Mljekarstvo, Vol. 57 No. 2
Datum izdavanja: Lipanj 2007.
ISSN: 0026-704X
e-ISSN: 1846-4025
UDK: 637.1
CODEN: MLJEAU
Kontakt: HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA
Ilica 31/III, 10000 ZAGREB
Tel: ++385 (0)1 48 33 349, (0)1 48 31 265
Fax: ++385 (0)1 48 75 848
Email: hmu@hmu.hr
Web adresa: http://www.hmu.hr
.
.
Kontrola mliječnosti i koncentracije ukupnog kolesterola, aktivnosti gama-glutamil-transferaze i glutation-peroksidaze u krvi simentalskih krava
Terezija Silvija Marenjak, Darija Stipić, Nina Poljičak-Milas, Krešo Čolig
U dva istraživačka razdoblja (prvi – u svibnju 2004., drugi – u lipnju 2004.) praćena je proizvodnja mlijeka, koncentracija kolesterola i aktivnost gama-glutamil-transferaze (GGT) te glutation-peroksidaze (GPx) u krvi simentalskih krava. Svrha je bila utvrditi povezanost između proizvodnje mlijeka i pojedinih pokazatelja u krvi, te njihovu moguću primjenu kao pokazatelja mliječnosti. U istraživanje je bilo uključeno 12 simentalskih krava s obiteljskog gospodarstva na području Zagrebačke županije. Krave su iz vlastitog uzgoja, podjednake starosti i stadija laktacije. Prosječna proizvodnja mlijeka kao i koncentracija ukupnog kolesterola u plazmi bila je značajno veća u svibnju u odnosu na lipanj (20,55 L/d u odnosu na 15,44 L/d, odnosno 4,55 mmol/L u odnosu na 3,96 mmol/L), dok je aktivnost GPx i GGT bila značajno niža u svibnju u odnosu na lipanj (GPx = 1 720,66 U/L u odnosu na 1 808 U/L; GGT = 20,11 U/L u odnosu na 23,22 U/L). Utvrđena je pozitivna korelacija mliječnosti i koncentracije ukupnog kolesterola u krvnoj plazmi (r = 0,58; p < 0,05). Koncentracija ukupnog kolesterola u krvi simentalskih krava mogla bi poslužiti kao jedan od specifičnih pokazatelja proizvodnih mogućnosti, dok aktivnost navedenih enzima ukazuje na hranidbeni status krava o kojemu ovisi proizvodnja mlijeka.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Utjecaj bakterizacije i prihrane dušikom na prinos i krmnu vrijednost ozimog graška cv. Maksimirski ozimi u smjesi sa pšenicom cv. Sana
Darko Uher, Zvonimir Štafa, Sulejman Redžepović, Mihaela Blažinkov, Sanja Sikora, Dražen Kaučić
Dvogodišnjim istraživanjima utvrđivan je utjecaj djelotvornosti bakterizacije sjemena ozimog graška i prihrane dušikom na broj i aktivnost kvržica na korijenu graška, te prinos zelene mase, suhe tvari i krmnu vrijednost smjese graška cv. Maksimirski ozimi i pšenice cv. Sana. Prije sjetve izvršena je predsjetvena bakterizacija sjemena graška s sojem Rhizobium leguminosarum bv. viciae iz zbirke Zavoda za mikrobiologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Najveći ukupni broj kvržica na korijenu graška (159), kao i aktivni broj kvržica (144) utvrđen je na bakteriziranoj varijanti. Prosječni prinosi zelene mase smjese iznosili su od 24,65 t ha-1 (kontrola) do 35,50 t ha-1 (bakterizacija). Ukupni prinosi suhe tvari iznosili su od 3,93 t ha-1 (kontrola) do 5,66 t ha-1 (bakterizacija). Prinosi sirovih bjelančevina graška u 2001. g. varirali su od 692 kg ha-1 (kontrola) do 1 058 kg ha-1 (bakterizacija), a pšenice od 199 kg ha-1 (kontrola) do 454 kg ha-1 (prihrana dušikom). Ukupni prinosi sirovih bjelančevina smjese iznosili su od 891 kg ha-1 (kontrola) do 1 360 kg ha-1 (bakterizacija).
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Izolacija i identifikacija kvasaca iz uzoraka sekreta mliječne žlijezde krava
Vesna Jaki, Darko Majnarić, Jadranka Jurmanović, Željka Bažulić
Svrha rada bila je izolirati i identificirati kvasce iz uzoraka sekreta mliječne žlijezde krava s kliničkim mastitisom. Tijekom rutinske dijagnostike mastitisa, veterinari su na terenu prikupljali uzorke i dostavljali ih laboratoriju veterinarskog zavoda u Križevcima. Uzorci su nacjepljivani na Columbia agar (Merck, KgaA, Darmstadt, Njemačka) s 5 % ovčje krvi, a porasle kolonije kvasaca precijepljene su na Sabouraud 4 % maltose agar (Merck, KgaA, Darmstadt, Njemačka) i Rice extract agar (Merck, KgaA, Darmstadt, Njemačka). Završna identifikacija kvasaca rađena je API 20 C AUX sistemom (bioMerieux, Lyon, Francuska). Iz mlijeka krava oboljelih od mastitisa, u podneblju umjereno kontinentalne klime, ovim su istraživanjem najčešće izdvojeni kvasci: Candida spp. (76,2 %) i Trichosporon spp. (23,8 %). Najučestalije su vrste: C. quilliermondi (21,4 %), C. krusei/inconspicua (11,9 %) i Trichosporon mucoides (14,3 %).
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Primjena HACCP sustava u proizvodnji Paškog sira
Šime Gligora, Neven Antunac
Sustav analize opasnosti i kontrole kritičnih točaka (HACCP) u Republici Hrvatskoj od 31. srpnja 2006. godine zakonski je obvezan u svim subjektima koji posluju hranom. S time u skladu proizvođači mliječnih proizvoda, pa tako i registrirani proizvođači Paškog sira, moraju u svoje pogone implementirati HACCP sustav. Svrha ovog rada je prikazati uvođenje i primjenu HACCP sustava u relativno malom proizvodnom pogonu, u «Sireni – maloj sirani» u Kolanu na otoku Pagu. Stoga je najprije obrađena zakonska osnova u Hrvatskoj i u Europskoj uniji vezana uz implementaciju sustava HACCP. Zatim je opisan postupak certifikacije te preduvjetni programi koji su temelj uspješne implementacije HACCP sustava. Prikazana je primjena HACCP sustava u proizvodnji Paškog sira kroz dokumentaciju samog sustava te opisane analize opasnosti i određivanje kontrolnih kritičnih točaka kroz definirane proizvodne procese. Opisana je kontrola, nadzor i korektivne mjere za procese proizvodnje, te konačno i HACCP plan. Predočen je sustav standardnih sanitacijskih operativnih procedura (SSOP plan) u pogonu sirane te sustav sljedivosti i plan osposobljavanja djelatnika. Također su navedeni svi zapisi i potrebna dokumentacija u implementaciji sustava. Uvođenjem HACCP sustava u pogon «Sirene» poboljšana je opća higijena objekta, opreme i osoblja, a rizici od kontaminacije proizvoda su svedeni na minimum. Djelotvornom provedbom kontrolnih mjera i evidencije u zapisima, poboljšana je i kvaliteta proizvedenog Paškog sira.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
Halal status aditiva u mlijeku i mliječnim proizvodima
Midhat Jašić, Meho Bašić, Amir Sakić, Faruk Čengić
Tržište halal proizvoda u svijetu sve se više povećava i sve je više zahtjeva za dokazivanjem halal statusa u namirnicama. Po islamskim propisima halal hrana označava hranu dopuštenu za jelo. Islamski zakoni striktno zabranjuju korištenje hrane svinjskog podrijetla, alkohola, krvi i drugih proizvoda koji nisu u skladu s islamskim zakonima. Da bi imali halal status, mliječni proizvodi ne smiju sadržavati sirovine i aditive zabranjenog podrijetla. Dopušteni stupanj određuje se prema statusu aditiva koji može biti: halal (dopušten), haram (zabranjen) i mešbuh (sumnjiv). U uspostavljanju sustava proizvodnje halal statusa hrane koristi se preventivni proaktivni pristup. U validaciji procesa postoje analitičke metode koje dokazuju podrijetlo hrane. Posebno je teško dokazati prisustvo aditiva koji tijekom procesa doživljavaju kemijske preobrazbe. ELISA, PCR i HPLC metode koriste se za validaciju. U ovom su radu predstavljeni aditivi koji se najčešće koriste u preradi mlijeka i mogu imati haram (zabranjeno po islamskom zakonu) i mešbuh (sumnjivo) podrijetlo.