Osjetljivost izdvojenih uzročnika mastitisa prema antimikrobnim tvarima
Petra Leskovec, Darija Bendelja Ljoljić, Miroslav Benić, Antun Kostelić, Željko Cvetnić, Neven Antunac
U suvremenoj govedarskoj proizvodnji veliki problem predstavlja mastitis, kako u ekonomskom tako i u dijagnostičkom smislu. Do izravnih ekonomskih gubitaka za proizvođača dolazi zbog smanjene mliječnosti, promijenjenog sastava mlijeka, troškova liječenja, gubitka jedne ili više četvrti vimena, karence i povećanog utroška rada. Najveće štete u proizvodnji mlijeka uzrokuju supkliničke (nevidljive) upale. Cilj ovoga rada bio je utvrditi osjetljivost pojedinih bakterijskih uzročnika mastitisa na antimikrobne tvari u pripravcima za liječenje mastitisa koji se koriste u Republici Hrvatskoj. Uzročnici mastitisa izdvojeni su na hranjivoj podlozi eskulin krvni agar te podvrgnuti testu osjetljivosti na 8 antimikrobnih tvari. Najveća osjetljivost sojeva bakterije Staphylococcus aureus utvrđena je prema amoksicilinu s klavulanskom kiselinom i cefoperazonu, dok je izrazita rezistencija zapažena prema penicilinu i ampicilinu (gotovo 100 %). Također, utvrđena je i relativno visoka učinkovitost ampicilina (96,1 %), amoksicilina s klavulanskom kiselinom (94,1%) i penicilina (92,8 %) na sojeve bakterije Streptococcus uberis, dok je najmanju osjetljivost bakterija imala prema streptomicinu. Kroz rezultate analiza vidljivo je da je sve veći broj bakterija razvio rezistentnost na određene antimikrobne tvari.
Usporedba sastava i profila proteina sirutke majčinog, devinog, magarećeg, kozjeg i kravljeg mlijeka
Halima El-Hatmi, Zeineb Jrad, Imed Salhi, Amel Aguibi, Amel Nadri, Touhami Khorchani
Cilj ovog istraživanja bio je usporediti fizikalno-kemijska svojstva 5 različitih vrsta mlijeka – kravljeg, kozjeg, magarećeg, devinog i majčinog. Primjenom ionske izmjene i brzo-proteinske tekućinske kromatografije (FPLC) provedena je i analiza profila proteina sirutke, dok je pomoću poliakrilamid gel elektroforeze identificirana svaka pojedina frakcija. Devino mlijeko imalo je najveću kiselost (pH 6,460±0,005) te najviše udjele proteina (3,41±0,31 %) i mineralnih tvari (0,750±0,102 %). S druge strane, magareće mlijeko imalo je pH vrijednost u neutralnom području (7,03±0,02) te niske udjele proteina (1,12±0,40 %) i mliječne masti (0,97±0,03 %) uslijed čega je bilo najsličnije majčinom mlijeku. Proteomička analiza uzoraka kravljeg, magarećeg, devinog i majčinog mlijeka rezultirala je značajnim razlikama ovisno o vrsti mlijeka. Devino mlijeko pokazalo se vrlo slično majčinom zbog odsutnosti frakcije β-laktoglobulina te visokog udjela α-laktalbumina. Rezultati dobiveni proteomičkom analizom različitih vrsta mlijeka mogu poslužiti za pronalaženje hipoalargenih alternativa kravljem mlijeku, ali i kao pomoć pri određivanju patvorenja mlijeka i mliječnih proizvoda.
Usporedba frakcija proteina i masnih kiselina mlijeka balkanskog magarca i humanog mlijeka
Jasmina Gubić, Ivan Milovanović, Mirela Iličić, Jelena Tomić, Aleksandra Torbica, Ljubiša Šarić, Nebojša Ilić
Cilj ovog istraživanja bio je usporediti frakcije proteina i masnih kiselina balkanskog magarca i humanog mlijeka u ranoj fazi laktacije (40 do 90 dana). Ova studija pokazala je da magareće mlijeko sadrži αs1-kazein (1,38-1,89 g/L) i veće koncentracije β-kazeina (0,1-0,55 g/L) u odnosu na humano mlijeko. Koncentracija α-laktalbumina povećala se tijekom laktacije u periodu između 40 i 90 dana u obje vrste mlijeka. Magareće mlijeko sadržavalo je niske koncentracije β-laktoglobulina koje su se snižavale do 90-og dana laktacije. Magaričino mlijeko bogato je dvama proteinima sirutke – laktoferinom i lizozimom, za koje je utvrđeno da imaju molekulsku težinu od približno 76 kDa, odnosno 14,9-15,4 kDa. Sadržaj lizozima u magaričinom mlijeku iznosio je od 2,39 do 2,97 g/L, dok je humano mlijeko sadržavalo 30 do 50 puta niže koncentracije. Magaričino mlijeko sadržavalo je i veću koncentraciju laktoferina (0,012- 0,25 g/L) nego humano mlijeko. Sadržaj lizozima i laktoferina u magaričinom mlijeku povećao se u razdoblju između 40 i 90 dana laktacije. Udio ukupnih SFA, MUFA i PUFA bio je sličan u magaričinom i humanom mlijeku. Sadržaj esencijalnih masnih kiselina povećao se između 40. i 90. dana laktacije i to 2,5 puta u odnosu na humano mlijeko.
Inovativan pristup: kefir na bazi mješavine kravljeg i zobenog mlijeka
Nayil Dinkçi, Harun Kesenkaş, Figen Korel, Özer Kınık
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi mogućnost proizvodnje kefira iz mješavine kravljeg i zobenog mlijeka. Stoga su proizvedeni uzorci kefira s 20, 40 i 60 % zobenog mlijeka. Tijekom 21 dana skladištenja na hladnom ispitivan je utjecaj različitih omjera zobenog i kravljeg mlijeka na fizikalna, reološka, mikrobiološka i senzorska svojstva proizvedenih uzoraka kefira. Povećanje udjela zobenog mlijeka uzrokovalo je povećanje sinereze, smanjenje prividne viskoznosti te smanjenje proteolitičke aktivnosti u uzorcima kefira. Osim toga, povećanje udjela zobenog mlijeka rezultiralo je snižavanjem pH vrijednosti u uzrocima kefira. Statistička analiza pokazala je da se proizvedeni uzorci razlikuju u broju živih stanica laktokoka i laktobacila, s tim da je najveći broj utvrđen u uzroku s najvećim udjelom zobenog mlijeka. Kontrolni uzorak (bez zobenog mlijeka) sadržavao je povećan broj plijesni tijekom cijelog razdoblja čuvanja. Krajnji proizvod s udjelom od 20 % zobenog mlijeka i bez dodatka aroma pokazao se najprihvatljivijim prilikom senzorske ocjene od strane panela. Dobiveni rezultati mogu poslužiti u daljnjem razvoju proizvodnje kefira na bazi mješavine kravljeg i zobenog mlijeka.
Stanje i problemi u opskrbnim lancima tradicijskih sireva u Hrvatskoj
Željka Mesić, Marija Cerjak, Damir Kovačić
Proizvođači tradicijskih sireva u Hrvatskoj često nemaju financijske i/ili organizacijske mogućnosti da samostalno nastupe na tržištu. Alternativa je njihovo uključivanje u opskrbne lance ovih proizvoda. Cilj istraživanja bio je utvrditi stanje i probleme u opskrbnim lancima tradicijskih sireva u Hrvatskoj. Anketno istraživanje provedeno je među opskrbnim lancima tradicijskih sireva, na uzorku od 36 članova opskrbnih lanaca, od čega su njih 12 bili dobavljači sirovine (mlijeka), 12 prerađivači/ proizvođači sireva i 12 kupci (trijade). Rezultati istraživanja pokazali su da ključne probleme u opskrbnim lancima tradicijskih sireva čine postojeća neravnoteža u pregovaračkoj moći unutar lanca, posebno u odnosima između proizvođača sira i kupaca (maloprodaja, veleprodaja), visoki troškovi logistike proizvođača, netransparentni ugovorni odnosi, naplata potraživanja, slaba komunikacija i razmjena informacija između članova opskrbnih lanaca. Rezultati ovog istraživanja mogu poslužiti kao informativna podloga svim sudionicima u opskrbnim lancima tako da ih potakne na aktivnosti kojima će povećati uspješnost opskrbnih lanaca kojima pripadaju.
Potencijalni utjecaj Zajedničke poljoprivredne politike na hrvatski mljekarski sektor – rezultati modela
Magdalena Zrakić, Guna Salputra, Vladimir Levak
Mlijeko je proizvod koji u kontekstu vrijednosti poljoprivredne proizvodnje udjelom zauzima drugo mjesto (DZS, 2013). Očekuje se da će se nakon ukidanja kvota u Europskoj uniji, trend smanjenja domaće proizvodnje nastaviti i da će izloženost slobodnom europskom tržištu znatno utjecati na konkurentnost domaće proizvodnje. Cilj rada je analizirati perspektivu hrvatske mliječne industrije (sektora) pod određenim uvjetima politike unutar Europske unije te predstaviti projekcije simulirane uz pomoć ekonometrijskog AGMEMOD modela parcijalne ravnoteže. Ulazni podaci modela su političke i makroekonomske varijable, proizvodno potrošne bilance proizvoda, proizvođačke cijene te udio masti i bjelančevina u mliječnim proizvodima. Polazni scenarij (primjena Zajedničke poljoprivredne politike od 2013.) pokazao je da će se do 2025. godine smanjiti broj mliječnih krava (za 33 %), cijena sirovog mlijeka (za 14 %) i količina prikupljenog kravljeg mlijeka (za 13 %) u odnosu na četverogodišnji prosjek 2008/2012. Prema simulaciji, pozitivan efekt zabilježen je u produktivnosti, s povećanjem od 25 %, što posljedično može dovesti do povećanja isporuke mljekarama za oko 17 %. Preliminarni rezultati Polaznog scenarija pokazuju povoljnu situaciju za hrvatski mljekarski sektor do 2025. godine u skladu s prilikama na tržištu EU, s mogućnošću povećanja proizvodnje obzirom na sadašnju razinu cijena na tržištu EU i svjetskim tržištima, uzimajući u obzir ukidanje mliječnih kvota. Također, rezultati navode na zaključak, prema iskustvima drugih članica, da će iskorištenje sredstava I. i II. stupa ZPP-a (iskorištavanja mjera preko projekata) u smislu poboljšanja proizvodnje, strukture i učinkovitost igrati najvažniju ulogu.
Može li potrošnja Kargi Tulum sira zadovoljiti dnevne potrebe za mineralima i elementima u tragovima?
Seval Sevgi Kirdar, Şenol Kose, İlhan Gun, Elvan Ocak, Özen Kursun
Sadržaj minerala i elemenata u tragovima Kargi Tulum sira je istraživan tijekom zrenja od 90 dana. Kalcij, kalij, fosfor, natrij, magnezij, mangan, bakar, cink i željezo su analizirani induktivnom plazmatskom emisijskom spektrometrijom (ICP-OES). Utjecaj zrenja na koncentraciju natrija, fosfora i kalija u siru bio je statistički značajan (p<0.05), a magnezija i kalcija (p<0.01). Koncentracija bakra se povećala tijekom razdoblja zrenja. Utjecaj zrenja na koncentraciju mangana i cinka također je bio statistički značajan (p<0.05). S obzirom na utvrđene vrijednosti, evidentno je da konzumacijom 100 g Kargi Tulum sira odrasla osoba može značajno doprinijeti unosu preporučenih doza minerala.
Ultrazvučna procjena veličine cisterne vimena u mliječnih ovaca
Pavol Makovický, Milan Margetín, Michal Milerski
Istražena je veličina cisterne mliječne žlijezde ovaca kod 9 genotipova (čistokrvne Improved Valachian (IV), čistokrvne cigaje (T), čistokrvne Lacaune (LC) i njihovih križanaca s genetskim udjelom specijaliziranih mliječnih pasmina Lacaune i istočnofrizijske (EF) – (25 %, 50 % i 75 %). Podatci su analizirani korištenjem metodologije REML i MIXED procedure (SAS/STAT). Genotip je značajno utjecao (p<0.001) na veličinu cisterni vimena. U čistokrvnih IV ovaca prosječna područja veličina lijevih i desnih cisterni vimena dobivena su pomoću bočne metode (1519,39±77,212 mm2 i 1558,45±74,480 mm2). U čistokrvnih T ovaca prosječna područja lijeve i desne cisterne vimena bila su 1438,70±70.43 mm2 i 1418,68±67,952 mm2. Te su vrijednosti bile značajno manje nego u čistokrvnih LC (2694,44±71.95 mm2 i 2693,48±69,340 mm2). Područja cisterne vimena bila su značajno veća u križanaca s 25 %, 50 % i 75 % genetskog udjela specijaliziranih mliječnih pasmina LC i EF, nego u čistokrvnih IV i T ovaca. Analize su pokazale da križanje IV s LC i EF i T s LC i EF znatno povećava veličinu ovčje cisterne vimena.