Bijeli sirevi u salamuri kao potencijalni izvor bioaktivnih peptida
Miroljub Barać, Mirjana Pešić, Tanja Vučić, Milena Vasić, Milenko Smiljanić
Sirevi kao i drugi fermentirani proizvodi na bazi mlijeka, osim izražene nutritivne vrijednosti, predstavljaju i dobar izvor biološki aktivnih proteina i peptida. Bioaktivni peptidi sira najvećim dijelom nastaju prilikom proizvodnje sira, a posebno tijekom zrenja, kao jedne od najznačajnijih faza u procesu proizvodnje. Kako se proces zrenja različitih tipova sira bitno razlikuje, može se pretpostaviti da se i njihova bioaktivnost bitno razlikuje. Bijeli sirevi u salamuri specifični su za podneblje Jugoistočne Europe, a odlikuju se dosta intenzivnim procesima proteolize te mogu biti zanimljivi kao proizvodi s povoljnim funkcionalnim karakteristikama. U tom smislu ovaj tip sira još uvijek nije dovoljno okarakteriziran. Ovaj rad predstavlja pregled dosadašnjih saznanja o bioaktivnim peptidima bijelih sireva u salamuri.
Usporedba proteina sirutke i liposolubilnih vitamina između četiri pasmine krava držane u intenzivnim sustavima proizvodnje
Jolanta Król, Aneta Brodziak, Agnieszka Zaborska, Zygmunt Litwińczuk
Cilj ovog istraživanja bio je odrediti sadržaj proteina sirutke i vitamina topljivih u mastima u uzorcima mlijeka za četiri pasmine krava koje se uzgajaju u Poljskoj, t.j. holstein-frizijske, Montbéliarde, Jersey i simentalske. Kvalitativna i kvantitativna analiza određenih frakcija proteina sirutke, odnosno α-laktalbumina (α-La), β-laktoglobulina (β-Lg), albumina goveđeg seruma (BSA), laktoferina i lizozima te liposolubilnih vitamina (A, D3 i E) provedena je pomoću metode RP-HPLC. Prema dobivenim rezultatima, pasmina krava značajno je utjecala na razinu proteina sirutke i liposolubilnih vitamina u mlijeku. Najniže količine tih hranjivih tvari utvrđene su u mlijeku kojeg su proizvele krave pasmine holstein-friesian. Mlijeko simentalskih krava sadržavalo statistički najznačajnije i najviše razine antioksidativnih tvari, odnosno vitamina A – 0,465 mg L-1, E – 1,302 mg L-1 i D3 – 0,653 µg L-1 (P≤0,05), kao i β-laktoglobulin (3,28 g L-1, P≤0,01). Osim toga, kravlje mlijeko simentalca također odlikuje visokim sadržajem antimikrobnih proteina – laktoferina i lizozima (odnosno: 121,23 mg L-1, P≤0,01 i 9,66 µg L-1, P≤0,05) u usporedbi s drugim pasminama krava.
Utjecaj materijala za pakiranje na kvalitetu Kačkavalja
Goce Talevski, Sonja Srbinovska, Dushica Santa, Natasha Mateva
U ovom radu ispitivan je utjecaj različitog ambalažnog materijala (A – kontrolni uzorak, B – polimerna emulzija, C – vosak i D – polimerna folija) na kvalitetu Kačkavalja. Najnižu pH vrijednost imao je uzorak zaštićen voskom, što je rezultat zadržavanja nastalih organskih kiselina i plinova od strane ambalažnog materijala. Statistički značajan utjecaj ambalažnih materijala (p<0.01) bio je utvrđen kod sadržaja suhe tvari, proteina i pepela, dok statistička značajnost nije bila utvrđena kod sadržaja masti kod Kačkavalja. Proteolitički procesi bili su izraženiji kod uzorka zaštićenog voskom i polimernom folijom, s višim razinama topljivog dušika, primarnih i sekundarnih dušičnih spojeva i koeficijenta zrelosti u odnosu na kontrolni uzorak i uzorak zaštićen polimernom emulzijom.
Procjena genetskih parametara za svojstvo protoka mlijeka kod holstein pasmine goveda u Hrvatskoj
Marija Špehar, Mandica Lučić, Miran Štepec, Zdenko Ivkić, Maja Dražić, Klemen Potočnik
Svojstvo protoka mlijeka (PM) ima sve veću važnost sa stajališta upravljanja proizvodnjom mlijeka. Kod krava sa sporim PM potrebno je više rada, dok krave s brzim PM mogu biti u većoj opasnosti od pojave bolesti vimena. Iako se PM smatra svojstvom od značaja, malo je pozornosti dano procjeni genetskih parametara za PM i njegovoj povezanosti s drugim svojstvima. Ciljevi ovog istraživanja bili su: 1) procijeniti genetske parametre za PM u populaciji holstein goveda u Hrvatskoj; 2) koristiti izračunate genetske parametre za procjenu uzgojnih vrijednosti (UV) za svojstvo PM; i 3) izračunati korelacije između UV za PM s proizvodnim i sa svojstvima vanjštine kako bi se utvrdili međuodnosi između navedenih svojstava. U analizu je bilo uključeno 129.723 zapisa na kontrolni dan za 35.908 prvotelki holstein pasmine, uzetih iz središnje baze podataka Hrvatske poljoprivredne agencije. Podaci o porijeklu sadržavali su zapise za 85.605 životinja. Logaritamska transformacija podataka za svojstvo PM izvršena je s ciljem dobivanja distribucije slične normalnoj. Komponente varijance procijenjene su REML metodom u programu VCE-6. Statistički model je uključivao sljedeće fiksne utjecaje s razredima: sezona teljenja, vrijeme mužnje i razredi količine mlijeka, dok su dob kod prvog teljenja i stadij laktacije korišteni kao kontinuirana varijabla. Slučajni utjecaji u modelu bili su: interakcija stado-kontrolni dan, stalni utjecaj okoliša i aditivni genetski učinak. Interakcija stado-kontrolni dan i stalni utjecaj okoliša su pojasnili 27 % i 15 % ukupne varijabilnosti PM. Aditivni genetski učinak je pojasnio dodatnih 14 % fenotipske varijabilnosti PM. Utvrđene su niske do srednje korelacije UV bikova i krava između PM i proizvodnih te PM i svojstava vanjštine. Izračunate korelacije bile su pozitivne s izuzetkom korelacije između UV za PM i duljine sisa. Genetsko vrednovanje za svojstvo PM pruža korisne informacije za donošenje uzgojnih odluka zbog umjerenog heritabiliteta te bi u budućnosti navedeno svojstvo trebalo uključiti u ukupan selekcijski indeks. Da bi se utvrdile odgovarajuće ekonomske težine za PM u ukupnom selekcijskom indeksu, potrebno je prethodno procijeniti genetske korelacije između PM i proizvodnih svojstava te svojstava vanjštine.
Utjecaj infekcije virusom AEK na proizvodnju mlijeka francuske alpske koze u Hrvatskoj
Bruna Tariba, Antun Kostelić, Besi Roić, Miroslav Benić, Dragica Šalamon
Istraživan je utjecaj infekcije virusom artritis encefalitisa koza (AEK), kliničkog artritisa i subkliničkog mastitisa na trajanje laktacije, ukupno mlijeko i sastav mlijeka. Istraživanje je provedeno na uzorku od 808 koza pasmine francuska alpska koza s proizvodnih mliječnih farmi u Hrvatskoj. Uzeti su uzorci krvi za serološka testiranja i uzorci mlijeka za detekciju subkliničkog mastitisa. Prisutnost kliničkog artritisa dijagnosticirana je pregledom i palpacijom zglobova. Podaci o laktacijama i proizvodnji preuzeti su od Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA). Zasebno su testirani utjecaji AEK infekcije i kliničkog artritisa na ukupno mlijeko, trajanje laktacije i sastav mlijeka (mast, protein, laktoza) pomoću GLM procedure za modele koji su uključivali godinu mjerenja, broj laktacije i subklinički mastitis. Infekcija AEK virusom potvrđena je u 53,72 % koza od ukupnog broja koza. Od ukupnog uzorka 23,08 % inficirano je s AEK i imalo subklinički mastitis bakterijske etiologije. Nadalje 22,47 % od ukupnog broja imalo je klinički artritis. Od ukupnog broja 16,95 % bilo je AEK pozitivno i imalo klinički artritis. Utjecaj infekcije virusom AEK potvrđen je za sva analizirana svojstva u smislu smanjenja proizvodnih rezultata. Klinički artritis je pokazao značajan utjecaj na smanjenje većine proizvodnih vrijednosti osim na ukupno mlijeko, udio (%) masti laktoze i ukupnu laktozu (kg). Subklinički mastitis nije značajno utjecao na trajanje laktacije, kao ni udio (%) i udio masti, proteina i laktoze.
Mliječnost, sastav mlijeka, profil masnih kiselina i indeksi kvalitete mliječne masti kao utjecaj hranidbe ekstrudiranom punomasnom sojom
Ludmila Křížová, Jan Ryšavý, Michal Richter, Aleš Veselý, Oto Hanuš, Bohumíra Janštová, Lenka Vorlová, Eva Samková
Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti utjecaj ekstrudiranog punomasnog zrna soje u hranidbi mliječni krava na unos hranjivih tvari, proizvodnju mlijeka, sastav i dnevnu proizvodnju mlijeka, profil masnih kiselina (FA) i indeksa kvalitete mliječne masti. Četiri krave pasmine holstein su u razdoblju laktacije bile raspoređene u kontrolnu skupinu hranjenu obrokom koji sadrži ekstrudirane pogače (R) i eksperimentalnu skupinu hranjenu obrokom u kojem je dio ekstrudirane pogače zamijenjen s ekstrudiranom punomasnom sojom (RS). Utvrđivani su unos suhe tvari (DMI), proizvodnja i sastav mlijeka. Profil masnih kiselina mlijeka određen je naknadnim izračunavanjem indeksa aterogenosti (AI), osjetljivosti na oksidaciju (PI), stupanj nezasićenost (DI) i mazivost (SI) koji određuju kvalitetu mliječne masti. Krave hranjene obrokom koji sadrži ekstrudiranu punomasnu soju imaju veći unos suhe tvari (17,8 kg/d) od krava hranjenih obrokom koji sadrži ekstrudirane pogače (16,8 kg/d, P<0,05). Mliječnost u skupini RS (19,5 kg/d) bila je veća u odnosu na skupinu R (17,6 kg/d, P<0,05). Udjel proteina i kazeina bio je niži u RS nego u R skupini a sadržaj laktoze i uree bio je veći u RS negoli u skupini R (P<0,05). Eksperimentalna skupina (RS) u usporedbi s kontrolnom (R) imala je veći (P<0,05) udjel nezasićenih FA (31.64 % i 30.69 %, respektivno). Udjel višestruko nezasićenih FA u RS (4,03 %) bio je značajno veći (P<0,05) u odnosu na R (3,66 %), uglavnom zbog razlika u C 18:2n6c, C 18:3n6 i C 18:3n3 FA (P<0,05). Udio kratko-, srednjo- i dugolančanih FA bio je sličan u obje skupine (P>0,05). PI bio je veći (P<0,05) u RS nego u R, 5,54 i 5,06, respektivno.
Analiza proizvodnje mlijeka, dobi prvog teljenja, intervala teljenja i ekonomskih parametara u upravljanju mliječnih krava
Lenka Krpálková, Jan Syrůček, Jindřich Kvapilík, Jiři Burdych
Cilj ove studije je vrednovanje glavnih pokazatelja proizvodnje mlijeka kod ukupno šezdeset stada komercijalno uzgajanih muznih krava u Republici Češkoj u razdoblju od devet godina (2006.- 2014.). Korištene su točke rentabilnosti i analiza osjetljivosti te je analizirana povezanost između starosti prvog teljenja (SPT), prinosa mlijeka (PM) i intervala između teljenja (IT). Kod najnižeg SPT≤749 d utvrđena je povezanost s najvišom plodnošću, najnižom smrtnošću teladi i najnižom rentabilnosti bez subvencija -2,49 %. Kod najvećeg PM≥9000 kg utvrđena je povezanost s najvišom plodnošću, najnižim SPT, najnižim troškovima za stočnu hranu i ukupnim troškovima 8,58 Kč (0,32 EUR) po litri mlijeka i stoga s najvišom rentabilnosti 2,37 %. Analiza plodnosti pokazala je da su stada s najnižim IT (≤389 d) postigla najniži pad vrijednosti krava u iznosu od 0,71 Kč (0,03 EUR) po litri mlijeka, najviše ukupne troškove 9,72 Kč (0,36 EUR) po litri mlijeka i najvišu rentabilnost 1,29 %. Točke rentabilnosti cijene mlijeka kretale su se između 7,81 i 8,75 Kč (0,29 i 0,32 EUR) po litri mlijeka u razdoblju od 2007. do 2014. Povećanje ulaznih cijena trebalo bi imati negativan utjecaj na povećanje cijene mlijeka. Povećanje cijene mlijeka za 1 % u 2014. godini uzrokovat će povećanje dobiti za 745 Kč (27,6 EUR) po kravi godišnje.
Utjecaj korištenja probiotika i prebiotika na aromatske spojeve i teksturalna i senzorska svojstva simbiotskog kozjeg sira
Özer Kınık, Harun Kesenkaş, Pelin Günç Ergönül, Ecem Akan
U ovom radu istražen je utjecaj probiotika, te inulina i oligofruktoze, na simbiotski kozji sir tijekom zrenja. U kontrolnoj grupi su utvrđene najniže koncentracije aromatskih spojeva, dok je dodatak probiotika u proizvodnji sira povećao koncentraciju aromatskih spojeva. Također, u sirevima iz kontrolne grupe su utvrđene najveće vrijednosti čvrstoće. Dodatak probiotika i prebiotika je signifikantno utjecao na teksturalne karakteristike sira. Sirevi koji su ocjenjeni kao najbolji, proizvedeni su uz dodatak E. facium i oligofruktoze.