Mljekarstvo, Vol. 53 No. 2
Datum izdavanja: Travanj 2003.
.

.

Sinbiotička svojstva Lactobacillus acidophilus M92

Jagoda Šušković, Blaženka Kos, Jadranka Frece, Sunčica Beluhan, Srećko Matošić

Znanstveni temelj za razvoj probiotika, prebiotika ili njihove kombinirane primjene (sinbiotika) proizlazi iz spoznaje da gastrointestinalna mikroflora štiti domaćina (ljude ili životinje) od naseljavanja neautohtonih mikroorganizama u crijevni sustav. Primjena probiotika (živih, korisnih mikroorganizama) i prebiotika (neprobavljivih oligosaharida), kao dodataka ljudskoj ili animalnoj hrani, korisno djeluje na domaćina poboljšavajući ravnotežu njegove crijevne mikroflore. U ovom radu je predstavljen bakterijski soj Lactobacillus acidophilus M92, a izabran je za probiotičku aktivnost prema složenim, znanstvenim in vitro selekcijskim kriterijima. Lančanom reakcijom polimeraze (PCR) načinjena je točna taksonomska identifikacija L. acidophilus M92. Određena je prisutnost površinskih proteina, hidrofobnost, autoagregacija, koagregacija i adhezija L. acidophilus M92 na epitelne stanice tankog crijeva svinje. Budući da je sinbiotički koncept u zadnjih nekoliko godina postao dio probiotičkog koncepta, istražena je također sposobnost asimilacije različith vrsta prebiotičkih supstrata (sorbitol, manitol, laktuloza, rafinoza, oligofruktoza i inulin) pomoću bakterije L. acidophilus M92. Kombinacija probiotika i neprobavljivih ugljikohidrata (prebiotika) može stabilizirati i/ili poboljšati probiotiči učinak. Tako su sinbiotici koristan biološki pripravak u prevenciji gastrointestinalnih bolesti ljudi ili životinja.
.

Probiotički fermentirani mliječni proizvodi

Adnan Tamime, Rajka Božanić, Irena Rogelj

Fermentirani mliječni napitci su najpopularniji komercijalni industrijski proizvodi zbog unosa probiotičkih mikroba u ljudski probavni sustav. Stoga je u ovom radu dan pregled novijih spoznaja o probiotičkim fermentiranim mliječnim proizvodima. Obuhvaćen je povijesni pregled, komercijalni probiotički mikroorganizmi te proizvodi, njihova terapijska svojstva, mogućnosti poboljšanja kvalitete različitih tipova novorazvijenih mliječnih proizvoda kao i probiotički fermentirani proizvodi od kozjeg mlijeka.
.

Autohtoni sirevi Bosne i Hercegovine

Zlatan Sarić, Sonja Bijeljac

U Bosni i Hercegovini sačuvani su autohtoni mliječni proizvodi, pa i sirevi, uprkos brojnim migracijama stanovništva u gradove. Tehnologija većine ovih sireva je jednostavna, prilagođena skromnim planinskim uvjetima. Uz sireve od kravljeg mlijeka proizvode se i ovčji sirevi. Zbog komunikacijske izoliranosti udaljenih brdsko-planinskih područja proizvodnja je često „zatvorena“ u domaćinstvima. Podrijetlo autohtonih sireva u Bosni i Hercegovini je različito, pa su i različite vrste autohtonih sireva: Travnički sir, Masni sir, Presukača, Sirac, Livanjski sir, Posni sir, „Suvi“ ili „Mješinski“ punomasni sir, svježi „Kiseli“ i sušeni „Kiseli“ sir, Zajednica, Basa, Kalenderovački sir, te kozji sirevi (tvrdi i bijeli meki kozji sir), „Zarica“ i Urda. Pored navedenih vrsta sireva, u Bosni i Hercegovini proizvode još autohtone mliječne proizvode: kajmak, maslo i zimsko kiselo mlijeko. Karakteristično je, da je i proizvodnja i potrošnja ovih proizvoda, dobrim dijelom u seoskim domaćinstvima a izuzetak su kajmak i Travnički sir koji proizvode u malim gazdinstvima ali ih plasiraju na tržište, dok se Livanjski sir proizvodi industrijski.
.

Utjecaj nekih mjera potpore na gospodarski položaj proizvođača mlijeka

Zoran Grgić, Ramona Franić, Teo Vujčić

U radu je, prema podatcima iz anketnog praćenja proizvodnih i ekonomskih rezultata odabranih obiteljskih gospodarstava te podataka LURA d.d., ocijenjen gospodarski položaj proizvođača mlijeka u razdoblju od 2000. do 2002. godine. Osnovni elementi ocjene gospodarskog položaja proizvođača mlijeka su ostvareni prihodi, dohodak i dobitak po muznom grlu i gospodarstvu. Posebno je analiziran utjecaj nekih važnijih mjera državne potpore, kao što su poticaji za mlijeko i umatičena grla te uzgoj krmnog bilja, na dohodak proizvođača. Isto tako, ispitani su utjecaji povlaštenih kreditnih linija za okrupnjavanje posjeda, nabavu muznih grla, muzne opreme i izgradnju objekata farme. S obzirom na postojeću strukturu naših proizvođača mlijeka ispitivana su gospodarstva s različitim razinama godišnje proizvodnje (od 10 tisuća do 50 tisuća litara) mlijeka. Velika odstupanja prihoda, dohotka i dobitka mlijeka po muznom grlu u ispitivanim gospodarstvima upućuju na zaključak o neiskorištenim financijskim učincima od poticaja u proizvodnji mlijeka za veći dio relativno malih proizvođača.