Mljekarstvo, Vol. 58 No. 1
Datum izdavanja: Veljača 2008.
ISSN: 0026-704X
e-ISSN: 1846-4025
UDK: 637.1
CODEN: MLJEAU
Kontakt: HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA
Ilica 31/III, 10000 ZAGREB
Tel: ++385 (0)1 48 33 349, (0)1 48 31 265
Fax: ++385 (0)1 48 75 848
Email: hmu@hmu.hr
Web adresa: http://www.hmu.hr
.
.
Proizvodnja i kvaliteta mlijeka paških ovaca
Zoran Vukašinović, Neven Antunac, Nataša Mikulec, Boro Mioč, Zdravko Barać
Proizvodnja i prerada ovčjeg mlijeka u Hrvatskoj u posljednjih desetak godina bilježi značajan porast. Radi povećanja proizvodnje mlijeka i postizanja što bolje kvalitete, provode se redovite kontrole mliječnosti i analize kemijskog sastava te higijenske kvalitete ovčjeg mlijeka. Tijekom 2003. i 2004. godine provedeno je istraživanje koje je imalo za cilj istražiti kvalitetu mlijeka paških ovaca i utvrditi utjecaj paragenetskih čimbenika (stada i godine) na proizvodnju, kemijski sastav (količinu mliječne masti i proteina) i higijensku kvalitetu mlijeka (broj somatskih stanica), na dva obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG A i OPG B). Kontrola mliječnosti provedena je prema AT metodi. Analize kemijskog sastava i higijenske kvalitete mlijeka provedene su infracrvenom spektrometrijom i fluoro-optoelektronskom metodom. Klimatska obilježja u 2003. i 2004. godini bila su različita, glede količina oborina i vegetacije. Tijekom muznog razdoblja u 2004. godini, na otoku Pagu je bilo znatno više oborina pa je uslijed toga i vegetacija na pašnjacima bila bujnija, što je vjerojatno utjecalo na veću ukupnu proizvodnju mlijeka u laktaciji (P<0,01) u odnosu na 2003. godinu. Prosječni udio mliječne masti (%) u mlijeku bio je 2003. g. na OPG A viši u odnosu na OPG B (P<0,01). Tijekom 2004. godine, razlike u udjelu mliječne masti između praćenih stada nisu bile značajne. Prosječna dnevna količina
mlijeka varirala je od 689 mL (2003.) do 940 mL (2004.) na OPG A, odnosno od 840 mL (2003.) do 850 mL (2004.) na OPG B. Između pojedinih proizvodnih osobina i praćenih pokazatelja kvalitete mlijeka utvrđeni sum značajni koeficijenti korelacija. Utvrđen je značajan utjecaj stada i godine na pojedine proizvodne osobine paških ovaca i kemijski sastav mlijeka.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Dodaci u proizvodnji jogurta
Milna Tudor, Dubravka Samaržija, Jasmina Havranek
U proizvodnji jogurta, prvenstveno zbog njegovih senzorskih svojstava, koriste se različite vrste dodataka. Dodaci su skupina aditiva, aditivima sličnih tvari i ostalih neškodljivih tvari. Svaka od tih skupina, kao i tvari unutar iste skupine, međusobno se razlikuju prema svojim svojstvima i osobinama. Zbog tih različitih osobina i svojstava pojedinih dodataka presudno značenje za poboljšanje senzorskih svojstava jogurta, osim izbora dodatka, ima i količina u kojoj se koristi. Tako isti dodatak u optimalnoj količini poboljšava, a u prevelikoj ili premaloj količini umanjuje senzorska svojstva jogurta. U radu su opisane osobine i svojstva najčešće korištenih dodataka u proizvodnji jogurta, obranog mlijeka u prahu, sirutke u prahu, koncentrata proteina sirutke, šećera i umjetnih sladila, voćnih dodataka, stabilizatora, kazeina u prahu, inulina i vitamina. Također, u radu je opisan i utjecaj svakog pojedinog dodatka na senzorska i fizikalna svojstva, viskoznost i sinerezu, ovisno o količini u kojoj se koristi u proizvodnji jogurta.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Sinkronizacija estrusa visokomliječnih krava
Hussein A. Amer
Istraživanje je provedeno kako bismo usporedili najnovije metode sinkronizacije estrusa krava u laktaciji koristeći PGF2α (P), GnRH (G) i estradiol cipionat (ECP). Koristili smo četiri tretmana na 60 mliječnih krava. U prvom tretmanu – PP (dva puta prostaglandin), kravama je dvaput injiciran PGF2α, nulti i jedanaesti dan (n = 14). U drugom tretmanu -PGP (prostaglandin-gonadotropin-prostaglandin), kravama je dvaput injiciran PGF2α, nulti i jedanaesti dan i 100 ug GnRH treći dan nakon prve injekcije (n = 14). U trećem tretmanu – PGPE-0 (prostaglandin – gonadotropinprostaglandin – estradiol-0), krave su tretirane kao u PGP, uz 1 mg ECP u vrijeme druge injekcije PGF2α (n = 16). U četvrtom tretmanu – PGPE-1 (prostaglandin – gonadotropin – prostaglandin – estradiol-1), krave su tretirane kao u PGP, uz 1 mg ECP jedan dan poslije druge injekcije PGF2α (n = 16). Krave su pregledane rektalno i pomoću ultrazvuka. Svakoj kravi uziman je uzorak krvi u određenim razmacima, za istraživanje koncentracije progesterona i estradiola te su osjemenjene u estrusu. Nakon prve injekcije PGF2α utvrdili smo veći postotak krava s ovulacijom kod PGP u odnosu na PP tretman (64,3 %, odnosno 50 %; P<0,05). Kod krava tretiranih s GnRH češće su utvrđeni veći zreli folikuli prilikom druge aplikacije PGF2α (71,4 %) u usporedbi s netretiranim (50 %). Dva dana poslije druge aplikacije PGF2α, kod krava tretiranih s PGP utvrđena je veća preovulatorna koncentracija estradiola u usporedbi s kravama u PP protokolu (3,2 ± 0,48, odnosno 2,6 ± 0,45 pg/mL). Također, kod krava tretiranih s ECP (PGPE-0 i PGPE-1) utvrđena je veća preovulatorna koncentracija estradiola (6,3 ± 0,43 i 6,99 ± 0,63 pg/mL; P<0,01) i veći postotak ovulacija (75,0 % i 87,5 %) u odnosu na skupine s drugim tretmanima (PP ili PGP). Postotak osjemenjenih krava (broj osjemenjenih/ukupan broj krava x 100), statistički je bio značajno različit između protokola, pogotovo kod krava tretiranih s ECP, kao i razlike za postotak koncepcije i gravidnosti, koje su bile veće kod krava tretiranih s ECP u odnosu na ostale tretmane. Možemo zaključiti da je PGP protokol za posljedicu imao više dozrelih folikula i više krava s ovulacijom. Kombinacija ECP i PGP (PGPE-1) poboljšala je pojavu estrusa i ovulacija te je to potencijalno nova metoda za rutinsku sinkronizaciju estrusa i ovulacije kod mliječnih krava.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Terapiranje cističnih ovarija mliječnih krava u Egiptu intravaginalnim pripravkom s kontroliranim otpuštanjem djelatne tvari u kombinaciji s gonadotropinima i prostaglandinima
H.A. Amer, A.B. Mahdi
Tradicionalne metode sinkronizacije estrusa, razvijene u posljednjih 60 godina, uključivale su kontrolu trajanja estrusa pomoću luteolitičkih pripravaka. Upotreba intravaginalnih pripravaka s kontroliranim otpuštanjem djelatne tvari (CIDR) je danas prihvaćena za liječenje nekih bolesti diljem svijeta. Ciljevi istraživanja su: a) istražiti ovarijalni i endokrini odgovor na tretman cističnih ovarijalnih folikula gonadotropinom (GnRH) i prostaglandinom (PGF2α) +/- postavljanje progesteronskog CIDR; b) utvrditi graviditet nakon sinkronizacije i planiranog umjetnog osjemenjivanja kod krava sa folikulinskim cistama na jajnicima. Ovarijalne ciste su tipizirane pomoću rektalnog i pregleda ultrazvukom (B-mode Sistem; Pie-Medical Scanner-240 s 6 – 8 MHz linearnom sondom) na folikulinske, luteinske i perzistentne. Napravljena su dva plana liječenja. U planu A korišteno je 15 krava, sa folikulinskim (n=7), luteinskim (n=3) i perzistentnim (n=5) cistama. Krave su dvaput tretirane injekcijama po 100 ug GnRH (u razmaku 9 dana), uz 25 mg PGF2α apliciranih 7 dana nakon prve aplikacije GnRH. U planu B
korišteno je 14 krava sa fulikulinskim (n=6), luteinskim (n=3) i perzistentnim (n=5) cistama. Kravama je dan GnRH i CIDR istovremeno pa nakon 7 dana 25 mg PGF2α. CIDR je odstranjen 2 dana nakon primjene PGF2α. Krave su osjemenjene 16 sati nakon druge aplikacije GnRH. Iz jugularne vene uzimani su uzorci krvi tijekom oba plana kako bismo utvrdili koncentracije progesterona i estradiola. U planu A 57,1 %, 33,3 % i 40 % folikulinskih, luteinskih, odnosno perzistentnih cista je ovuliralo nakon prve aplikacije GnRH, dok je ukupno 100 %, 66,7 % i 100 % cista ovuliralo nakon druge aplikacije GnRH. Kod krava s folikulinskim cistama utvrđen je najveći postotak graviditeta (57,1 %), dok je kod luteinskih i perzistentnih cista utvrđen manji postotak (33,3 % i 40 %). Od ukupno 15 krava s cistama koje su tretirane, za 7 je potvrđen graviditet (46,7 %). Koncentracija progesterona je bila značajno viša prilikom prve aplikacije GnRH, smanjila se nakon aplikacije PGF2α te se ponovno povećala 7 dana nakon osjemenjivanja. U planu B, nakon prve aplikacije GnRH, ovuliralo je 66.7% folikulinskih, 0 % luteinskih i 80 % perzistentnih cista, s ukupnim postotkom ovuliralih od 57,1 %. Nakon uklanjanja CIDR, u 85,7 % (12/14) krava folikuli su ovulirali i razvilo se žuto tijelo. Od ukupno 14 tretiranih krava s cistama, potvrđeno je 8 graviditeta (57,1 %). Koncentracija estradiola u plazmi se smanjila nakon intravaginalnog smještaja CIDR, a značajno se povećala jedan dan nakon uklanjanja. Koncentracija progesterona u plazmi se smanjila nakon uklanjanja CIDR, no ponovno povećala uz prisustvo žutog tijela koje se može palpirati. Postotak razvijenih žutih tijela i graviditeta bio je viši kod primjene plana B (+CIDR) nego plana A (-CIDR). Zaključujemo da je kod krava s folikulinskim cistama jajnika, tretiranih s GnRH te sedam dana nakon toga s PGF2α, uslijedilo stvaranje zdravih folikula, sinkronizacija ovulacije i značajnije povećanje postotka graviditeta (više sa, nego bez CIDR smještenog intravaginalno).
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Utjecaj temperature i dodatka šećera na fermentaciju sojinog mlijeka probiotičkim bakterijama
Rajka Božanić, Silvija Brletić, Sandy Lovković
Sojino mlijeko fermentirano je s tri komercijalne monokulture probiotičkih bakterija (Bifidobacterium lactis Bb12, Lactobacillus acidophilus La5 i Lactobacillus casei Lc01) (Chr. Hansen’s, Danska), pri dvije različite temperature (37 °C i 43 °C) te sa i bez dodatka 5 % šećera (saharoze za Bb12 i La5 i glukoze za Lc01). Tijekom fermentacije praćena je promjena pHvrijednosti i broja živih bakterijskih stanica. Sve tri monokulture bolje su rasle pri temperaturi 37 °C nego 43 °C. Dodatkom šećera fermentacija sa sve tri monokulture bila je kraća, a broj živih bakterijskih stanica na kraju fermentacije bio je veći. Utjecaj dodatka šećera bio je najveći u fermentaciji s monokulturom L. casei Lc01. Izbor bakterijske monokulture nije značajnom utjecao na izgled i konzistenciju fermentiranog sojinog mlijeka, osim kada nije postignuta odgovarajuća kiselost pa nije došlo ni do koagulacije kao u slučaju fermentacije sojem Lc01 bez dodatka glukoze.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Utjecaj dodatka kukuruzne silaže travnoj silaži različitih rokova košnje na ad libitum konzumaciju obroka
Marina Vranić, Mladen Knežević, Goran Perčulija, Ivana Matić, Damir Turčin
Cilj istraživanja bio je utvrditi konzumaciju svježeg obroka, suhe tvari (ST) i organske tvari (OT) travne silaže prvog otkosa, različitih rokova košnje u interakciji s kukuruznom silažom (33 % i 67 % bazirano na ST) izraženu u g kg-1metaboličke tjelesne mase (M0,75). Travna silaža je spremljena u tri različite faze razvoja klupčaste oštrice (Dactylis glomerata L.) (vlatanje, metličanje, cvatnja) kao dominantne trave u tratini. Ispitivano je ukupno 10 hranidbenih tretmana korištenjem 10 kastriranih ovnova Charolais pasmine u nepotpunom changeover planu. Sadržaj ST travne silaže I., II. i III. roka košnje je iznosio 396, 408 i 463 g kg-1 svježeg uzorka respektivno, a sadržaj sirovih proteina (SP) 119,6; 98, i 90,3 g kg-1 ST respektivno. Sadržaj ST i škroba kukuruzne silaže je iznosio 264 g kg-1 svježeg uzorka i 211 g kg-1 ST respektivno. Dobiveni rezultati ukazuju da je dodatak 67 % kukuruzne silaže travnoj silaži I. roka košnje i travnoj silaži II. roka košnje statistički značajno (P<0,05) povećao konzumaciju svježeg obroka, a kod travne silaže III. roka košnje dodatak i 33 % i 67 % kukuruzne silaže je statistički značajno (P<0,05) povećao konzumaciju svježeg obroka. Dodatak kukuruzne silaže travnim silažama nije imao signifikantan utjecaj (P>0,05) na konzumaciju ST i OT obroka, bez obzira na udio kukuruzne silaže u obroku i rokove košnje travnih silaža. Zaključeno je da opravdanost dodatka kukuruzne silaže travnoj silaži ovisi o kvaliteti kukuruzne silaže (sadržaj ST i škroba) i travne silaže (rok košnje travne mase). Obzirom da korištena kukuruzna silaža nije bila visoke kvalitete izostao je pozitivan efekt njenog dodatka na ad libitum konzumaciju
ST i OT obroka.