Mljekarstvo, Vol. 55 No. 4
Datum izdavanja: Listopad 2005.
ISSN: 0026-704X
e-ISSN: 1846-4025
UDK: 637.1
CODEN: MLJEAU
Kontakt: HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA
Ilica 31/III, 10000 ZAGREB
Tel: ++385 (0)1 48 33 349, (0)1 48 31 265
Fax: ++385 (0)1 48 75 848
Email: hmu@hmu.hr
Web adresa: http://www.hmu.hr
.
.
Kvaliteta voluminozne krme na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Republici Hrvatskoj: Monitoring kvalitete kukuruzne silaže tijekom dvije sezone zimske hranidbe muznih krava
Marina Vranić, Mladen Knežević, Josip Leto, Goran Perčulija, Krešimir Bošnjak, Hrvoje Kutnjak, Luna Maslov
U okviru primijenjeno-istraživačkog projekta: «Uspostava sustava analize krme NIR spektroskopijom» praćena je kvaliteta travne silaže, kukuruzne silaže i sijena na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG) u RH tijekom šest mjeseci hranidbe u svakoj od dvije godine istraživanja (od studenog 2003. do svibnja 2004. i od studenog 2004. do svibnja 2005.). U istraživanje je bilo uključeno 18 OPG, većih proizvođača mlijeka iz 5 županija. Svrha ovog istraživanja bila je pratiti kvalitetu kukuruzne silaže tijekom druge godine istraživanja i usporediti kvalitetu kukuruzne silaže između prve i druge godine istraživanja. Uzorci kukuruzne silaže analizirani su jedanput mjesečno NIRS aparatom (Foss, Model 6500), a na temelju rezultata analize savjetnici Hrvatskog Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) davali su preporuku za hranidbu muznih krava za naredni mjesec. Utvrđivani su sljedeći parametri kvalitete: suha tvar (ST), korigirana suha tvar (KST), organska tvar (OT), sirovi proteini (SP), neutralna detergent vlakna (NDF), metabolička energija (ME), kiselost (pH), fermentirajuća metabolička energija u ME (FME/ME), škrob i probavljivost organske tvari u suhoj tvari (D-vrijednost). Prosječni rezultati analiza ispitivanih silaža pokazuju poželjan sadržaj KST (352,99 g kg-1), visok sadržaj škroba (339,86 g kg-1ST) i NDF (422,65 g kg-1ST). Silaža je u prosjeku bila stabilna (pH= 3,65), uobičajenog sadržaja FME/ME (79%) i vrlo dobre probavljivosti (D-vrijednost 71,1%), ali vrlo niskog sadržaja proteina (58,96 g kg-1ST). Statistički značajne razlike između pojedinih OPG dobivene su za sadržaj KST (P<0,05), D-vrijednosti (P<0,05), NDF (P<0,05), pH (P<0,05), škroba (P<0,05), ME (P<0,05) i OT (P<0,05). Usporedbom prosječnih rezultata kvalitete uzoraka kukuruzne silaže u dvije godine istraživanja utvrđeno je, da su uzorci kukuruzne silaže druge godine istraživanja imali statistički značajno niži sadržaj KST, SP i FME/ME (P<0,01).
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Kvaliteta voluminozne krme na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Republici Hrvatskoj: Monitoring kvalitete travne silaže tijekom dvije sezone zimske hranidbe muznih krava
Marina Vranić, Mladen Knežević, Josip Leto, Goran Perčulija, Krešimir Bošnjak, Hrvoje Kutnjak, Luna Maslov
U okviru primijenjeno-istraživačkog projekta: «Uspostava sustava analize krme NIR spektroskopijom» praćena je kvaliteta travne silaže, kukuruzne silaže i sijena na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG) u RH tijekom 6 mjeseci hranidbe u svakoj od dvije godine istraživanja (od studenog 2003. do svibnja 2004. i od studenog 2004. do svibnja 2005.). U istraživanje je bilo uključeno 18 OPG, većih proizvođača mlijeka iz 5 županija. Svrha ovog istraživanja bila je pratiti kvalitetu travne silaže tijekom druge godine istraživanja i usporediti rezultate s prvom godinom istraživanja. Uzorci travne silaže s OPG analizirani su jedanput mjesečno NIRS aparatom (Foss, Model 6500), a na temelju rezultata analize savjetnici Hrvatskog Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) davali su preporuku za hranidbu muznih krava za naredni mjesec. Utvrđivani su sljedeći parametri kvalitete: suha tvar (ST), korigirana ST (KST), sirovi proteini (SP), razgradivi sirovi proteini (RSP), neutralna detergent vlakna (NDF), metabolička energija (ME), kiselost (pH), amonijski dušik (NH3-N), rezidui šećera, probavljivost organske tvari u suhoj tvari (D-vrijednost) i faktor konzumacije za goveda. Rezultati analiza pokazuju velike varijacije prosječne hranidbene vrijednosti svih ispitivanih parametara kvalitete. Najveće varijacije su dobivene za sadržaj KST (od 126-825 g kg-1 svježeg uzorka), SP (50-217g kg-1ST), NDF (370-593 g kg-1ST) i NH3-N (49-337 g N kg-1 ukupnog N). Statistički značajne razlike (P<0,05) između pojedinih OPG dobivene su za sadržaj KST, SP, ME, NH3-N, D-vrijednosti i FME/ME. Uzorci travne silaže analizirani tijekom druge godine istraživanja imali su u prosjeku nižu kvalitetu u odnosu na uzorke analizirane u prvoj godini istraživanja (statistički značajno niži (P<0,05) sadržaj SP, rezidua šećera i D-vrijednost).
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Kvaliteta voluminozne krme na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Republici Hrvatskoj: Monitoring kvalitete sijena tijekom dvije sezone zimske hranidbe muznih krava
Marina Vranić, Mladen Knežević, Josip Leto, Goran Perčulija, Krešimir Bošnjak, Hrvoje Kutnjak, Luna Maslov
U okviru primijenjeno-istraživačkog projekta: «Uspostava sustava analize krme NIR spektroskopijom» praćena je kvaliteta travne silaže, kukuruzne silaže i sijena na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG) u RH tijekom šest mjeseci hranidbe u svakoj od dvije godine istraživanja (od studenog 2003. do svibnja 2004. i od studenog 2004. do svibnja 2005.). U istraživanje je bilo uključeno sijeno prirodnih livada 18 OPG, većih proizvođača mlijeka iz 5 županija. Svrha ovog istraživanja bila je pratiti kvalitetu sijena tijekom druge godine istraživanja i usporediti kvalitetu sijena između prve i druge godine istraživanja. Uzorci sijena analizirani su jedanput mjesečno NIRS aparatom (Foss, Model 6500), a na temelju rezultata analize savjetnici Hrvatskog Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) davali su preporuku za hranidbu muznih krava za naredni mjesec. Utvrđivani su sljedeći parametri kvalitete: suha tvar (ST), sirovi proteini (SP), neutralna detergent vlakna (NDF), metabolička energija (ME), ugljikohidrati topivi u vodi (UTV) i probavljivost organske tvari u ST (D-vrijednost). Analizirani uzorci sijena u prosjeku su imali poželjan sadržaj ST (873,30 g kg-1 svježeg uzorka), visok sadržaj NDF (671,16 g kg-1ST), nizak sadržaj UTV (83,53 g kg-1 ST), SP (61,75 g kg-1 ST), ME (8,75 MJ kg-1 ST) i D-vrijednosti (58,33%). Utvrđene su visoke varijacije za sadržaj SP (40-133 g kg-1 ST), ME (6-11,7 MJ kg-1ST), UTV (21-160 g kg-1 ST) i D-vrijednosti (40-78%). Statistički značajne razlike između sijena pojedinih OPG-a dobivene su za sadržaj SP (P<0,05) koji je u prosjeku varirao od 40 g kg-1ST do 112,4 g kg-1ST. Između prve i druge godine istraživanja nisu utvrđene statistički značajne razlike ni za jedan utvrđivani parametar kvalitete.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Variranje kemijskog sastava travno-djetelinskih smjesa tijekom vegetacijske sezone u različitim agroekološkim uvjetima
Goran Perčulija, Mladen Knežević, Josip Leto, Marina Vranić, Krešimir Bošnjak
Istraživanje je provedeno na 6 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG) u 6 županija radi utvrđivanja variranja kemijskog sastava domaće i kanadske travno-djetelinske smjese (TDS) kroz vegetacijsku sezonu. Pokus je postavljen po slučajnom rasporedu na ukupno 1 ha površine na svakom OPG (0,5 ha domaća TDS, 0,5 ha kanadska TDS). NIRS aparatom (Foss, Model 6500) utvrđena je: suha tvar (ST), organska tvar (OT), sirovi proteini (SP), neutralna detergent vlakna (NDF), metabolička energija (ME), probavljivost OT u ST (D-vrijednost) i sadržaj ugkljikohidrata topivih u vodi (UTV) biljne mase svakog od 5 otkosa travno-djetelinskih smjesa. Domaća i kanadska TDS nisu se razlikovale ni u jednom praćenom kemijskom svojstvu. Utvrđene su značajne razlike među lokacijama u sadržaju ST, OT i UTV TDS. Interakcija smjesa x lokacija bila je signifikantna (P<0,05) samo za OT. Interakcija smjesa x otkos bila je nesignifikantna za sva praćena svojstva (P>0,05), što znači da nije bilo značajnih razlika među smjesama unutar pojedinih otkosa, dok su značajne razlike među otkosima utvrđene u svim istraživanim parametrima kvalitete. Rast kvalitete TDS-a, sa svakim narednim otkosom, vidljiv je iz relativnog povećanja sadržaja SP od prvog (112,9 g kg-1) do petog otkosa (185,9 g kg-1). Sadržaj NDF bio je povišen tijekom cijele vegetacijske sezone, a opravdano najmanje NDF utvrđeno je u zadnjem otkosu (628,6 g kg-1) koji je imao i najviše ME (10,73 MJ kg-1), D-vrijednost (71,6) i UTV (56,3 g kg-1).
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Utjecaj bakterizacije i prihrane dušikom na prinos i krmnu vrijednost ozimog graška u smjesi s pšenicom
Darko Uher, Zvonimir Štafa, Mihaela Blažinkov
Dvogodišnjim istraživanjima (1999. do 2001.g.) utvrđivan je utjecaj učin-kovitosti bakterizacije sjemena ozimog graška i prihrane dušikom na broj i aktivnost kvržica na korijenu graška, te prinos zelene mase, suhe tvari i krmnu vrijednost smjese graška cv. Maksimirski ozimi i pšenice cv. Sana. Prije sjetve izvršena je predsjetvena bakterizacija sjemena graška s autohtonim sojem Rhizobium leguminosarum bv. viciae iz zbirke Zavoda za mikrobiologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U utvrđivanju (25. 04. 2000. i 2001.) ukupni najveći broj kvržica na korijenu graška utvrđen je na bakteriziranoj varijanti (154), kao i aktivni broj kvržica 144. Prosječni prinosi zelene mase smjese iznosili su od 46,3 t ha-1 (kontrola) do 54,7 t ha-1 (bakterizacija). U ukupnom prinosu zelene mase, udio mase graška iznosio je od 28 % (prihrana dušikom) pa do 34 % (kontrola). Ukupni prinosi suhe tvari iznosili su od 11,65 t ha-1 (kontrola) pa do 13,25 t ha-1 (prihrana dušikom). U masi bakterizirane varijante 2 i kontrolne varijante 1 je utvrđen veći udio graška u suhoj tvari (29,6 i 28 %) u odnosu na dušikom prihranjivane varijante 3 (23,8 %) i 4 (22,5 %). Prinosi sirovih bjelančevina graška u 2001. g. varirali su od 196 kg ha-1 (kontrola) do 300 kg ha-1 (bakterizacija), a pšenice od 1 707 kg ha-1 (kontrola) do 2 111 kg ha-1 (prihrana dušikom). Ukupni prinosi sirovih bjelančevina smjese iznosili su od 1 903 kg ha-1 (kontrola) do 2 407 kg ha-1 (prihrana dušikom).
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Utjecaj bakterizacije i prihrane dušikom na prinos i krmnu vrijednost ozimog graška u smjesi s tritikale
Darko Uher, Zvonimir Štafa, Mihaela Blažinkov
Dvogodišnjim istraživanjima (1999. do 2001. g.) utvrđivan je utjecaj bakterizacije sjemena ozimog graška kao i utjecaj prihrane dušikom na broj i aktivnost kvržica na korijenu graška, na prinos zelene mase, suhe tvari i na krmnu vrijednost smjese graška cv. Maksimirski ozimi i tritikale cv. Clercal. Prije sjetve izvršena je predsjetvena bakterizacija sjemena graška autohtonim sojem Rhizobium leguminosarum bv. viciae iz zbirke Zavoda za mikrobiologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Najveći ukupni broj kvržica na korijenu graška (141), kao i aktivni broj kvržica (133) utvrđen je na bakteriziranoj varijanti. Prosječni prinosi zelene mase smjese iznosili su od 48,2 t ha-1 (kontrola) do 52,1 t ha-1 (prihrana dušikom). Ukupni prinosi suhe tvari iznosili su od 11,6 t ha-1 (kontrola) do 13,3 t ha-1 (prihrana dušikom). Prinosi sirovih bjelančevina graška u 2001. g. varirali su od 196 kg ha-1 (kontrola) do 333 kg ha-1 (prihrana dušikom), a tritikale od 1 562 kg ha-1 (kontrola) do 2 105 kg ha-1 (prihrana dušikom). Ukupni prinosi sirovih bjelančevina smjese iznosili su od 1 758 kg ha-1 (kontrola) do 2 438 kg ha-1 (prihrana dušikom).