Mljekarstvo, Vol. 54 No. 2
Datum izdavanja: Travanj 2004.
.
.
1. lipanj – Svjetski dan mlijeka
Jasmina Havranek, Petar Bosnić, Ljubica Tratnik
Vijest
Grupa mljekarskih stručnjaka vezanih uz FAO dugo je vremena pratila kako neke zemlje obilježavaju Dan mlijeka, i to koncem svibnja i početkom lipnja. Ista grupa istaknula je potrebu obilježavanja Svjetskog dana mlijeka, koji se već tri godine obilježava 1. lipnja. Na dogovoru za proslavu Svjetskog dana mlijeka pri FAO Hrvatsku je zastupala prof. dr. sc. Jasmina Havranek. Pristup obilježavanju je individualan i svaka zemlja to čini na različite načine. Ove će godine npr. Njemačka proslaviti Dan mlijeka okrenuta fitnessu i prehrani, želeći pokazati da su mlijeko i mliječni proizvodi vrlo važna komponenta u izbalansiranoj dijeti. Svake godine jedna je osoba patron, a ove je Uschi Disl, poznata i uspješna biatlonka čiji je moto: «Milch beewegt – die milch macht’s». Zemlje odabiru svoj način proslave u suradnji s lokalnim ili nacionalnim medijima uz različite informativne brošure o mlijeku i organiziranju dobrotvornih priredbi. Pronađimo i mi moto pod kojim ćemo slaviti Svjetski dan mlijeka, ukažimo na sve njegove prednosti.
.
Marketing autohtonog suhog sira zagrebačke okolice
Marija Radman, Damir Kovačić, Samir Kalit, Jasmina Havranek, Josip Kraljičković
Potražnja za prepoznatljivim proizvodima i proizvodima s dodanom vrijednošću stalno raste. Utvrđivanje čimbenika koji utječu na stavove i preferencije potrošača vrlo je značajno za pripremu takvih proizvoda namijenjenih tržištu. Suhi sir, jedan od autohtonih proizvoda šire zagrebačke okolice, proizvodi se isključivo na pojedinim obiteljskim gospodarstvima bez valjane kontrole sirovine i gotovog proizvoda te bez marketinške pripreme za tržište. Povećanje tržišne vrijednosti suhog sira te poboljšanje kontrole proizvodnje moguće je postići stvaranjem županijske marke sira. Proizvodnju autohtonog sira, te uvođenje na tržište toga sira sa županijskom oznakom kvalitete, zahtijeva pomnu pripremu prilagođenu zahtjevima potrošača. U ovom radu su prikazani rezultati anketnog ispitivanje potrošača koji su polazište za određivanje tehnoloških parametara sira, a posebice za marketinško oblikovanje proizvoda, prodajnih kanala i distribucije. Rezultati su pokazali da najveći broj potrošača preferira tvrđi, kompaktan sir, svijetlo – žute boje, slabije izraženog mirisa, te bi proizvođači autohtonog suhog sira trebali uvažiti postavljene zahtjeve. Nadalje, pakiranje suhog sira trebalo bi, prema zahtjevima potrošača, biti u plastičnoj prozirnoj foliji. Značajan broj ispitanika mijenja suhi sir s drugim sirevima kojih ima na tržištu, pa je potrebno marketinškim akcijama educirati potrošača o suhom siru i njegovim svojstvima u odnosu na ostale sireve na tržištu.
.
Produktivnost i kakvoća hibrida krmnog sirka S. Sioux i Grazer N na obiteljskim gospodarstvima
Zvonimir Štafa, Darko Uher, Dubravko Maćešić, Zvonko Jantol, Stjepan Gal, Gordana Mužinić, Mladen Knežević, Marina Pavlak, Ana Pospišil
U nizinskom području sjeverne Hrvatske između rijeka Save i Drave koja su gusto naseljena na usitnjenim i nedovoljno uređenim površinama, različitih tipova tala, malih obiteljskih gospodarstava provedena su istraživanja interpolacije krmnog sirka kao druge kulture (naknadna kultura). Utvrđivani su prinosi i kakvoća proizvedene krme. U trogodišnjem prosjeku na četiri gospodarstva na različitim lokacijama i uvjetima postignuto je u prosjeku 85,4 (73,0 do 93,3) t/ha zelene mase, odnosno 14,11 (12,93-15,17) t/ha suhe tvari. U prosjeku u suhoj tvari (ST) je utvrđeno 29,8 % surovih vlakana (57,4 NDF, 28,8 % ADF i 13,8 % LDF), 11,28 % surovih, odnosno 7,75 % probavljivih surovih bjelančevina (PSB) i 6,38 MJ NEL u kg ST. U prosjeku je postignuto 1093 kg/ha PSB, odnosno 90,00 GJ NEL.
.
Da li je znanje pacijenata o osteoporozi povezano s unosom kalcija?
Irena Colić Barić, Zvonimir Šatalić, Zlatko Giljević, Franjo Škreb, Inga Koren-Kesner
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi da li je unos kalcija u pacijenata s osteoporozom i osteopenijom povezan sa znanjem o bolesti. Prikazani su dosad prikupljeni rezultati istraživanja o prehrambenim i drugim navikama u žena niske mineralne gustoće kosti. Ispitanici su bile 197 žena prosječne dobi 62,9 godina. Upotrijebljen je posebno napravljen upitnik o učestalosti konzumiranja hrane i pića (FFQ), te dodatan upitnik za demografske podatke. Na pitanje u kojem periodu života su konzumirali najveće količine mlijeka i mliječnih proizvoda, najveći postotak ispitanika (27,8%) je odgovorio nakon 50. godine života, ali utvrđena je negativna, iako ne i statistički značajna korelacija između dobi i unosa kalcija. Godine obrazovanja nisu statistički značajno korelirale s unosom kalcija. Ispitanici koji su znali koja je preporuka za unos kalcija su imali veći prosječan unos (1369,6 mg vs. 929,2 mg) i imali su statistički značajno veći unos kalcija dodatcima prehrani nego oni koji nisu znali preporuku (p = 0,01). Nije utvrđena značajna razlika unosa kalcija s obzirom na to da li u obitelji ima ili je bilo oboljelih od osteoporoze. Period koji je protekao od dijagnoze osteoporoze nije koreliralo s unosom kalcija. Statistički značajna korelacija (p < 0,01) je utvrđena za unos kalcija i broj točnih odgovora na pitanja o osteoporozi i prepoznavanju dobrih izvora kalcija. Ovo istraživanje je pokazalo da je znanje o osteoporozi u oboljelih značajno u postizanju adekvatnog unosa.
.
Utjecaj načina strojne mužnje na tkivo sise krave, količinu mlijeka i trajanje mužnje
Saša Špoljar, Alen Džidić, Miroslav Kapš, Jasmina Havranek, Neven Antunac
U radu je istražen utjecaj načina mužnje na promjenu dužine i promjera vrha sise, te količinu i protok mlijeka. Uspoređena su dva načina mužnje. U prvom muzač odlučuje o trenutku skidanja muzne jedinice s vimena krave a u drugom, kada se protok mlijeka smanji ispod 200 g/min, muzna jedinica se sama skida s vimena. Na farmama A i B obavljena su mjerenja 15 slučajno izabranih krava koje nisu pokazivale znakove kliničkog mastitisa. Rezultati pokazuju da između farme A i B ne postoje značajne razlike u dužini sisa i promjera vrha sisa prije i poslije mužnje. Strojna mužnja je na farmi A trajala prosječno 6 min i 58 s, dok je na farmi B trajala 5 min i 3 s. Na farmi B prosječno je namuzeno 12,9 kg mlijeka, a na farmi A 13,4 kg. Trajanje strojne mužnje bilo je kraće na farmi B u odnosu na farmu A. Prosječna količina pomuzenog mlijeka po kravi bila je približno ista na obje farme. Automatsko skidanje muzne jedinice (težine 2 kg), kada protok mlijeka padne ispod 200 g/min smanjuje trajanje mužnje što je dobro za očuvanje zdravlja vimena.
.
Dokaz ostataka sulfonamida brzim laboratorijskim testom
Damir Kaša
Sulfonamidi se koriste kao aditivi u krmivima, a značajnu ulogu imaju u tretiranju bakterijskih bolesti, ponajprije mastitisa, intestinalnih infekcija te upale pluća. Negativna strana provođenja antimikrobne terapije muznih životinja je ostatak sulfonamida u mlijeku i mliječnim proizvodima. Svrha ovoga rada je provjera ostataka sulfonamida u mlijeku u odnosu na dopuštene koncentracije prema Pravilniku (NN RH 39/2003.). Za određivanje koncentracije ostataka sulfonamida korišten je laboratorijski test LabSULFAmilk proizvođača Frank analab d.o.o. U 10 % pretraženih uzoraka utvrđena je pozitivna reakcija na ostatke sulfonamida.