete od janjetine
Fabijan Barbić, Željka Cvrtila, Lidija Kozačinski, Bela Njari, Jelka Pleadin, Ana Shek Vugrovečki, Miljenko Šimpraga
Pašteta je mesni proizvod različitog sirovinskog sastava o kojem ovisi njegova nutritivna i prehrambena vrijednosti koji se koristi u svakodnevnoj prehrani diljem svijeta. Cilj ovoga rada bio je utvrditi kakvoću paštete od janjećeg mesa senzorskim ocjenjivanjem te određivanjem osnovnog kemijskog i masnokiselinskog sastava gotovih proizvoda. Svi parametri senzoričke pretrage janjeće paštete ocijenjeni su sa zadovoljavajućim ocjenama, te je proizvod u konačnici dobio 17.20 od mogućih 19.00 bodova. Količina vode u proizvodu kretala se od 55.10% do 57.41%, količina masti od 26.39% do 28.03%, bjelančevina od 12.26% do 13.34%, pepela od 2.02% do 2.14%, te količina soli (NaCl) od 2.22% do 3.04%. Analizom sastava masnih kiselina u janjećoj pašteti utvrđena je ukupna količina zasićenih (SFA) masnih kiselina od 54.05 % te 42.58 % mononezasićenih (MUFA) i 3.37 % polinezasićenih (PUFA) masnih kiselina.
Značajne vrste parazita preživača na području Travnika
Zijad Konjalić, Adnan Jažić, Almedina Zuko
Na osnovi izvršenih parazitoloških pretraga unutrašnjih organa i poprečno-prugaste muskulature 1.939 preživača (1.006 teladi, 182 junadi, 538 goveda i 213 ovaca) iz individualnog uzgoja, podrijetlom s područja općine Travnik, kod 39,65 % životinja utvrđeno je prisustvo parazitskih vrsta iz klase Trematoda i larvalnih oblika parazita klase Eucestoda. Utvrđene su četiri vrste parazita, od čega dvije vrste trematoda Fasciola hepatica i Dicrocoelium dendriticum i dvije vrste larvalnih oblika eucestoda, Echinococcus polymorphus (vrste Echinococcus granulosus) i Cysticercus bovis (vrste Taenia saginata). Najveći ukupni postotak infestacije pretraženih preživača od 29,55 % opažen je za ciste Echinococcus polymorphus s najčešćim nalazom u jetri i plućima, a sporadično su nađeni na srcu, slezeni i bubregu. Dvostruko manji nalaz utvrđen je za Dicrocoelium dendriticum, 15,57 %, zatim Fasciola hepatica 8,45 %, a najmanji je utvrđen za bobice Cysticercus bovis, samo 0,41 %.
Anabolici u proizvodnji mesa – Učinci u farmskih životinja i opasnosti po zdravlje potrošača
Jelka Pleadin, Tanja Bogdanović
Anabolici stimuliraju rast tkiva svojim utjecajem na metaboličke procese uključene u sintezu proteina i razgradnju masti te se njihovom uporabom u stočarskoj proizvodnji ostvaruju značajniji prinosi i prihvatljivija senzorska svojstva svježeg mesa. Međutim, ove tvari se kumuliraju i perzistiraju u jestivim tkivima, a budući da je za brojne iz ove skupine dokazana i toksičnost, Europska komisija zabranila je uporabu svih tvari sa anaboličkim djelovanjem, odnosno dozvoljena je primjena samo pojedinih tvari isključivo u terapeutske svrhe. Među njima, prirodni hormoni su ujedno i fiziološki prisutni u biološkim tekućinama i tkivima farmskih životinja, što otežava procjenu moguće anaboličke primjene odnosno prosudbe o zlouporabi ovih tvari. Zbog nedostatnosti podataka o fiziološkim razinama prirodnih hormona i njihovih metabolita u različitih životinjskih vrsta, potrebno je provoditi daljnja istraživanja u poveznici sa brojnim čimbenicima utjecaja na razine ovih hormona. S obzirom na stalni razvoj novih sintetskih tvari i moguću zlouporabu tzv. „koktela“ s niskim udjelima aktivnih tvari iz ove skupine, potreban je kontinuirani nadzor njihove primjene tijekom tova životinja i na klaonici, s konačnim ciljem proizvodnje zdravstveno ispravne hrane životinjskog podrijetla i zaštite zdravlja potrošača.
Nutritivna vrijednost jaja u prehrani ljudi
Đuro Senčić, Danijela Samac
Za ljudski organizam jaja sadrže sve potrebne hranjive tvari, ali u nedovoljnim količinama. Konzumna jaja su prirodno pakirana namirnica (konzerva), bogata rezervnim hranjivim tvarima, vrlo važna u ljudskoj prehrani. Sadrže sve za život potrebne hranjive tvari, a naročito su dobar izvor esencijalnih aminokiselina, esencijalnih masnih kiselina, vitamina topivih u mastima, vitamina B12 i kolina, lecitina, željeza, fosfora i drugog. Iako sadrže kolesterol, prema novijim istraživanjima za većinu ljudske populacije on nije uzrok hiperkolesterolemije i kardiovaskularnih bolesti. Zbog visoke nutritivne gustoće (odnosa energije i hranjivih tvari) naročito su pogodna za prehranu osjetljivih populacijskih skupina ljudi (djece, staraca, kroničnih bolesnika, trudnica).