Senzorska svojstva i prihvatljivost Cottage sira
Ljubica Tratnik, Goran Mioković, Mara Banović
Cottage sir je svježi sir karakteristična oblika individualnih zrna veličine 3-12 mm. Može se koristiti kao dijetni sir, zbog minimalne količine mliječne masti (ali, bogat je bjelančevinama), ili kao „krem“ sir, ako se prekrije nekom krem mješavinom, najčešće od vrhnja, uz različite dodatke (sol, povrče, voce i slično). Budući da se Cottage sir još uvijek ne proizvodi u Hrvatskoj, svrha ovog rada je ispitati prihvatljivost ovog proizvoda, nepoznatog većini potrošača u našoj zemlji. Uzorci Cottage sira proizvedeni su od obranog ili UF-obranog mlijeka (s oko 5 i 7% proteina) a tada, nakon ocjenjivanja senzorskih svojstava, oblikovani u zrna boljih karakteristika, koristili su se za pripravu uzoraka Krem Cottage sira. U radu je ispitana prihvatljivost slanih zrnaca Cottage sira proizvedenih ispiranjem gruša u slanoj otopini, kao i prihvatljivost različitih uzoraka Cottage sira pomiješanog mješavinom vrhnja i različitih dodataka – Krem Cottage sir. Testirano je 40 potrošača (starih 20-60 godina). Oni su pripremljene uzorke Cottage sira ocijenili hedonističkom skalom Peryama (moguća ocjena 1-9), najčešćom metodom za istraživanje prihvatljivosti prehrambenih proizvoda.
Utjecaj prodaje sirovog mlijeka proizvođača na potrošnju mlijeka u Hrvatskoj
Damir Kovačić, Miroslav Božić
Proučavan je utjecaj prodaje sirovog mlijeka proizvođača u Hrvatskoj na potrošnju. Istraživanje je organizirano kao marketinški test. Budući da su ispitanici pokusne (potrošači sirovog mlijeka) i kontrolne skupine (nepotrošači sirovog mlijeka) birani u uzorke nakon djelovanja nezavisnog činitelja (ponude sirovog mlijeka) korišten je oblik pokusa EX-post factum s naknadnim izjednačavanjem skupina prema važnim obilježjima za istraživanu pojavu. Autori su na temelju rezultata istraživanja zaključili da ponuda sirovog mlijeka neće utjecati na povećanje potrošnje mlijeka, ali će povećati zadovoljstvo one potrošačke skupine koja preferira sirovo mlijeko proizvođača u odnosu na „konzumno“.
Primjena nedestruktivnih metoda analize u određivanju suhe tvari sirutke
Silva Mišanović, Đuro Mišanović, Mara Banović, Matilda Grüner
U radu je istražena mogućnost primjene nedestruktivnih metoda za određivanje suhe tvari sirutke. Korištene su slijedeće nedestruktivne metode: infracrvena spektroskopija, krioskopija i mjerenje elektroprovodljivosti, a kao referentna korištena je gravi-metrijska metoda. Statističkom obradom rezultata utvrđen je stohastički odnos između nezavisne varijable (provjeravana metoda) i zavisne varijable (referentna metoda). Stohastički odnos pokazao je zadovoljavajuću ovisnost varijabli linearnom funkcijom oblika Y=b0x0+b1x1+ε. Efikasnost modela je provjerena koeficijentom determinacije. Infracrvena spektroskopija i krioskopija bile su uspješne metode za određivanje suhe tvari sirutke. Rezultati dobiveni mjerenjem elektroprovodljivosti manje su precizni.
Značenje mlijeka i mliječnih proizvoda u prehrani – proizvodnja i potrošnja
Jasmina Lukač Havranek
Mlijeko i mliječni proizvodi su sigurno hrana, o kojoj se raspravljalo više nego o bilo kojoj drugoj hrani. Diskusija je uključila sva pitanja od značenja uloge mliječne masti za zdravlje ljudi do utjecaja prerade na prehrambena svojstva mlijeka. Pažnju svakako valja posvetiti ulozi ovog proizvoda u izbalansiranoj dobroj prehrani pa tek potom raspravljati o „zaštitnoj ulozi“ za zdravlje ljudi, dakle o aspektu koji traži znatno više istraživanja nego što je do sada bilo provedeno. Obrađeni su podaci o proizvodnji i potrošnji mlijeka u svijetu. Značenje mlijeka u prehrani stanovnika svijeta sigurno je veliko, a ekonomsko stimuliranje potrošnje visokovrijednih proizvoda i stalnog povećanja potrošnje sira zasigurno će ga još dugo zadržati na vrhu. .
Zaključci sa Skupštine Hrvatskog mljekarskog društva, održane 15. prosinca 1995.
Uvjeti za kakvoću mlijeka i mliječnih proizvoda
Mirza Hadžiosmanovič
Uvjete za kakvoću mlijeka i mliječnih proizvoda u većini zemalja svijeta reguliraju odgovarajući propisi. Osnivaju se na standardima međunarodnih organizacija, primarno FAO/WHO (Codex Allmentarlus) ISO I IDF. Ipak, danas je opće prihvaćeno da je higijenska kakvoća osnovni kriterij ukupne tržišne valorizacije mlijeka. Veterinarska služba u tome Ima veoma važnu ulogu koja proistječe Iz značajnih javnozdravstvenih zadataka I njenog udjela u ukupnoj animalnoj proizvodnji.
Proizvodnja i potrošnja mlijeka u Hrvatskoj
Luka Kovačić
Potrošnju mlijeka možemo promatrati kao indikator kvalitete prehrane stanovništva, a proizvodnju kao indikator položaja stočarstva i agrarne politike u jednoj zemlji. Proizvodnja mlijeka najvećim se dijelom odvija na privatnim obiteljskim gospodarstvima. U razvijenim zemljama tržišne privrede dobit je osnovni motiv proizvodnje mlijeka. Da bi se postigao taj cilj povećava se proizvodnja mlijeka po kravi, ali se također povećava količina mlijeka proizvedena na jednoj farmi. Suprotno svjetskim kretanjima, u Hrvatskoj proizvodnja mlijeka po kravi ne raste, a ne raste ni veličina farmi. 1981. prosječna količina mlijeka po kravi bila je 1792 kg, a 1991. 1941 kg, a 1994. 1700 kg. Prosječni broj krava po gospodarstvu bio je 2,01 u 1981., a 2,03 u 1991. godini. Tako niska prosječna proizvodnja mlijeka rezultat je niske mliječnosti krava u privatnom gospodarstvu. U bivšim društvenim farmama posljednjih je godina mliječnost po kravi iznosila oko 5500 litara. Proizvodnja mlijeka zadnjih četrdesetak godina znatno je varirala, od 573 milijuna litara 1953. do 990 milijuna 1983. 1994. opala je na 590 milijuna litara. U ratu 1991. uništeno je gotovo 130.000 mliječnih krava. Problem naše proizvodnje mlijeka je i u podatku da u velikom broju privatnih gospodarstava, koja proizvode preko 90% mlijeka, nema mlađih članova od 60 godina. Prema podacima koji se objavljuju u Statističkom ljetopisu Republike Hrvatske, a koji su prikupljeni anketom, prosječno se troši oko 100 litara mlijeka po članu domaćinstva. Zadnjih 5 godina nema podataka o potrošnji. Potrošnja mlijeka opala je od 117 litara 1985. na 101 litru 1990. Najviše je pala potrošnja u nepoljoprivrednim domaćinstvima. Potrošnja mlijeka još početkom šezdesetih godina, kada je kod nas bila oko 80 litara po stanovniku, u europskim razvijenim zemljama bila je i preko 200 litara. Tako je na primjer u Austriji bila 220 I, u Švicarskoj 1871, u Nizozemskoj 1831, a u Engleskoj 165 L U Mađarskoj se tada trošilo oko 1071, dok se izrazito malo trošilo u Turskoj (591) i Grčkoj (68 I). Ukupna potrošnja mlijeka oko 2005. mogla bi se kretati između 103 i 113 litara po stanovniku godišnje, a 2010. između 110 i 127 litara. Pretpostavlja se da će se mlijeko najviše trošiti kao i dosada u poljoprivrednim domaćinstvima, nešto manje u mješovitim, a najmanje u nepoljoprivrednim domaćinstvima. Time bi se naša zemlja svrstala u zemlje srednje potrošnje mlijeka.
Osvrt na dijagnostiku, terapiju i preventivu upala mliječne žlijezde u krava
Zdenko Makek
Mastitisi ne samo što utječu na kakvoću mlijeka koje je vrijedna namirnica u prehrani ljudi nego izazivaju velike štete u gospodarstvu. Zadatak je veterinarske službe da suzbija tu bolest, a to može učiniti postavljanjem ispravne dijagnoze, pravilne terapije i, što je najvažnije, preventivnim mjerama. Na taj način veterinarska služba djeluje izravno u zaštiti zdravlja ljudi.