Mljekarstvo, Vol. 54 No. 1
Datum izdavanja: Siječanj 2004.
.

.

Imunomodulacijski učinak Lactobacillus rhamnosus GG iz svježeg posnog sira „BioAktiv LGG“

Stjepan Mahnet, Slavko Kirin, Blaženka Kos, Jadranka Frece, Jagoda Šušković

Poticanje imunološkog odgovora probiotičkim mikroorganizmima i njihov imunomodulacijski učinak mogu se primijeniti u prevenciji infektivne dijareje, sprječavanju hipersenzitivnih reakcija i suzbijanju tumora. Novi probiotički proizvod tvrtke LURA d.d., svježi posni sir „BioAktiv LGG“, sadrži probiotički soj Lactobacillus rhamnosus GG (LGG), koji ima najviše znanstvenih dokaza o korisnim učincima na ljudsko zdravlje. Broj živih stanica L. rhamnosus GG u svježem posnom siru „BioAktiv LGG“ iznosio je 1,3 x 108 CFU/g, i ostao je stabilan tijekom 16 dana skladištenja na 4 oC. U ovom radu istražen je utjecaj L. rhamnosus GG, izoliranog iz svježeg posnog sira „BioAktiv LGG“, na imuno odgovor, te njegovo preživljavanje/zadržavanje u probavnom sustavu Swiss albino miševa, kao važan preduvjet za imunomodulacijsko djelovanje. Tijekom hranjenja miševa s 2,2 x 1010 stanica L. rhamnosus GG dnevno, povećao se ukupan broj laktobacila, a smanjio broj enterobakterija i sulfitoreducirajućih klostridija u fecesima miševa. Sličan rezultat dobiven je određivanjem sastava crijevne mikroflore u homogenatima tankog i debelog crijeva miševa, prvi i četrnaesti dan nakon prestanka hranjenja miševa s L. rhamnosus GG, što ukazuje na adhezijska svojstva ispitivanog probiotičkog soja. Također je provedena i oralna imunizacija Swiss albino miševa, s dnevnom dozom od 2,2 x 1010 stanica L. rhamnosus GG kroz period od 8 dana. Uzorci krvi Swiss albino miševa sakupljani su 4., 8., 10., 14., 17. i 21. dana nakon prve imunizacije. U priređenim serumima određivana su ukupna i specifična anti-laktobacili IgA, IgG i IgM antitijela, ELISA metodom. L. rhamnosus GG stimulirao je ukupni humoralni imuno odgovor, a nije izazvao specifični imuno odgovor, što potvrđuje njegov imunomodulacijski učinak, i čini novi probiotički proizvod, svježi posni sir „BioAktiv LGG“, dobrim matriksom za ispitivani probiotički soj.
.

Proizvodnja i kemijski sastav mlijeka istočnofrizijskih ovaca

Boro Mioč, Neven Antunac, Manuel Čičko, Vesna Pavić, Zdravko Barać, Velimir Sušić

Svrha istraživanja bila je utvrditi proizvodnju mlijeka istočnofrizijskih ovaca te utjecaj redoslijeda laktacije na proizvodnju mlijeka, sadržaj i ukupnu količinu mliječne masti, bjelančevina i laktoze. Zbog toga su provedene kontrole mliječnosti 438 ovaca od kojih je 190 bilo u prvoj, 131 u drugoj, 86 u trećoj, 10 u četvrtoj i 21 u petoj laktaciji. Istočnofrizijske ovce su u laktaciji od 221 dan proizvele u prosjeku 364,65 kg mlijeka s 5,68% masti, 4,92% bjelančevina i 4,59% laktoze. Ukupna proizvodnja mliječne masti, bjelančevina i laktoze iznosila je 20,15; 17,66 i 14,57 kg. Utvrđen je signifikantan (P<0,01) utjecaj redoslijeda laktacije na dužinu laktacije te prosječnu dnevnu i ukupnu količinu proizvedenog mlijeka. Najviše mlijeka proizvedeno je u četvrtoj (513,50 kg), a najmanje u prvoj laktaciji (219,32 kg). Najveći udjel mliječne masti (5,93%), bjelančevina (5,01%) i laktoze (4,64%) utvrđeni su u drugoj, a najmanji u petoj laktaciji (5,2; 4,87 i 4,44%).
.

Utjecaj dodatka melase na kinetiku alkoholne fermentacije sirutke s pomoću kvasca

Damir Stanzer, Slobodan Grba, Vesna Stehlik-Tomas, Jasna Mrvčić

U ovom radu praćena je kinetika alkoholne fermentacije pomoću kvasca Kluyveromyces marxianus ZIM 75 na podlogama sastavljenim od sirutke i melase. Fermentacije su provedene u statičkim i semiaerobnim uvjetima na temperaturi 34 °C, a za pripravu podloga korištene su deproteinizirana sirutka i melasa miješane u različitim omjerima tako da je ukupna koncentracija šećera u podlogama bila 5%, 10% i 15%. Provedeni pokusi pokazali su da je podloga koja je sadržavala 10% šećera (saharoza : laktoza = 1:1) optimalna za provođenje fermentacija u statičkim i u semiaerobnim uvjetima. Najbolji prinos etanola u statičkim uvjetima nakon 24 sata fermentacije iznosio je 4,05 % (V/V) dok je u semiaerobnim uvjetima iznosio 4,9 % (V/V). Prirast biomase također je bio bolji u semiaerobnim uvjetima i iznosio je 7,78 g s.tv./L, dok je u statičkim uvjetima prirast biomase iznosio je 3,19 g s.tv./L.
.

Utvrđivanje ukupnog broja bakterija u sirovom mlijeku metodom protočne citometrije

Dubravka Samaržija, Neven Antunac, Tomislav Pogačić, Sanja Sikora

Instrumentalna metoda protočne citometrije prihvaćena je u Hrvatskoj kao rutinska metoda procjenjivanja ukupnog broja bakterija u sirovom mlijeku. U odnosu na referentnu metodu utvrđivanja ukupnog broja bakterija, metoda protočne citometrije značajno se razlikuje u iskazivanju rezultata. Dosadašnja iskustva u primjeni protočne citometrije u mljekarskim laboratorijima – detaljno su opisana. Istaknuti su principi rada, metodološki detalji i čimbenici koji utječu na rezultate analiza. Da bismo spriječili nesukladnosti u tumačenju rezultata ukupnog broja bakterija u mlijeku, objašnjena je transformacija rezultata procijenjenih protočnom citometrijom u rezultate utvrđene referentnom metodom. Transformacija rezultata jedne u drugu metodu, uvjetovana je hrvatskom legislativom.
.

Proizvodnja jogurta u Zeničkoj industriji mlijeka i kiselost kao faktor njegove kakvoće

Sonja Bijeljac, Hajrudin Skender, Zlatan Sarić

Budući da je jogurt idealan fermentirani napitak i izvor visokokvalitetnih sastojaka u ishrani, jedan je od najznačajnijih proizvoda u proizvodnom programu Zeničke industrije mlijeka. Proizvodnja jogurta je praćena tijekom 10 mjeseci, odnosno od lipnja 2002. do ožujka 2003. godine. Ukupno su obuhvaćena 233 proizvodna dana. Posebna pozornost posvećena je kakvoći sirovog mlijeka za proizvodnju jogurta. Relativna gustoća je iznosila u prosjeku 1,030. Kiselost je tijekom čitavog perioda varirala od 6,11 do 6,64 °SH, sa srednjom vrijednošću od 6,28 °SH. Podešavanje suhe tvari potrebne za proizvodnju jogurta dobre kakvoće izvedeno je uparavanjem mlijeka i dodavanjem obranog mliječnog praha. Mlijeko pripremljeno za proizvodnju jogurta imalo je relativnu gustoću od 1,035 do 1,036 ili u prosjeku 1,035. Kiselost se kretala od 7,07 do 7,59 °SH. Srednja vrijednost za kiselost iznosila je 7,30 °SH. Udjel masti varirao jeod 1,94 do 2,00 %, u prosjeku 1,98 %. Starter kultura korištena za proizvodnju jogurta imala je visoki kiselinski aktivitet, što se vidi iz stupnja njene kiselosti u momentu dodavanja mlijeku. Srednja vrijednost kiselosti starter kulture iznosila je 40,36 °SH i kretala se od 38,05 do 42,64 °SH. Kiselost gotovog jogurta bila je u granicama od 37,36 do 38,81 °SH ili u prosjeku 38,26 °SH. U Zeničkoj industriji mlijeka ide se na nešto niži stupanj kiselosti radi sigurnosti kakvoće proizvoda tijekom distribucije i potrošnje.