Mljekarstvo, Vol. 56 No. 2
Datum izdavanja: Srpanj 2006.
ISSN: 0026-704X
e-ISSN: 1846-4025
UDK: 637.1
CODEN: MLJEAU
Kontakt: HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA
Ilica 31/III, 10000 ZAGREB
Tel: ++385 (0)1 48 33 349, (0)1 48 31 265
Fax: ++385 (0)1 48 75 848
Email: hmu@hmu.hr
Web adresa: http://www.hmu.hr
.
.
Optimiranje proizvodnje probiotičkog svježeg sira od kozjeg i kravljeg mlijeka
Ida Drgalić, Ljubica Tratnik, Rajka Božanić, Sandra Koruga
Svrha ovog rada bila je definirati optimalnu količinu dodanog sirila te udjel mliječne masti za proizvodnju probiotičkog svježeg sira od kozjeg mlijeka, upotrebom mješovite DVS ABT-4 kulture (Lactobacillus acidophilus, Bifidobacterium spp. i Streptococcus thermophilus), koji će posjedovati poželjna senzorska svojstva, prihvatljiva potrošaču. Najbolje senzorske ocjene imali su uzorci probiotičkog svježeg sira proizvedeni u laboratorijskim uvjetima od mlijeka s 1% mliječne masti, pasteriziranog dugotrajnom niskom pasterizacijom (65°C/30 min.), fermentiranog na 38°C uz dodatak 2% kulture. Da bi se postigla karakteristična konzistencija tradicionalnog svježeg sira, u kozje mlijeko bilo je potrebno dodati i 0,01% sirila. Probiotički svježi sirevi od kozjeg mlijeka – kao i od kravljeg – proizvedeni uz optimalne uvjete, bili su 100% prihvatljivi od testiranih potrošača.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Biološki aktivne tvari u kravljem mlijeku i njihov učinak na zdravlje
Terezija Silvija Marenjak, Nina Poljičak-Milas, Ivančica Delaš
Prva i osnovna hrana mladunčadi svih sisavaca je – mlijeko. Još uvijek se istražuje kolika je važnost mlijeka i mliječnih proizvoda u ishrani odraslog čovjeka te kakav je njihov učinak na zdravlje. S obzirom da je mlijeko složenog sastava, godinama se proučavaju pozitivne, ali i negativne strane njegovih pojedinih sastojaka. Unutar sastojaka mlijeka nalaze se brojne tvari različitih bioloških učinaka koje mlijeku daju epitet funkcionalne hrane. Mlijeko sadržava tvari raznolikog kemijskog sastava koje vrlo djelotvorno sudjeluju u podržavanju određenih fizioloških funkcija organizma te, potkrijepljeno znanstvenim dokazima, imaju i ljekovit učinak. Radi dobrobiti ljudskog zdravlja, znanstvenici i istraživači još uvijek razmatraju moguće biološke učinke pojedinih sastojaka kravljeg mlijeka, međutim rezultati procjene su vrlo često oprečni. U ovom su radu razmotrene do danas poznate biološki aktivne tvari u kravljem mlijeku i njihovi potencijalni učinci na zdravlje te su raspravljene mogućnosti povećanja sastojaka mlijeka koji su se pokazali osobito korisnim i djelotvornim u prevenciji bolesti.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Produktivnost, kemijski sastav i održivost introduciranih kultivara trava u planinskom području
Josip Leto, Mladen Knežević, Krešimir Bošnjak, Marina Vranić, Goran Perčulija, Hrvoje Kutnjak, Vedran Klišanić
U Republici Hrvatskoj uvozi se većina sjemena za zasnivanje novih i obnavljanje postojećih travnjaka. Svrha ovog istraživanja bila je utvrditi rodnost, kemijski sastav i održivost 13 introduciranih kultivara trava u brdsko-planinskom području RH. U 2000. godini najveći prinosi suhe tvari (ST) utvrđeni su kod kultivara engleskog ljulja Pimpernel i Calibra, te mačjeg repka cv. Richmond (prosječno 10,5 t/ha). Najniži prinos ST utvrđen je kod blješca (6,35 t/ha), ali ne značajno niži od prinosa ST bezosate stoklase, nacrvene vlasulje, sva tri kultivara klupčaste oštrice, westervoldskog ljulja i mačjeg repka cv. Bilbo (prosječno 7,12 t/ha). U 2001. najveći prinosi ST utvrđeni su kod nacrvene vlasulje, blješca, bezosate stoklase, livadne vlasulje, klupčaste oštrice cv. Okay, engleskog ljulja cv. Pimpernel, te klupčaste oštrice cv. Baraula i Amba (prosječno 14,9 t/ha). Najslabiju produktivnost ST imali su westerwoldski ljulj i talijanski ljulj (prosječno 9,8 t/ha). U 2002. najveći prinos ST utvrđen je kod blješca (12,89 t/ha), a zatim su slijedili bezosata stoklasa i kultivari klupčaste oštrice s 20% nižim prinosom ST od blješca, westervoldski ljulj i mačji repak cv. Bilbo s 24% nižim prinosom ST, kao i oba kultivara engleskog ljulja s oko 30% nižim prinosom ST od blješca. Utvrđene su značajne razlike (P<0.05) među kultivarima u svim praćenim parametrima kemijskog sastava, osim za sadržaj nedušičnih ekstraktivnih tvari (NET). Najviše sirovih bjelančevina (SB) imali su bezosata stoklasa, talijanski ljulj cv. Bofur, kultivari klupčaste oštrice, blještac, livadna vlasulja, westerwoldski ljulj, mačji repak cv. Bilbo (prosječno 24,78%). Signifikantno najniži sadržaj sirovih vlakana (SV) utvrđen je u westerwoldskom ljulju (18,07%), te u livadnoj vlasulji, talijanskom ljulju i blješcu (prosječno 19,7%). Najveća pokrovnost i najmanja variranja tijekom istraživanja utvrđeni su kod engleskog ljulja cv. Pimpernel, oba kultivara mačjeg repka i klupčaste oštrice cv. Amba i Okay.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Utjecaj bakterizacije i prihrane dušikom na prinos i krmnu vrijednost ozimog graška cv. Maksimirski ozimi u smjesi s tritikale cv. Clercal
Darko Uher, Zvonimir Štafa, Sulejman Redžepović, Mihaela Blažinkov, Sanja Sikora, Dražen Kaučić
Dvogodišnjim istraživanjima (1999. do 2001. g.) utvrđivan je utjecaj djelotvornosti bakterizacije sjemena ozimog graška i prihrane dušikom na broj i aktivnost kvržica na korijenu graška, te prinos zelene mase, suhe tvari i krmnu vrijednost smjese graška cv. Maksimirski ozimi i tritikale cv. Clercal. Prije sjetve izvršena je predsjetvena bakterizacija sjemena graška sojem Rhizobium leguminosarum bv. viciae iz zbirke Zavoda za Mikrobiologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ukupni najveći broj kvržica na korijenu graška (134) utvrđen je na bakteriziranoj varijanti, kao i aktivni broj kvržica (120). Prosječni prinosi zelene mase smjese iznosili su od 20,9 t ha-1 (kontrola) do 30,1 t ha-1 (bakterizacija + prihrana dušikom). Ukupni prinosi suhe tvari iznosili su od 3,71 t ha-1 (kontrola) do 5,36 t ha-1 (prihrana dušikom). Prinosi sirovih bjelančevina graška u 2001. g. varirali su od 500 kg ha-1 (prihrana dušikom) do 642 kg ha-1 (bakterizacija), a tritikale od 322 kg ha-1 (kontrola) do 498 kg ha-1 (prihrana dušikom). Ukupni prinosi sirovih bjelančevina smjese iznosili su od 845 kg ha-1 (kontrola) do 998 kg ha-1 (prihrana dušikom).
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Utjecaj bakterizacije i prihrane dušikom na prinos novog genotipa ozimog graška u smjesi sa pšenicom cv. Sana
Darko Uher, Zvonimir Štafa, Mihaela Blažinkov, Ana Pisačić, Natalija Sadorski, Dražen Kaučić
Trogodišnjim istraživanjima (2002. do 2005.g.) utvrđivan je utjecaj djelotvornosti bakterizacije sjemena novog genotipa ozimog graška L4 i prihrane dušikom na broj i masu suhe tvari kvržica, te prinose suhe tvari smjese ozimog graška i pšenice cv. Sana. Prije sjetve izvršena je predsjetvena bakterizacija sjemena graška sojem Rhizobium leguminosarum bv. viciae 1001 iz zbirke Zavoda za Mikrobiologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ukupno je najveći broj kvržica na korijenu graška utvrđen na bakteriziranoj varijanti 2 (39 kvržice/biljci), kao i masa suhe tvari kvržica (0,194 g/biljci). Prosječni prinosi suhe tvari graška kretali su se od 2,36 t ha-1 (kontrola) do 3,50 t ha-1 (bakterizacija). Prosječni prinosi suhe tvari pšenice varirali su od 5,63 t ha-1 (kontrola) do 7,31 t ha-1 (prihrana dušikom). Ukupni prinosi suhe tvari iznosili su od 7,99 t ha-1 (kontrola) do 10,69 t ha-1 (prihrana dušikom).
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Ostatci biološki štetnih tvari u mlijeku
Nevijo Zdolec, Mirza Hadžiosmanović, Lidija Kozačinski, Željka Cvrtila, Ivana Filipović
Različita kemijska sredstva primjenjuju se duž cijelog lanca proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda. Proizvodnju stočne hrane prati upotreba pesticida koji u određenim okolnostima zaostaju u okolišu, preko krmiva dospijevaju u životinje, njihove proizvode i konačno u konzumenta. Način pripreme i uskladištenja stočne hrane također utječe na zdravstvenu ispravnost mlijeka u smislu ulaska mikotoksina u prehrambeni lanac. Kemijska sredstva svakodnevno se koriste i na farmama mliječnih krava u obliku detergenata i dezinficijensa čiji su ostatci u mlijeku posljedica nepravilnosti u primjeni, doziranju ili ispiranju. Osim spomenutih tvari, za ocjenu zdravstvene ispravnosti mlijeka značajna je (ne)kontrolirana primjena veterinarskih lijekova. U tom smislu najvažniju skupinu lijekova predstavljaju antibakterijski preparati (liječenje mastitisa). Stručnom primjenom preparata i poštivanjem karencije mogu se izbjeći nepoželjne posljedice, poput alergijskih reakcija ljudi, pojave rezistentnih sojeva bakterija ili pak nepovoljnog utjecaja na fermentaciju mikrobnih kultura. Usklađivanjem hrvatske legislative s propisima Europske unije postavljeni su okviri najviših dopuštenih količina štetnih tvari te način praćenja i uzimanja uzoraka radi službene kontrole biorezidua u namirnicama životinjskog podrijetla.