Mljekarstvo, Vol. 52 No. 4
Datum izdavanja: Listopad 2002.
.
.
Oznake kvalitete : izvornost (PDO), zemljopisno podrijetlo (PGI) i garantirano tradicijski specijalitet (TSG) u socijalnoj i gospodarstvenoj zaštiti tradicionalne proizvodnje sira
Dubravka Samaržija, Neven Antunac
U lipnju 1993. Europska unija usvojila je Propis (No. 2081/92.), kojim su propisani kriteriji za dobivanje oznaka kvalitete: izvornost (PDO) i zemljopisno podrijetlo (PGI) poljoprivrednih proizvoda i kultura. Propisom EU (No. 1804/99.) proširena je zaštita i na proizvode garantiranog tradicionalnog specijaliteta (TSG) koji specifične karakteristike imaju zbog načina izrade ili tradicionalnog sastava, a neovisne su o određenom području. Zaštita specifičnih poljoprivrednih proizvoda oznakama izvornosti (PDO), zemljopisnog podrijetla (PGI) i garantiranog tradicijskog specijaliteta (TSG) dozvoljena je i zemljama koje nisu članice EU. Između zemalja EU Francuska, Italija, Španjolska i Grčka uspjele su zaštiti većinu svojih tradicionalnih sireva. Prema podatcima Europskog povjerenstva broj registriranih zaštićenih sireva s oznakom PDO je 128, a oznakom PGI 10 (Ba r jol l e i S y l va n de r , 2000.). Osim gospodarskih razloga, zaštitom sireva oznakama PDO, PGI ili TSG svaka zemlja ujedno zaštićuje socijalni, okolišni i kulturološki identitet određenog područja. Zakonom o oznakama zemljopisnog podrijetla proizvoda i usluga (N.N. 78/99.), koji je na snazi u Republici Hrvatskoj, mogu se zaštititi tradicionalno proizvedeni sirevi. Međutim, Hrvatska do sada nije zaštitila niti jedan sir na europskoj razini. Stoga, želi li Hrvatska istinski zaštiti posebnost svojih tradicionalnih sireva od nestanka i imitacija, sustav zaštite mora biti gotovo identičan propozicijama prihvaćenim od EU. Na osnovu iskustava drugih zemalja, cilj ovog rada je prikazati što je potrebno napraviti u nacionalnoj legislativi kako bi se uspostavio učinkovit sustav za zaštitu sireva prema EU Propisima 2081/92. i 1804/99.
.
Kvalitativno – kvantitativna analiza biodiverziteta mikroorganizama sirovog i pasteriziranog mlijeka
Suad Habeš
U toku četverogodišnjeg rada (1996.-1999.) analizirana je kvalitativno-kvantitativna zastupljenost mikroorganizama u kravljem mlijeku po fazama proizvodnje i prerade. Ukupno je analizirano 840 uzoraka sirovog i pasteriziranog mlijeka i to: 672 uzorka sirovog mlijeka i 168 uzoraka pasteriziranog mlijeka. Ukupan broj mikroorganizama u sirovom mlijeku bio je od 2,2×105 do 4,9×107/ml, a u pasteriziranom mlijeku od 2,3×104 do 4,3×104/ml. Iz sirovog i pasteriziranog mlijeka izolirane su vrste Staphylococcus aureus, S. epidermidis, S. saprophiticus, Proteus vulgaris, P. mirabilis, P. morgani, P. rettgeri, Streptococcus faecalis, S. agalactiae, S. dysgalactiae, S. uberis, S. bovis, Escherichia coli. Kriterijima Pravilnika o uvjetima mikrobiološke ispravnosti sirovog i pasteriziranog mlijeka nije udovoljilo 597 uzoraka. Od tog broja higijenski neispravni uzorci najčešće su sadržavali vrstu Escherichia coli 34,37%, zatim vrste iz roda Staphylococcus 26,17%, vrste iz roda Streptococcus 21,89%, i vrste iz roda Proteus 7,28%.
.
Značenje smjesa ozimog graška i žitarica na obiteljskim farmama Republike Hrvatske
Zvonimir Štafa, Darko Uher, Dubravko Maćešić, Zvonko Jantol, Gordana Mužinić
Cilj istraživanja bio je osiguranje kvalitetne voluminozne krme u rano proljeće uvođenjem smjesa ozimog graška i žitarica za zelenu krmu, odnosno siliranje na obiteljskim gospodarstvima u sjevernoj Hrvatskoj. U tu su svrhu sijane smjese ozimog graška cv. Maksimirski ozimi i žitarica-tritikale cv. Clercal za korištenje početkom svibnja, odnosno pšenice cv. Sana i cv. Žitarka za korištenje tijekom druge polovice svibnja, na sljedećim domaćinstvima: Maletić (Ferdinandovac), Mirović (Višnjevac), Bazić (M. Trojstvo), Mlinar (Kapela-Podravska), Mužinić (Križevćec), Uher (Grabovac). Smjese su kontinuirano korištene, od početka pa do pune cvatnje graška, odnosno do početka formiranja mahuna graška, za ishranu krava muzara zelenom krmom. Urodi zelene mase smjese graška i tritikale košeni u početku cvatnje graška iznosili su od 24,0 do 52,7 t/ha, a u punoj cvatnji graška od 46,7 do 67,5 t/ha. Prosječni prinosi suhe tvari smjesa košenih u početku cvatnje graška iznosili su od 4,05 do 12,20 t/ha, a košenih u punoj cvatnji graška od 8,98 do 18,39 t/ha. Sve smjese ozimog graška i tritikale u početku cvatnje graška sadržavale su u prosjeku od 19,41 % suhe tvari, a košene u punoj cvatnji graška 23,56 % suhe tvari. Smjese ozimog graška i pšenice košene u početku cvatnje graška dale su u prosjeku, po gospodarstvu, urode zelene mase od 23,2 t/ha do 50,0 t/ha, a košene u punoj cvatnji graška od 53,3 do 62,5 t/ha. Suha tvar u prosjeku, po domaćinstvima, kretala se od 17,00 % košnjom u početku cvatnje graška pa do 20,96 %. Košnjom u punoj cvatnji graška suha tvar ozimih smjesa iznosila je od 20,0 do 27,31 %. Udio suhe tvari u smjesama ovisio je o udjelu žitarice u smjesi. Prosječni prinosi suhe tvari smjesa graška i pšenice, košeni u početku cvatnje graška, iznosili su od 4,39 do 9,49 t/ha, a košene u punoj cvatnji od 10,67 do 15,59 t/ha ovisno o lokaciji i domaćinstvu te o vremenu košnje.
.
Lacto-Corder – novi mjerni uređaj za kontrolu proizvodnosti mlijeka krava
Pero Mijić, Ivan Knežević
Lacto-Corder je mjerni uređaj za kontrolu proizvodnosti i izuzimanje uzorka mlijeka krava, službeno priznat od strane ICAR-a (Internacional Committee for Animal Recording). Uređaj se sastoji od dva dijela: hidrauličkog koji obuhvaća put mlijeka kroz mjerno područje i elektronoskog dijela koji obuhvaća upravljačko područje gdje se unose i spremaju podatci. Proizvođač je posebnu važnost dao muznim svojstvima (prosječnom i maksimalnom protoku mlijeka), kao i grafičkom prikazu svih faza mužnji (pripremnoj, glavnoj, slijepoj i naknadnoj). Početna ulaganja u kupnju opreme su velika. Međutim, sve informacije do kojih možemo doći ovim uređajem brzo bi opravdale uložena sredstva. Na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku u tijeku je znanstveno istraživanje s Lacto-Corderom čiji je cilj detaljnije proučavanje muznih svojstava i njihova povezanost sa zdravljem vimena krava.