Mljekarstvo, Vol. 58 No. 4
Datum izdavanja: Prosinac 2008.
ISSN: 0026-704X
e-ISSN: 1846-4025
UDK: 637.1
CODEN: MLJEAU
Kontakt: HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA
Ilica 31/III, 10000 ZAGREB
Tel: ++385 (0)1 48 33 349, (0)1 48 31 265
Fax: ++385 (0)1 48 75 848
Email: hmu@hmu.hr
Web adresa: http://www.hmu.hr
.
.
Čimbenici proizvodnosti i sastava kozjeg mlijeka
Boro Mioč, Zvonimir Prpić, Ivan Vnučec, Zdravko Barać, Dubravka Samaržija, Vesna Pavić
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj pasmine, stadija i redoslijeda laktacije te sezone jarenja na proizvodnju i sastav kozjeg mlijeka. Ukupno je, od 3702 alpske i 411 sanskih koza uzgajanih u Hrvatskoj, prikupljeno 25255 podataka dnevnih kontrola mliječnosti te 25065 podataka prosječnog udjela mliječne masti, zatim 25382 podatka o sadržaju bjelančevina, kao i 24810 podataka o sadržaju laktoze. Analizirani podaci prikupljeni su u približno jednakim mjesečnim razmacima tijekom 2006. godine. Sanske koze su ostvarile značajno (P<0,01) veću laktacijsku i dnevnu proizvodnju mlijeka (720 kg i 2,63 kg/dan) nego alpske koze (577 kg i 2,08 kg/dan). Udjel bjelančevina i laktoze u mlijeku istraživanih pasmina bio je podjednak, dok je mlijeko alpskih koza sadržavalo značajno (P<0,05) više masti (3,47%) u odnosu na mlijeko sanskih koza (3,25%). Statističkom analizom podataka utvrđen je značajan utjecaj stadija i redoslijeda laktacije te sezone jarenja na gotovo sve analizirane pokazatelje. S odmicanjem laktacije prosječna dnevna proizvodnja mlijeka se smanjivala, uz smanjenje udjela laktoze, dok se udjel bjelančevina povećavao. Najniži udjel mliječne masti je utvrđen sredinom laktacije, dok je njegov najviši postotak utvrđen u posljednjem stadiju laktacije. Ukupna laktacijska i dnevna proizvodnja mlijeka imale su konstantan rast od prve do četvrte laktacije. Koze ojarene tijekom zimske sezone (prosinac-veljača) imale su bolje mliječne odlike (dužu laktaciju, veću proizvodnju mlijeka, viši udjel mliječne masti) nego koze ojarene u proljeće. U svrhu poboljšanja proizvodnih odlika životinja, uzgajivači koza bi trebali primjenjivati raniji pripust uz odgovarajuće uzgojne postupke.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Razvoj zdravog napitka sirutke sa Lactobacillus rhamnosus, Bifidobacterium bifidum i Propionibacterium freudenreichii subsp. shermanii
T.K. Maity, Rakesh Kumar, A.K. Misra
Napitak sirutke je pripremljen korištenjem Lactobacillus rhamnosus NCDO 243, Bifidobacterium bifidum NCDO 2715 i Propionibacterium freudenreichii subsp. shermanii MTCC 1371 u svrhu pripravljanja probiotskog zdravog napitka. Proizvod je pripravljen s 4 % inokuluma mješovite kulture (1:1:1, početni broj – laktobacili 6,2 x 107 CFU/mL, bifidobacteria 5,4 x 107 CFU/mL, propionibacteria 3,9 x 107 CFU/mL) u deproteiniziranoj sirutki (4,6 % laktoze, 0,62 % pepela, 0,48 % masti i 0,5 % proteina) prilagođenog pH (6,4) i inkubiranog na 37 °C kroz 8 h radi postizanja dobrih tehnoloških i dijetetskih kriterija za dobivanje probiotičkog proizvoda. Tijekom skladištenja promatrani su ukupni broj bakterija, broj laktobacila, broj bifidobakterija, koncentracija mliječne kiseline te senzorska svojstva. Sirutka fermentirana s 4 % inokuluma mješovite kulture tijekom 8 sati postigla je kriterije zadane za probiotičke napitke, s brojem svakog pojedinog soja većim od 108 CFU/mL tijekom 10 dana skladištenja. Titracijska kiselost i senzorska svojstva nisu se značajno mijenjala tijekom 7 dana skladištenja. Na kraju 15-tog dana skladištenja, pojavila se blaga kiselost iako je napitak još uvijek bio ocijenjen kao prihvatljiv obzirom na okus.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda i drugi prehrambeni rizici za osteoporozu u mladih žena u Hrvatskoj
Zvonimir Šatalić, Irena Colić Barić, Irena Keser
Među prehrambenim rizičnim čimbenicima za razvoj osteoporoze značajnu ulogu u primarnoj prevenciji osteoporoze ima unos kalcija. Cilj ovog istraživanja je bio utvrditi prehrambene rizike za kasniji razvoj osteoporoze u mladih žena u Hrvatskoj (prosječne dobi 22 godine), posebno konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda, skupine namirnica koja je najbolji izvor kalcija zbog sadržaja kalcija i njegove bioiskoristivosti. Za procjenu kakvoće prehrane korišten je upitnik o učestalosti konzumiranja namirnica (FFQ) (n=1372) i kvantitativni upitnik o učestalosti konzumiranja namirnica (Q-FFQ) (n=480). Dnevno konzumiranje mlijeka i mliječnih proizvoda je utvrđeno u 76,0 % ispitanica, a 11,6 % ispitanica konzumira mliječne proizvode manje od jednom mjesečno. Prosječni dnevni unos kalcija je bio 1444,4 mg, tj. 144,4 % DRI, a 31,0 % žena je imalo unos kalcija manji od 100 % DRI. U zaključku, mlijeko i mliječni proizvodi su bili glavni izvor kalcija u dnevnoj prehrani, što pokazuje značaj ove skupine namirnica u postizanju adekvatnog unosa kalcija u ovom istraživanju.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Regenerativna sposobnost bijele djeteline pod utjecajem napasivanja govedima i ovcama i gnojidbe dušikom
Josip Leto, Krešimir Bošnjak, Mladen Knežević, Marcela Andreata-Koren, Goran Perčulija, Marina Vranić, Hrvoje Kutnjak, Katarina Gambiroža
Ekološki i ekonomski čimbenici u proizvodnji mlijeka i mesa sve više potiču zanimanje za sijanje mahunarki i njihovih smjesa s travama, bez minimalne upotrebe ili s minimalnom upotrebom anorganskog dušika (N) kao alternative monokulturama ili smjesama trava gnojenih visokim dozama anorganskog N. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj N gnojidbe (0-N0; 150 kg ha-1 god-1-N150) i napasivanja različitim vrstama stoke (goveda; ovce), te njihovo međudjelovanje na regenerativnu sposobnost, prinos suhe tvari i relativni udio bijele djeteline u ukupnom prinosu pašnjaka. N150 je smanjila broj vegetativnih vrhova, dužinu vriježa, masu suhe tvari vriježa bijele djeteline za više od 70% u odnosu na N0 (P<0,01). Napasivanje različitim vrstama životinja značajno je utjecalo na gustoću populacije bijele djeteline samo u interakciji s N gnojidbom, pri čemu je N150 značajno smanjila gustoću populacije bijele djeteline samo kod napasivanja ovcama. Veći prinos ST i relativni udio bijele djeteline (P<0,05) utvrđen je kod napasivanja ovcama (0,21 t ha-1) u odnosu na napasivanje govedima (0,13 t ha-1), te kod N0 (0,25 t ha-1) u odnosu na N150 (0,09 t ha-1), P<0,01. Međutim, utvrđena je signifikantna interakcija napasivanje x N (P<0,05) za oba istraživana svojstva, pri čemu je gnojidba N značajno smanjila vrijednosti obaju parametara (oko 80 %) samo kod napasivanja ovcama, a razlike u prinosu ST i relativnom udjelu djeteline između napasivanja utvrđene su samo kod N0, pri čemu je napasivanje ovcama rezultiralo 150 % većim prinosom ST i 99 % većim relativnim udjelom bijele djeteline u odnosu na napasivanje govedima.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Utjecaj roka košnje travno-djetelinske smjese na ad libitum konzumaciju, in vivo probavljivost i balans dušika silaže
Marina Vranić, Mladen Knežević, Krešimir Bošnjak, Goran Perčulija, Hrvoje Kutnjak
Cilj ovih istraživanja bio je utvrditi ad libitum konzumaciju i in vivo probavljivost silaže travno-djetelinskih smjesa (TDS) košenim u različitim stadijima fenološke zrelosti. TDS-a je spremljena u tri različite faze fenološkog razvoja klupčaste oštrice (Dactylis glomerata L.) kao dominantne trave u tratini: kasno vlatanje (TDS 1), metličanje (TDS 2) i cvatnja (TDS 3). Udio suhe tvari (ST) u TDS 1, TDS 2 i TDS 3 iznosio je 396, 408 i 463 g kg-1 svježeg uzorka, respektivno, a sirovih proteina (SP) 119,6, 98,0, i 90,3 g kg-1 ST respektivno. Odgađanjem roka košnje TDS-a za proizvodnju silaže statistički značajno (P<0,001) povećao se udio ST u TDS 3, kao i organske tvari (P<0,001), neutralnih detergent vlakana (NDF) (P<0,05) i kiselih detergent vlakana (ADF) (P<0,001) u odnosu na TDS 1. Silaža ranog roka košnje sadržavala je više sirovih proteina (P<0,001) u odnosu na silažu srednjeg i kasnog roka košnje. Odgađanjem roka košnje TDS-a došlo je do linearnog smanjenja (PL<0,01) ad libitum konzumacije ST, organske tvari (OT) i NDF, kao i do linearnog smanjenja (PL<0,01) probavljivosti ST, OT, SP, NDF i ADF. Zaključeno je da rok košnje TDS značajno utječe na kemijski sastav, ad libitum konzumaciju, in vivo probavljivost i balans dušika silaže. Ukoliko stočarska proizvodnja zahtijeva voluminoznu krmu visoke kakvoće, TDS je potrebno kositi u ranijoj fazi fenološke zrelosti.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Značenje zrna ozimog graška cv. Maksimirski ozimi u proizvodnji mlijeka na obiteljskim gospodarstvima Republike Hrvatske
Darko Uher, Zvonimir Štafa, Mihaela Blažinkov, Sanja Sikora, Dražen Kaučić, Gordana Županac
Dvogodišnjim istraživanjima (od 1999. do 2001.) utvrđivan je utjecaj učinkovitosti bakterizacije sjemena ozimog graška i prihrane dušikom na broj i masu suhe tvari kvržica na korijenu graška (g/biljka) te prinose zrna smjese graška cv. Maksimirski ozimi i tritikale cv. Clercal. Prije sjetve izvršena je predsjetvena bakterizacija sjemena graška sojem Rhizobium leguminosarum bv. viciae iz zbirke Zavoda za mikrobiologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ukupno najveći broj kvržica na korijenu graška utvrđen je na bakteriziranoj varijanti 2 (28 kvržica/biljka), kao i masa suhe tvari kvržica (0,175 g/biljka). Prosječni prinosi zrna graška iznosili su od 1327 kg ha-1 (kontrola) do 1825 kg ha-1 (bakterizacija). Prosječni prinosi zrna tritikale iznosili su od 2375 kg ha-1 (kontrola) do 3345 kg ha-1 (prihrana dušikom). Prosječni ukupni prinosi zrna ozime smjese graška i tritikale iznosili su od 3702 kg ha-1 (kontrola) do 5045 kg ha-1 (prihrana dušikom). Ovaj rad i dobiveni rezultati skroman su doprinos istraživanjima u uzgoju graška u Republici Hrvatskoj.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Utjecaj različitih početnih koncentracija probiotičkih bakterija na fermentaciju slatke sirutke
Bojan Matijević, Katarina Lisak, Rajka Božanić, Ljubica Tratnik
Sirutka je nutritivno visokovrijedan sporedni proizvod sirarstva, nedovoljno iskorišten u ljudskoj prehrani. Ukoliko se fermentacija sirutke provodi probiotičkim bakterijama, dodatno se povećava njezina nutritivna i zdravstvena vrijednost. U radu je ispitivan utjecaj dodatka različitih količina inokuluma (2,5, 5 i 7,5 %) monokulture Lactobacillus acidophilus La-5 ili Bifidobacterium animalis subsp. lactis BB-12 na fermentaciju rekonstituirane slatke sirutke pri 37 °C. Tijekom fermentacije i 28 dana čuvanja fermentiranih uzoraka u hladnjaku praćeni su pH-vrijednost, titracijska kiselost i broj živih bakterija. Fermentacija sa 7,5 % inokuluma monokulture Lactobacillus acidophilus La-5 trajala je najkraće (oko 13,3 sati), dok je fermentacija sa 2,5 % inokuluma trajala najduže (oko 15,5 sati). Broj živih stanica Lactobacillus acidophilus La-5 u svim uzorcima sirutke tijekom fermentacije povećao se oko 1,3 log CFU/mL i na kraju fermentacije iznosio oko 8,5 log CFU/mL. Fermentacija sirutke sa 7,5 % dodanog inokuluma monokulture Bifidobacterium animalis subsp. lactis BB-12 nije bila kraća u odnosu na fermentaciju sirutke sa 2,5 % dodanog inokuluma. Broj živih stanica Bifidobacterium animalis subsp. lactis BB-12 tijekom fermentacije sirutke povećao se oko 0,9 log CFU/mL i na kraju fermentacije iznosio oko 8,7 log CFU/mL. Međutim, količina inokuluma nije utjecala na preživljavanje probiotičkih bakterija u fermentiranoj sirutki tijekom čuvanja bez obzira na uporabljenu monokulturu.