Mljekarstvo, Vol.62 No.1
Datum izdavanja: Ožujak 2012.
ISSN: 0026-704X
e-ISSN: 1846-4025
UDK: 637.1
CODEN: MLJEAU
Kontakt: HRVATSKA MLJEKARSKA UDRUGA
Ilica 31/III, 10000 ZAGREB
Tel: ++385 (0)1 48 33 349, (0)1 48 31 265
Fax: ++385 (0)1 48 75 848
Email: hmu@hmu.hr
Web adresa: http://www.hmu.hr

Utjecaj visokog hidrostatskog tlaka, ultrazvuka i pulsirajućeg električnog polja na sastojke i svojstva mlijeka

Irena Jeličić, Katarina Lisak, Rajka Božanić

Visoki hidrostatski tlak, ultrazvuk i pulsirajuće električno polje pripadaju novim metodama procesiranja hrane čija primjena, najčešće u kombinaciji s toplinom ili međusobnoj kombinaciji, omogućava postizanje odgovarajuće mikrobiološke kvalitete uz minimalne gubitke prirodnih svojstava namirnica. Primjena sve tri metode je intenzivno proučavana na mlijeku kao mediju te je objavljen veliki broj radova sa obećavajućim rezultatima vezanim uz inaktivaciju mikroorganizama. Međutim, mnoštvo provedenih istraživanja rezultiralo je spoznajama koje se odnose na promjene u mineralnom sastavu mlijeka, denaturaciju proteina sirutke, promjene na ostalim sastojcima poput mliječne masti te promjene u mehanizmima grušanja mlijeka. Cilj ovoga rada je pružiti pregled o promjenama koje visoki hidrostatski tlak, ultrazvuk i pulsirajuće električno polje izazivaju na pojedinim sastojcima mlijeka te kako iste mogu doprinijeti poboljšanjima pojedinih procesa u mljekarskoj industriji.

Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu

Procjena količine aflatoksina M1 u sirovom ovčjem mlijeku za upotrebu u proizvodnji Istarskog sira

Lejla Duraković, Mirna Mrkonjić-Fuka, Andrea Skelin, Senadin Duraković, Sulejman Redžepović

Istraživanje je provedeno radi određivanja prisutnosti i količine aflatoksina M1 (AFM1) u sirovom ovčjem mlijeku proizvedenom na različitim farmama u Istarskoj regiji Hrvatske i usporedbe dobivenih rezultata s maksimalnim dopuštenim vrijednostima AFM1 u ovčjem mlijeku, koje su prihvaćene u pojedinim zemljama poput Hrvatske. Svi uzorci ovčjeg mlijeka sakupljeni su u triplikatu na dvije farme u svibnju, dvije farme u lipnju i dvije farme u srpnju tijekom 2007. godine. Učestalost kontaminacije uzoraka ovčjeg mlijeka s AFM1 testirana je ELISA imunoafinitetnim postupkom. Analizirano je ukupno 18 uzoraka sirovog ovčjeg mlijeka. AFM1 nađen je u svim istraživanim uzorcima ovčjeg mlijeka. Srednja vrijednost iznosila je 0,028 μg/L. Niti u jednom uzorku nisu nađene koncentracije AFM1 koje prelaze maksimalno dopuštenu razinu (0,05 μg/L) što je prihvaćena u Hrvatskoj.

Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu

Šifova baza: Kemijski agens visokog afiniteta za smanjenje koncentracije aflatoksina M1 u umjetno kontaminiranom sirovom mlijeku

Lejla Duraković, Alma Tudić, Frane Delaš, Katarina Huić-Babić

U navedenom istraživanju određivani su utjecaji pH (5,5, 6,0 i 6,5) i koncentracije novosintetiziranog spoja 3-/2-aminophenylimino-(p-toluoyl)/4- hydroxy-6-(p-tolyl)-2H-pyrane-2-one (šifove baze) na smanjenje koncentracije aflatoksina M1 (AFM1) u sirovom mlijeku, umjetno kontaminiranom s poznatom koncentracijom tog toksina. Istraživanja su provedena na temperaturi 4 °C u tijeku 35 dana. Pri pH 5,5, šifova baza koncentracije 0,1 μmol/L rezultirala je smanjenjem koncentracije AFM1 za 55 % nakon 35 dana. Šifova baza nije bila djelotvorna pri pH 7 ili višim. Sposobnost šifove baze da djeluje kao antimikotoksigeni agens pruža novu perspektivu za moguću upotrebu navedenog kemijskog spoja u kontroli kontaminacije mlijeka s AFM1 i produljenju trajnosti te namirnice. Određivanje toksičnosti istraživane šifove baze provedeno je pomoću larvi račića Artemia salina kao biologijskog indikatora za određivanje njihove osjetljivosti na ovaj kemijski agens.

Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu

Utjecaj uzgojnog područja, stadija laktacije i stada na neke odlike mliječnosti paške ovce

Zdravko Barać, Boro Mioč, Marija Špehar

Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj uzgojnog područja (jugozapadni i sjeveroistočni dio otoka), stadija laktacije i stada na dnevnu proizvodnju mlijeka, mliječne masti i bjelančevina paških ovaca. Istraživanja su obuhvatila ukupno 32 stada (23 sa jugozapadnog i 9 sa sjeveroistočnog dijela otoka Paga). Korišteni su zapisi za ukupno 21.033 dnevne kontrole mliječnosti prikupljene od 2332 ovce. Utvrđivanja mliječnosti obavljena su redovitim mjesečnim kontrolama mliječnosti AT4 metodom za vremensko razdoblje od 2004. do 2008. godine. Utvrđen je statistički značajan utjecaj uzgojnog područja (P

Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu

Proizvodno-ekonomska obilježja ovčarske proizvodnje na otoku Pagu

Josip Gugić, Boro Mioč, Marina Krvavica, Ivo Grgić, Ante Čemeljić

j rada bio je utvrditi proizvodna i ekonomska obilježja ovčarske proizvodnje te gospodarski položaj i razvojnu usmjerenost uzgajivača ovaca na području otoka Paga. Podaci o proizvodnim i ekonomskim odlikama ovčarske proizvodnje na području otoka Paga prikupljeni su anketiranjem i obrađeni odgovarajućim metodama deskriptivne statistike. Anketirani uzgajivači ovaca imaju u prosjeku 47 rasplodnih ovaca, 2 ovna i 9 grla namijenjenih obnovi stada (u dobi do jedne godine), pa je prosječna veličina stada bila 58 grla. Prosječni ukupni prihod od ovčarske proizvodnje u 2009. godini iznosio je 72.460,10 kn, dok su ukupni troškovi prosječno iznosili 13.260,10 kn, a koji su obuhvaćali trošak stočne hrane i veterinarskih usluga. Sva istraživanjem obuhvaćena gospodarstva ostvarila su pozitivan financijski rezultat koji je prosječno iznosio 59.199,90 kn. Kao osnovni motiv bavljenja ovčarstvom čak 3/4 ispitanika navodi isplativost ovčarske proizvodnje, a mali broj kao motiv ističe nasljedstvo ili ovčarsku tradiciju te nemogućnost bavljenja drugom djelatnošću na otoku. Nepostojanje potencijalnog nasljednika u većini gospodarstava uz visoku prosječnu starosnu dob nositelja gospodarstva čini bitne ograničavajuće čimbenike budućeg razvoja ovčarstva na otoku Pagu. Kao odgovor na djelovanje ulaska u Europsku uniju polovica uzgajivača namjerava unaprijediti proizvodnju prilagođavajući ju zahtjevima i standardima Europske unije, četvrtina namjerava zadržati postojeći kapacitet proizvodnje, dok preostala četvrtina namjerava prestati s ovčarskom proizvodnjom.

Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu

Identifikacija i enzimatska karakterizacija kvasaca izoliranih iz Erzincan tulum sira

S. Karasu-Yalcin, S. Senses-Ergul, Z. Yesim Ozbas

U ovom istraživanju izolirano je 146 kvasaca iz 45 uzoraka Erzincan tulum sira. Pomoću API ID 32C test sustava te nekih komplementarnih morfoloških, fizioloških i biokemijskih testova, 121 izolat kvasca potencijalno je identificiran na razini vrste, dok je 12 izolata identificirano na razini roda. Utvrđeno je da izolirani kvasci pripadaju sljedećim rodovima: Candida, Geotrichum, Kluyveromyces, Pichia, Saccharomyces i Zygosaccharomyces. Najveći broj izolata pripadao je vrstama C. lambica, C. zeylanoides, C. famata var. famata, G. candidum i C. kefyr. Enzimatska karakterizacija sojeva utvrđena je pomoću API-ZYM sustava. Svi izolati pokazali su leucin arilamidaznu aktivnost. Za osam izolata koji pripadaju vrstama S. cerevisiae, Z. mellis, G. candidum i P. fermentans utvrđeno je da posjeduju visoke aktivnosti leucin arilamidaze. Većina izolata imala je β-galaktozidaznu, kiselu fosfataznu i esteraznolipaznu (C8) aktivnost. Osam istraživanih sojeva C. lambica imalo je visoke aktivnosti kisele fosfataze. Takva enzimatska svojstva istraživanih kvasaca mogla bi biti temelj za njihovu potencijalnu primjenu u pripremi starter kultura u proizvodnji Erzincan tulum sira. Dodatno je utvrđeno da soj C. lambica T103 ima izuzetna enzimatska svojstva koja bi se u daljnjim tehnološkim istraživanjima trebala ispitati te uvrstiti kao potencijalni soj u pripremi starter kulture navedenog sira.

Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu

Procjena dobrobiti mliječnih krava držanih na vezu

Marija Vučemilo, Kristina Matković, Igor Štoković, Saša Kovačević, Marijan Benić

Zbog velike pozornosti znanstvene i populacije potrošača na dobrobit životinja smještenih na farmama razvile su se tehnike i metode procjene dobrobiti. Obzirom da dobrobit kao pojam uključuje i fizičko i mentalno zdravlje, veliki je broj mjera koje su uključene u kvalitetnu procjenu. Procjena dobrobiti provedena je u dvije staje u kojima se krave drže na vezu, specifičnim metodama opisanim u Welfare Quality® assessment protocol for cattle. Mjere su uključivale stanje kondicije krava, kvalitativnu procjenu ponašanja i higijenu tijela. Procjena dobrobiti potvrdila je važnost kvalitete smještaja za osiguravanje boljih performansi životinja, čime se utječe i na njihovo zdravlje i proizvodnost. Ukazala je i na nužnost oslobađanja životinja, osiguravajući im mogućnost slobodnog kretanja, pri čemu one mogu ispoljiti svoje fiziološko ponašanje. Svakako je važno nastaviti istraživanja, proširiti broj pretraženih mjera, da bi se potvrdili najkorisniji pokazatelji za procjenu dobrobiti te identificirali čimbenici unutar fizičkog i društvenog okoliša životinja koji utječu na povećanje njihove dobrobiti.

Hrčak – Mljekarstvo: veza prema tekstu