Mljekarstvo, Vol. 59 No. 3
Datum izdavanja: Rujan 2009.
ISSN: 0026-704X
e-ISSN: 1846-4025
UDK: 637.1
CODEN: MLJEAU
Kontakt: HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA
Ilica 31/III, 10000 ZAGREB
Tel: ++385 (0)1 48 33 349, (0)1 48 31 265
Fax: ++385 (0)1 48 75 848
Email: hmu@hmu.hr
Web adresa: http://www.hmu.hr
.
Utjecaj prijenosa gena na evoluciju bakterija mliječne kiseline
Višnja Bačun-Družina, Jasna Mrvčić, Ana Butorac, Krešimir Gjuračić
Tijekom tisućljeća u cijelom su svijetu bakterije mliječne kiseline bile prijeko potrebne za pripremu raznovrsnih mliječnih proizvoda. Brojne usporedne analize sekvencija gena i genoma prokariota pokazuju da su izmjene genetičkoga materijala unutar i između bakterijskih vrsta mnogo uobičajenije i češće nego se prije mislilo. Stoga je horizontalni prijenos gena između udaljenih vrsta i unutar iste vrste osobito važan za evoluciju bakterija reda Lactobacillales. Radi dobrobiti za ljudsko zdravlje, izmjena genetičkih informacija tijekom horizontalnog prijenosa gena, pokretni genetički elementi i evolucija laktobacila vrlo su značajni zbog karakterizacije i očuvanja stabilnosti autohtonih, a i industrijskih sojeva bakterija mliječne kiseline u mliječnim proizvodima.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Ocjena mlijeka i mliječnih proizvoda elektronskim jezikom
Mirjana Hruškar, Nikola Major, Marina Krpan, Ines Panjkota Krbavčić, Goran Šarić, Ksenija Marković, Nada Vahčić
Elektronski jezik ili senzor okusa prilično je dobro razvijen u posljednjih desetak godina, zahvaljujući njegovu velikom potencijalu u kontroli kvalitete prehrambenih proizvoda. Temeljen je na elektrokemijskim senzorima u kombinaciji s multivarijantnim analizama podataka. Cilj ovog rada bio je pomoću elektronskog jezika raspoznati različite uzorke mlijeka i jogurta različitih proizvođača te različite mliječne proizvode jednog proizvođača. Rezultati su izvedeni iz prikaza dobivenih statističkom metodom analize glavnih komponenata. Pomoću elektronskog jezika α-ASTREE (Alpha M.O.S) uspješno su prikazane razlike između pet uzoraka mlijeka različitih proizvođača kupljenih na hrvatskom tržištu, pet uzoraka jogurta različitih proizvođača kupljenih također na hrvatskom tržištu, te između različitih mliječnih proizvoda jednog proizvođača.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Analiza i optimiranje udjela kalcija te mlijeka i mliječnih proizvoda u obrocima hrvatskih predškolskih ustanova
Ivana Rumora, Jasenka Gajdoš Kljusurić, Vesna Bosanac
Važnost pravilne prehrane za zdravstveni status neosporna je kao i njezin utjecaj od najranije dobi. Nepravilna prehrana u dječjoj dobi, uz nepovoljan stil života (stres, pušenje, tjelesnu neaktivnost), može biti uzročnikom niza bolesti u kasnijoj dobi. Analizirani su dvotjedni jelovnici 26 dječjih vrtića kontinentalne i primorske Hrvatske uz razlikovanje tipa vrtića (državni i privatni ili vjerski). Cilj rada bio je utvrditi adekvatnost ponude s obzirom na zastupljenost mlijeka i mliječnih proizvoda u jelovniku, jer ove namirnice zbog svoje bioiskoristivosti predstavljaju glavni izvor kalcija, nutrijenta čija se važnost osobito očituje u intenzivnoj fazi rasta i razvoja djece i mladih. (Promjena jer se “koji” i “s obzirom” ponavljaju uzastopno. Po mom sudu utvrđivao se sadržaj kalcija u jelovniku, a ne njegov unos jer se ne zna koliko su djeca pojela, a koliko hrane je ostavljeno na tanjuru.) Primjenom ANOVA nisu ustanovljene značajne razlike u regionalnoj ponudi kao niti razlike u ponudi različitih tipova vrtića glede ponude mlijeka i mliječnih proizvoda te sadržaju kalcija i fosfora. Mlijeko i mliječni proizvodi primjereno su zastupljeni u tjednoj ponudi u obje promatrane regije, a prosječna ponuda sadržava 9,7±1,5 serviranja mlijeka i mliječnih proizvoda. Prosječna količina kalcija u dnevnom jelovniku dječjih vrtića je 714,5±235,9 mg što je u skladu sa DRI preporukama (300-800 mg) i hrvatskim preporukama (400-700 mg). Također, primijenjena je neizrazita logika u osmišljavanju novih dnevnih jelovnika kombinacijom postojećih ponuda što je omogućilo znatno proširenje skupa nutritivno prihvatljivih jelovnika kao i veću raznolikost.
Hrcak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Utjecaj inulina na rast i preživljavanje Bifidobacterium longum BB536 u fermentiranom kozjem i kravljem mlijeku
Marina Šimunek, Silva Evačić
Fermentirani mliječni napitci proizvedeni su od standardiziranoga kozjega i kravljeg mlijeka (2,9 % mliječne masti) uz dodatak 3 % obranog mlijeka u prahu (kontrolni uzorci), ili uz dodatak 2 % inulina i 1 % obranog mlijeka u prahu (eksperimentalni uzorci). Fermentacija uzoraka provedena je pri 40 °C uporabom termofilne jogurtne kulture YC-380 i probiotičke kulture Bifidobacterium longum BB536. Kod svih je uzoraka poželjna kiselost (pH oko 4,5) postignuta za oko 5,5 h. Broj živih stanica probiotičke kulture (logN/mL) porastao je tijekom fermentacije podjednako za sve uzorke (oko 1,4 logaritamske jedinice), osim za uzorak kravljeg mlijeka obogaćenog inulinom u kojem je porast bifidobakterija bio najveći (oko 1,7 logaritamske jedinice). Tijekom trajanja fermentacije nešto brži pad pH-vrijednosti uočen je kod uzoraka od kozjeg mlijeka u odnosu na kravlje. Na kraju fermentacije između ispitivanih uzoraka nije bilo statistički značajne razlike u pH-vrijednostima (P>0,05), bez obzira na vrstu mlijeka ili dodatak inulina. Tijekom 30 dana čuvanja fermentiranih napitaka pri temperaturi hladionika (oko 6 °C) nešto niže pH-vrijednosti zabilježene su kod uzoraka kravljeg mlijeka u odnosu na kozje, osobito kod kravljeg mlijeka obogaćenog inulinom. Do petnaestog dana čuvanja u svim uzorcima uočen je porast broja živih stanica probiotičkih bakterija, dok je od 20. do 30. dana zabilježen njihov pad za oko 0,5 logaritamske jedinice. U kozjem mlijeku bilo je nešto slabije preživljavanje bifidobakterija nego u kravljem. Broj bifidobakterija u uzorcima obogaćenim inulinom zadnji dan čuvanja u odnosu na kontrolne uzorke bio je veći za oko 0,3 logaritamske jedinice, bez obzira na vrstu mlijeka. U svim uzorcima nakon 30 dana čuvanja u hladioniku osigurana je preporučena koncentracija bifidobakterija na osnovi koje se istraživani fermentirani napitci ubrajaju u probiotičke.
Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Proizvodnja i kakvoća mlijeka creskih ovaca i njihovih križanaca s avasijem i istočnofrizijskom ovcom
Boro Mioč, Zvonimir Prpić, Neven Antunac, Zvonko Antunović, Dubravka Samaržija, Ivan Vnučec, Vesna Pavić
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj križanja izvorne creske ovce s avasijem, odnosno s avasijem i istočnofrizijskom ovcom na proizvodnju i kakvoću mlijeka. Redovitim mjesečnim kontrolama mliječnosti prikupljeno je ukupno 830 pojedinačnih uzoraka mlijeka od 139 ovaca u drugoj laktaciji koje potječu iz istog stada (46 čistokrvnih creskih ovaca; 33 križanke creska (75 %) x avasi (25 %), CA; i 60 križanki creska (50 %) x avasi (25 %) x istočnofrizijska (25 %), CAEF). Genotip i stadij laktacije značajno su utjecali na proizvodnju i sastav mlijeka, kao i na broj somatskih stanica u mlijeku. Najviše mlijeka proizvele su križanke CAEF (690 mL po ovci dnevno, odnosno 133,8 L u laktaciji), a najmanje čistokrvna creska ovca (340 ml po ovci dnevno, odnosno 58,48 L u laktaciji). Sadržaji suhe tvari, mliječne masti i proteina povećavali su se s odmicanjem laktacije, dok je sadržaj laktoze imao suprotan trend. Najviši sadržaj suhe tvari, masti i bjelančevina utvrđen je u mlijeku creskih ovaca. Pozitivna korelacija utvrđena je između količine proizvedenog mlijeka i broja somatskih stanica u mlijeku, dok su negativne korelacije utvrđene između proizvodnje mlijeka i sadržaja suhe tvari, masti i proteina u mlijeku.
Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Listeria monocytogenes i drugi kontaminanti u svježem siru i vrhnju domaće proizvodnje s područja grada Zagreba
Ksenija Markov, Jadranka Frece, Domagoj Čvek, Frane Delaš
Svrha ovog rada bila je odrediti udovoljavaju li svježi sir i vrhnje koji se proizvode na tradicionalan način u kućanstvu i slobodno prodaju na zagrebačkim tržnicama mikrobiološkim standardima za namirnice (NN 46/94, 20/01, 40/01). Posebna pažnja posvećena je istraživanju prisutnosti bakterije Listeria monocytogenes u navedenim namirnicama, zbog njezine izrazite opasnosti po ljudsko zdravlje. Od ukupno 120 istraživanih uzoraka mliječnih proizvoda, većina – 64 (53 %) bila je kontaminirana patogenim mikroorganizmima, od čega 16 % otpada na svježi sir a 37 % na uzorke vrhnja. Čak 39 uzoraka sira i 50 uzoraka vrhnja nije udovoljilo uvjetima propisanim pravilnikom, primarno zbog kontaminacije kvascima i plijesnima. Od 10 uzoraka sira i vrhnja u kojima je dokazana L. monocytogenes klasičnim mikrobiološkim metodama, PCR-metodom u samo jednom uzorku potvrđena je L. monocytogenes, i to uzorku vrhnja.
Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Određivanje točke ledišta mlijeka infracrvenom spektrometrijom i termistor krioskopskom metodom
Nataša Pintić Pukec, Franjo Poljak, Ana Dakić, Danijela Stručić, Davorka Blažek, Vinko Pintić
Provedeno je određivanje točke ledišta kravljeg mlijeka dvjema metodama, u istim uzorcima mlijeka. Svrha istraživanja bila je istražiti mogućnost primjene metode infracrvene spektrometrije uspoređujući vrijednosti točke ledišta mlijeka na instrumentu MilkoScan FT 6000 s vrijednostima utvrđenim referentnom, termistor krioskopskom metodom na instrumentu Cryoscope 4C3. Tijekom četiri mjeseca analizirano je ukupno 320 uzoraka mlijeka. Jednom tjedno uzimani su uzorci mlijeka na sabiralištima mlijeka od 20-ak proizvođača. Točka ledišta određivana je objema metodama u triplikatu. Istraživanjem su utvrđene više vrijednosti točke ledišta mlijeka dobivene referentnom, u usporedbi s metodom infracrvene spektrometrije. Utvrđena je prosječna razlika odstupanja rezultata analiza dobivenih infracvenom spektrometrijom i referentnom metodom, od 1,31 do 5,28 m°C. U prosjeku razlika je iznosila 3,145 m°C. Razlike između izračunatih srednjih vrijednosti ponovljivosti (sr) referentne metode (0,194 %) i metode infracrvene spektrometrije (0,193 %) bile su zanemarive. Između srednjih vrijednosti dobivenih rezultata analiza različitim istraživanim metodama nije utvrđena statistički značajna razlika (P>0,05; P>0,01), a dobiveni rezultati istraživanja upućuju na zaključak da se metoda infracrvene spektrometrije može koristiti u svrhu utvrđivanja patvorenja mlijeka kao metoda odabira (screening metoda). Na temelju dobivenih rezultata istraživanja predlaže se primjena metode infracrvene spektrometrije u određivanju točke ledišta jer je brža i može se provesti postojećom opremom koja služi za određivanje i drugih parametara kvalitete mlijeka, npr. na instrumentu MilkoScan FT 6000.
Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Utjecaj dodatka aditiva na ad libitum konzumaciju, in vivo probavljivost i balans dušika sjenaže lucerne
Mladen Knežević, Marina Vranić, Krešimir Bošnjak, Josip Leto, Goran Perčulija, Hrvoje Kutnjak, Ivana Matić
Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj dodatka aditiva “Sill All” na ad libitum konzumaciju, in vivo probavljivost i balans dušika sjenaže od lucerne. Lucerna je silirana u fenološkoj fazi cvatnje oko 40 % biljaka u bale ovijene plastičnom folijom bez dodatka aditiva ili s dodatkom aditiva u količini od 2 L t-1 biljne mase. Nisu utvrđene statistički značajne razlike između lucerne silirane bez aditiva i lucerne silirane s dodatkom aditiva u udjelu suhe tvari (ST) (632 g i 631 g ST kg-1 svježeg uzorka, respektivno). Lucerna silirana bez aditiva sadržavala je 921 g organske tvari (OT) kg-1 ST, što je bilo statistički značajno više (P<0,001) u odnosu na lucernu siliranu s dodatkom aditiva (902 g OT kg-1 ST). Lucerna silirana bez aditiva sadržavala je 141 g sirovih proteina (SP) kg-1 ST, što je bilo statistički značajno više (P<0,001) u odnosu na lucernu siliranu s aditivom (139 g SP kg-1 ST). Lucerna silirana s aditivom sadržavala je statistički značajno manje kiselih detergent vlakana (KDV) (P<0,001) u odnosu na lucernu siliranu bez aditiva (445 g kg-1 ST i 456 g kg-1 ST, respektivno) i nižu pHvrijednost (P<0.001) (5,29 i 5,56 respektivno). Nisu utvrđene statistički značajne razlike između ispitivanih hranidbenih tretmana u ad libitum konzumaciji svježeg obroka, ST obroka, u mjerenim parametrima probavljivosti, niti u balansu N. Zaključeno je da je u ovom istraživanju dodatak aditiva sjenaži lucerne doveo do značajnih promjena kemijskog sastava, ali
promjene kemijskog sastava nisu utjecale na mjerene biološke parametre (ad libitum konzumaciju, in vivo probavljivost i balans dušika).
Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Reakcija bijele djeteline (Trifolium repens L.) na gnojidbu dušikom i pašno opterećenje u poluprirodnom travnjaku
Krešimir Bošnjak, Josip Leto, Goran Perčulija, Marina Vranić, Hrvoje Kutnjak
Smanjenje pašnog opterećenja i primjena mineralnih gnojiva mjere su održanja ili povećanja bioraznolikosti poluprirodnih travnjaka. Promjene intenziteta proizvodnje mogu utjecati na populaciju bijele djeteline u sastavu pašnjaka. Cilj ovoga rada bio je utvrditi reakciju bijele djeteline u uvjetima primjene manjih količina dušika i smanjenja zaposjednutosti pregona. Trogodišnje istraživanje provedeno je na poluprirodnom travnjaku, u uvjetima rotacijskog napasivanja ovcama. Istraživan je utjecaj gnojidbe dušikom u količinama od 35 (N35), 100 (N100) i 150 (N150) kg N ha-1 i zaposjednutosti pregona od 68 (ZP68) uvjetnih grla (UG) i 119 UG ha-1 (ZP119) na prinos ST bijele djeteline i njezin udio u dostupnoj biljnoj masi, te učestalost i regenerativnu sposobnost bijele djeteline. Zaposjednutost pregona nije utjecala na prinos ST bijele djeteline niti na udio bijele djeteline u dostupnoj biljnoj masi. Gnojidba sa 35 kg N ha-1 povećala je prinos ST bijele djeteline uz povećanje relativnog udjela prosječno 34 % i 48 % u usporedbi sa 100 kg N ha-1 i 150 kg N ha-1 samo u jednoj godini istraživanja. Tijekom eksperimentalnog razdoblja utvrđen je trend smanjenja broja vegetativnih vrhova, dužine vriježa i mase ST vriježa bijele djeteline. Reakcija bijele djeteline u pokazateljima regenerativne sposobnosti na zaposjednutost pregona i gnojidbu bila je različita, ovisno o dijelu vegetacijske sezone. Rezultati upućuju na to da je bijela djetelina nestabilna florna sastavnica ovakvog tipa pašnjaka. Unatoč tome, smanjenje primjene N poželjno je u cilju bolje regeneracijske sposobnosti i produktivnosti bijele djeteline.
Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu
.
Reakcija klupčaste oštrice (Dactylis glomerata L.) u travno-djetelinskoj smjesi na gnojidbu dušikom i napasivanje
Marcela Andreata-Koren, Mladen Knežević, Josip Leto, Toni Safner, Marijana Ivanek-Martinčić, Zvjezdana Augustinović
Napasivanje je najčešći način korištenja poljoprivrednih površina u brdsko-planinskim područjima zbog specifičnih agroekoloških uvjeta. Klupčasta oštrica (Dactylis glomerata L.) je trava visoke produktivnosti i kvalitete i preporučuje se sijati u tratine za napasivanje i košnju. Zahvaljujući dobroj adaptibilnosti na različite uzgojne uvjete, posebice na sušne uvjete i niske temperature, izvrsno se uklapa u agroekološke uvjete nepogodne za uzgoj većine kvalitetnih trava. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj gnojidbe sa 150 kg dušika ha-1(N150) i napasivanja (govedima i ovcama) te njihova međusobnog djelovanja na razvoj klupčaste oštrice u travno djetelinskoj smjesi zasnovanoj u brdsko-planinskim uvjetima. Gnojidbom sa 150 kg ha-1 N u odnosu na kontrolnu parcelu (N0) ostvarena je 51,4 % veća gustoća populacije klupčaste oštrice (broj izbojaka m-2) u odnosu na utvrđenu prije početka sezone napasivanja (P<0,05) i 42,2 % nakon sezone napasivanja (P<0,01). To je rezultiralo 38,6% većim prosječnim trogodišnjim prinosom suhe tvari (ST) klupčaste oštrice u odnosu na N0 (P<0,01). Osim toga, utvrđen je veći udio klupčaste oštrice u ukupnoj ST smjese 15,3 % u odnosu na N0 (P<0,01). Način napasivanja te interakcija napasivanja i razine dodanoga mineralnog dušika nisu utjecali na gustoću populacije klupčaste oštrice. Međutim, utvrđen je statistički značajan (P<0,01) utjecaj napasivanja na prinos ST klupčaste oštrice i njezin udio u ST travno-djetelinske smjese (P<0,01). Napasivanje govedima rezultiralo je 9,9 % većim prinosom ST klupčaste oštrice i 15,2 % povećanim udjelom klupčaste oštrice na pašnjaku u odnosu na napasivanje ovcama. Najveći udio klupčaste oštrice u ukupnoj ST travnjaka utvrđen je na pregonima napasivanima govedima i gnojenima sa 150 kg/ha dušika (74,1 %), a najmanji na pregonima napasivanim ovcama i bez dušične gnojidbe (55,1 %). Zaključeno je da razvoju klupčaste oštrice više odgovara napasivanje govedima u odnosu na napasivanje ovcama. Također, ako se žele postići veći prinosi klupčaste oštrice treba osigurati opskrbu dušikom.