Utjecaj različitih količina sirutke u mliječnoj zamjenici na othranu jaradi
Jasna Posavac
Istraživanje se temelji na hipotezi da kravlje mlijeko u prahu u sastavu mliječne zamjenice može zamijeniti jeftinija sirutka u prahu bez posljedice na prirast i randman klanja jaradi. U namjeri da se izborom odgovarajuće tehnike i tehnologije ishrane jaradi u postnatalnom razvoju mortalitet svede na minimum, kozje mlijeko uštedi za proizvodnju sira, a mliječna zamjenica pripremi jeftinije s većim količinama nusproizvoda mljekarske industrije, sirutke u prahu. Rezultati planirane proizvodnje jarećeg mesa praćeni su utvrđivanjem: tjelesnih mjera i prirasta, konzumiranja i konverzije hrane, morbiditeta i mortaliteta te randmana klanja jaradi. Rezultati ishrane jaradi, od prvog do četrdesetog dana poslije poroda, mliječnom zamjenicom u kojoj je mlijeko u prahu zamijenjeno s 14% i 29% sirutke u prahu, potvrdili su pretpostavku o mogućnosti supstitucije kravljeg mlijeka u prahu sirutkom istog mlijeka u prahu jer razlike završnih tjelesnih masa jaradi, njihovih prosječnih dnevnih prirasta i randmana klanja nisu signifikantni (P>0,05). Najbolja konverzija surovih proteina postignuta je ishranom mliječnom zamjenicom koja je sadržavala 29% sirutke u prahu.
Svježi mekani sir proizveden upotrebom koncentrirane kulture
Ljerka Kršev, Sanja Eri, Anica Borović, Ljubica Tratnik
Istražena Je primjena koncentriranih mljekarskih kultura u proizvodnji svježeg mekanog sira. Rezultati istraživanja pokazali su da se korištenjem koncentrirane kulture („ready-set“ kulture) dobiva odličan proizvod koji, u usporedbi s proizvodom dobivenim fermentacijom mlijeka klasičnom kulturom mikroorganizama, veće je održivosti i veće hranjive vrijednosti.
Rast i proteolitička aktivnost Pseudomonas fluorescens izoliranih iz mlijeka
Irena Rogelj
Istraživan je odnos između brzine rasta i proteolitičke aktivnosti Pseudomonas fluorescens 33 u sirovim i steriliziranom uskladištenom mlijeku (7 °C). Brzina rasta određena je eksperimentalnim krivuljama rasta. Proteolitička aktivnost mjerena je određivanjem količina neproteinskog dušika, nekazeinskog dušika i vrijednosti tirozina. Generacijsko vrijeme Pseudomonas fluorescens 33 kretao se od 7,9 sati do 11,1 sat i bilo je kraće u steriliziranom mlijeku. Kada je populacija Pseudomonas fluorescens 33 dostigla fazu mirovanja (10^8 jedinica koje formiraju kolonije/ml) uočena je intenzivna proteolitička aktivnost. Tijekom 6 dana skladištenja količina nekazeinskog dušika povećala se od 120 mg/100 g do 280 mg/100 g.
Kakvoća mlijeka i mliječnih proizvoda na tržištu
Klara Pfeifer, Josip Živković, Mirza Hadžiosmanović, Branimir Mioković, Bela Njari
Na osnovi organoleptičkih svojstava, kemijskog sastava, tehnološke obrade i mikrobiološke ispravnosti određena je kakvoća 280 uzoraka mlijeka i mliječnih proizvoda sa zagrebačkog tržišta. Rezultati analiza pokazali su relativno slabu kakvoću budući da 42,86% uzoraka mlijeka i mliječnih prerađevina nije zadovoljilo minimalno propisane uvjete postojećih propisa. Zbog navedenih razloga neophodno je unaprijediti postojeće uvjete kontrole proizvodnje i postupke poboljšanja higijene proizvodnje i sanitacije pogona mljekarske industrije.
Pravilnik o kriterijima kvalitete mlijeka i mliječnih proizvoda
Jasmina Lukač-Havranek
Republika Hrvatska prvi puta donijet će svoj Pravilnik o kvaliteti mlijeka i mliječnih proizvoda. Do sada su pravilnici rađeni na nekadašnjoj saveznoj razini, najčešće primjenjivali „stanje koje imamo“ pa tek malo pooštreni, vjerojatno da bi se „očuvalo postojeću kvalitetu“. Prilikom izmjena uglavnom se sukobljavalo stajalište „istočnih i zapadnih“ zemalja bivše Jugoslavije. Naime, odavno smo ustvrdili potrebu za strožim kriterijima, no mijenjali smo propise samo do one razine za koju smo bili sigurni da neće očigledno poremetiti, odnosno smanjiti ulaz mlijeka u mljekaru. Isto tako, u obzir je uziman i veliki broj proizvođača, što govori i o nedovoljno organiziranoj proizvodnji mlijeka. To je redovito predstavljalo problem za laboratorije, jer je uvođenje novih kriterija za poboljšanje kvalitete onemogućavalo redovno praćenje svih proizvođača. Sada će pravilnik biti strožiji, po uzoru na europske zemlje, a neće biti mogućnosti za uvažavanje bilo kojeg kriterija osim slijedećeg: neškodljivost, hranjivost i kvaliteta, a tome se pridružuje i vrijeme trajanja. Pravilnik mora obuhvatiti dva glavna područja: kemijsko i mikrobiološko. Dok na kemijsku kvalitetu utječu ponajviše dva faktora – pasmina i ishrana te držanje stoke, a prati ga manipulacija mlijekom, mikrobiološka je ona na koju manipulacija mlijekom (te držanje stoke – ljudski faktor) ponajviše utječe i zbog čega je i najosjetljivija. Kvantifikacija prisutnosti mikroorganizama u mlijeku i njegovim proizvodima jedan je od analitičkih stupova i temelj retrospektivne procjene kvalitete proizvodnje te perspektive dedukcije, a vezano na pretpostavljivost trajanja komercijalnog ciklusa. Ujedno bi morala sudjelovati u formiranju parametara procjene za plaćanje kvalitete
Higijensko stanje sabirališta mlijeka Slavonije i Baranje
Marko Krznarić, Josip Živković, Mirza Hadžiosmanović, Dubravka Svoboda-Vuković
U radu su prikazani rezultati istraživanja higijenskog postupka s mlijekom na sabirnim mjestima s područja Slavonije i Baranje. Istraživanjem je obuhvaćen dio sabirnog područja 6 mljekara s 8 otkupnih cjelina. Ukupno su obrađena 73 sabirališta mlijeka, uzeto je 227 briseva s opreme i pribora te 72 uzorka vode koja se koristi u postupku sanitacije. Brisevi su uzimani sa stijenke uređaja za hlađenje i mješalice, ispušne plastične i gumene cijevi za pretakanje mlijeka u kamion cisterne, mljekomjera, cjedila za mlijeko i rezervne cisterne. Rezultati istraživanja pokazali su da postupak sanitacije opreme i pribora na sabiralištima ne zadovoljava. U svim uzorcima dokazana je nazočnost mezofilnih bakterija, a u 67,8% briseva koli-titar je bio pozitivan. 33,33% pretraženih uzoraka pitke vode koja se koristi u postupku sanitacije bilo je higijenski neispravno.