Povijest mljekarstva u Hrvatskoj
Jasmina Lukač-Havranek
Povijesni razvitak našeg mljekarstva temelji se na razvitku stočarstva odnosno cijele poljoprivrede, koja je u 19. i prvoj polovici 20. stoljeća jedna od glavnih gospodarskih djelatnosti
Izvorni članak
Dukat – jučer, danas…
Inga Kesner-Koren, Ljerka Kršev
Tradicija organizirane prerade mlijeka u Zagrebu, koju danas najvećim dijelom obavlja Prva hrvatska konzumna mljekara „Dukat“ d.d. traje pune 82 godine.
„SIRELA“ i bilogorsko-podravsko mljekarstvo (povijesni prikaz razvoja)
Slavko Kirin, Ivan Štefekov
Rad prikazuje razvitak mljekarske djelatnosti na bilogorskom i podravskom području, gdje „SIRELA“ otkupljuje mlijeko. Opisan je razvitak stočarske proizvodnje, posebice govedarstva, kao i povijest prvih mljekara na ovom području. Na kraju je prikazan razvitak prerade mlijeka u gradu Bjelovaru, središtu ove regije, koji se zaokružuje postojanjem današnje „SIRELE“.
Razvoj Vindije
Branka Magdalenić, Boris Ivko
Vindija u svom dugogodišnjem razvoju od komunalnog poduzeća sa zadaćom snabdijevanja gradskih stanovnika konzumnim mlijekom, razvila se u suvremenu prehrambenu industriju, koja proizvodnjom prehrambenih mliječnih i drugih proizvoda te primjenom najsuvremenije europske tehnologije spada u najmoderniju prehrambenu industriju u Hrvatskoj.
Kratka povijest „Zdenke“
Đuro Mišanović
Članak daje kratki prikaz povijesti mljekarske industrije „Zdenka“ Veliki Zdenci od osnivanja 1897. do 1994. godine.
Proizvodno-gospodarski čimbenici proizvodnje i otkupa mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima Hrvatske
Branko Rezo
U radu je izučavano kretanje proizvodnje mlijeka pomoću varijabli koje su utjecale I koje su mogle utjecati na kretanje proizvodnje mlijeka na obiteljskim gospodarstvima u Hrvatskoj u razdoblju 1971.-1990. godine. Primijenjen je multipilkativni model višestruke regresije, a konkretna analiza temelji se na logaritamskom obliku Cobb-Dauglas funkcije. Ustanovljeno je da povećanje potrošnje za 1%, ceteris paribus, dovodi do povećanja proizvodnje mlijeka za 1,0544%, da povećanje broja krava dojilja pod gojidbeno selekcijskom kontrolom za 1%, ceteris paribus, dovodi do povećanja proizvodnje mlijeka za 0,1222% I da povećanje proizvodnje krme za 1%, ceteris paribus, dovodi do povećanja proizvodnje mlijeka za 0,4332%. Utjecaj ostalih testiranih varijabli na kretanje proizvodnje mlijeka nije bio statistički značajan.
Izravna prodaja mlijeka u Hrvatskoj
Jasmina Lukač-Havranek, Damir Kovačić
Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se bilježi nagli porast direktne prodaje mlijeka. Proizvođači dostavljaju mlijeko direktno u kuću ili ga prodaju na tržnicama. Takav način prodaje uvjetno je pod kontrolom, iznimno samo onih proizvođača s većim brojem krava. Tako se velike količine mlijeka konzumiraju bez adekvatne kontrole kvalitete, što eventualno predstavlja opasnost sa zdravstvenog stajališta, a da se izbjegavanje fiskalnih obveza niti ne spominje. Ovo istraživanje bavi se troškovima distribucije mlijeka u Hrvatskoj jednim od glavnih čimbenika porasta prodaje. U radu se obrađuju primjeri i načini direktne prodaje u nekim zemljama Europske unije, te uvjeti pod kojima je ta prodaja dozvoljena. Posebno se analizira pitanje „zabrane“ direktne prodaje mlijeka u Hrvatskoj, te predlažu mogućnosti takvog načina distribucije, ali uz posebne uvjete.
Prognoza potrošnje mlijeka u Hrvatskoj
Miroslav Božić, Damir Kovačić
Razina potrošačkog proračuna u Hrvatskoj još uvijek je najvažniji čimbenik koji utječe na kretanje potražnje poljoprivrednih proizvoda. Predmet istraživanja ovog rada bilo je utvrđivanje jakosti veze između promjena u dohotku potrošača i kretanja potrošnje mlijeka te mogućnosti rabljenja tih spoznaja u prognoziranju buduće potražnje. Utvrđena je statistički značajna veza između raspoloživog dohotka i potrošnje mlijeka tri najvažnija tipa hrvatskih kućanstava (poljoprivredna, mješovita i nepoljoprivredna). Izračunati koeficijenti dohodovne elastičnosti, uz predviđene promjene u demografskim kretanjima i promjenu razine nacionalnog dohotka per capita, rabljeni su u prognozi buduće potrošnje mlijeka u Hrvatskoj do 2005. godine.
Bakterije mliječne kiseline kao probiotici
Irena Rogelj
Bakterije mliječne kiseline (BMK) obično se nalaze u mukoznim membranama ljudi i životinja, u mliječnim proizvodima i, naravno, na površinama nekih biljaka. Normalno naseljavaju probavni trakt ljudi. Brojne se vrste upotrebljavaju komercijalno za proizvodnju fermentiranog mlijeka, jogurta, te drugih mliječnih i mesnih, kao i drugih prehrambenih proizvoda. Mikrobicidna aktivnost BMK dugo je već poznata i priznata kao važna u fermentaciji hrane, očuvanju hrane kao i u ekologiji probavnog trakta. Opći hranidbeni učinak znanstveno je dobro utvrđen i dokumentiran, no značajan je broj sumnjivih i postoji skepticizam o terapeutskim i profilaktičkim učincima probiotskih preparata. Članak prikazuje vrste BMK koje se upotrebljavaju kao humani probiotici ili u fermentiranim mliječnim proizvodima kojima se pripisuje koristan zdravstveni učinak.
Izvorni članak
Svježi proizvodi – jogurt, fermentirano mlijeko, sirna masa i svježi sir
Z. Puhan, F.M. Driessen, P. Jelen, A.Y. Tamime
Potrošnja fermentiranih svježih mliječnih proizvoda naročito jogurta u mnogim je zemljama 1992. bila znatna (podaci IDF). Najhitniji korak u razvoju ovih proizvoda predstavlja primjena selekcioniranih kultura mikroorganizama što je omogućilo bolju kontrolu njihove kvalitete. Uključivanje probiotskih mikroorganizama u kulture za fermentaciju ili dodavanje u samo fermentirano mlijeko najvažnije su modifikacije budućih postupaka proizvodnje. Uvođenje ultrafiltracije u mljekarsku industriju omogućilo je proizvodnju svježeg sira i sirne mase koji sadrže više bjelančevina sirutke. Takvi proizvodi mogu potrošačima stvarati specifične probleme uslijed povećanih količina laktoze i ß-laktoglobulina. Industrijska proizvodnja skute od ovčjeg mlijeka u Sjevernoj Americi je modificirana i proizvodi se od mlijeka smjese sirutke i obranog mlijeka te i/ili dodavanjem praha kisele sirutke. Postupak proizvodnje fermentiranih, svježih mliječnih proizvoda je učinkovita metoda konzerviranja većine prehrambenih, vrijednih sastojaka mlijeka tijekom nekoliko tjedana.