Poljoprivreda, Vol. 11, No. 2
Datum izdavanja: Prosinac 2005.
ISSN: 1330-7142
UDK: 633.854.78 : 664.3
Tel. ++385 31 224 200
Fax. ++385 31 207 017
Izdavač: Zadružna Štampa, d.d., Jakićeva 1, 10000 ZAGREB
Tel/fax: + 00385 (01)2316-050, 2316-060, 2301-347
Email: ured@pfos.hr
Url: http://www.pfos.hr/poljoprivreda/
.

.

Učinak selekcije sniženja stabljike na urod i komponente uroda zrna ječma

A. Lalić, J. Kovačević, D. Novoselović, G. Drezner, D Babić, K. Dvojković

U radu su istraženi učinci selekcije na kraću stabljiku kod ječma u populaciji linija F4 generacije izvedene iz kombinacije križanja Timura x Osk.4.208´2-84 pomoću metode potomstva sjemenke po biljci (SSD) i pedigree metode.
Ostvarena izravna genetska dobit sniženja stabljike bila je 10,22 % u gustoj sjetvi (400 zrna/m2 ) i 11,47 % u rijetkoj sjetvi (100 zrna/m2 ). Utvrđeno je da je dužina stabljike svojstvo relativno visokog heritabiliteta (0,643 i 0,735). Jaki negativni učinci sniženja dužine stabljike u rijetkoj i gustoj sjetvi procijenjeni su za urod zrna po biljci, urod zrna po parceli i broj plodnih vlati. Manje naglašeni negativni učinci utvrđeni su za masu zrna po klasu i broj zrna po klasu. Fenotipske i genotipske korelacije između dužine stabljike i drugih svojstava bile su uglavnom značajne i pozitivne s višim vrijednostima u gustoj sjetvi.
Selekcija na skraćenje stabljike bila je učinkovita za poboljšanje toga svojstva. Međutim, nepovoljne korelacije značajno su utjecale na neželjenu ekspresiju drugih svojstava, naročito na urod zrna po biljci, urod zrna po parceli i broj plodnih vlati. Daljnje snižavanje visine stabljike trebalo bi biti praćeno i odgovarajućom selekcijom na druga svojstva, posebno urod zrna po biljci, masu zrna i žetveni indeks

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Utjecaj skladištenja na vigor i sadržaj ulja u sjemenu kukuruza, soje i suncokreta

B. Šimić, Marija Vratarić, Aleksandra Sudarić, M. Krizmanić, L. Andrić

Istraživanjem je utvrđen utjecaj uvjeta skladištenja dorađenog nezaprašenog sjemena hibrida kukuruza i suncokreta te sorata soje na vigor i sadržaj ulja nakon skladištenja od 36 mjeseci (2002.-2005.) u dva tipa skladišta različite temperature i vlage zraka (S1: 25°C/75% i S2 12°C/60%). Nakon skaldištenja, vigor sjemena je umanjen za 13,5% kod kukuruza, 26,5% kod soje i 27,1% kod suncokreta. Sadržaj ulja u zrnu je umanjen za 0,58% kod kukuruza, 1,68% kod soje i za 8,04% kod suncokreta. Duljinom skladištenja umanjen je vigor i sadržaj ulja. U uvjetima skladišta S1 je manje umanjenje vigora za 7% (kukuruz), 11% (suncokret, soja), kao i manje umanjenje sadržaja ulja za 0,25% (kukuruz), 0,53% (soja) i 1.75% (suncokret) u odnosu na uvjete skladištenja u skladištu S2. Kakvoća sjemena je tijekom skladištenja ovisna o vrsti kultivara, genotipu i uvjetima skladištenja.

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Procjena kombinacijskih sposobnosti i genetskih učinaka za visinu biljke i promjer glave suncokreta

A. Mijić, M. Krizmanić, I. Liović, M. Bilandžić, Z. Zdunić, V. Kozumplik

Procjena općih (OKS) i specifičnih (SKS) kombinacijskih sposobnosti linija, učinaka gena te izdvajanje najboljih hibridnih kombinacija za visinu biljke i promjer glave sastavni je dio oplemenjivačkog programa na suncokretu, a provodi se zbog izbora linija koje će omogućiti stvaranje hibrida dobrih agronomskih svojstava. Istraživanjem je obuhvaćeno 6 inbred linija, 15 dvolinijskih križanaca, 15 eksperimentalnih trolinijskih križanaca i tri priznata hibrida. U procjeni kombinacijskih sposobnosti korišteni su samo F1 izravni križanci. Značajnost razlika između srednjih vrijednosti hibrida je testirana LSD testom, u prvoj godini u odnosu na prosjek pokusa, a u drugoj u odnosu na komercijalni hibrid Orion, koji je standard za priznavanje hibrida suncokreta. Na oba lokaliteta, najviše učinke OKS za visinu biljke ostvarila je linija L- 5, a za promjer glave linija L- 103. Najniže učinke SKS za visinu biljke ostvarili su križanci 5A x 103B i 101A x 302B. Najbolje kombinacije za promjer glave su 5A x 302B i 103A x 219B. Udio genetske u odnosu na okolinsku varijancu bio je veći za visinu biljke, a manji za promjer glave. Istraživanje je pokazalo da su za visinu biljke aditivni genetski učinci važniji od dominantnih, a za promjer glave važniji su dominantni učinci.

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Utjecaj kukuruznog moljca (ostrinia nubilalis hübner) na hibride kukuruza u sjeverozapadnoj i istočnoj hrvatskoj

Zvjezdana Augustinović, Emilija Raspudić, Marija Ivezić, Mirjana Brmež, Marcela Andreata-Koren, Marijana Ivanek-Martinčić, Vesna Samobor

Kukuruzni moljac (Ostrinia nubilalis Hübner) jedan je od najznačajnijih štetnika na kukuruz, i u svijetu i kod nas. Dosadašnja istraživanja kukuruznog moljca u Hrvatskoj obuhvaćala su uglavnom njezin istočni dio. Ovim istraživanjem, uz istočni, obuhvaćen je i sjeverozapadni dio naše zemlje te su tako tijekom 1998. i 1999. godine postavljeni makro pokusi s hibridima kukuruza na tri lokaliteta: Križevci, Poljoprivredni institut Osijek i «Belje» PIK Karanac. U pokus su uključeni hibridi FAO grupa 200 do 600. Intenzitet napada kukuruznog moljca u 1998. godini kretao se od 37,92% na lokalitetu Belje PIK Karanac do 80,83% na lokalitetu Poljoprivredni institut Osijek. U 1999. godini intenzitet napada kretao se od 37,08 % na lokalitetu Poljoprivredni institut Osijek do 71,20% na lokalitetu Križevci. Utvrđeni broj rupa po biljci na svim lokalitetima i u obje godine veći je od broja pronađenih gusjenica. Izmjerena dužina oštećenja po biljci kretala se od 0,38 do 18,80 cm. Statistička obrada podataka pokazala je značajne razlike u intenzitetu napada na različitim lokalitetima, dok intenzitet napada s obzirom na različite hibride nije pokazao statistički značajne razlike. Visina prinosa u obje godine pokazala je statistički značajne razlike između hibrida, lokaliteta i njihove interakcije.

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Utjecaj napada pepelnice (erysiphe graminis d.c. f.sp. tritici marchal) na urod i fizikalne pokazatelje kakvoće zrna pšenice (triticum aestivum ssp. vulgare)

Vesna Samobor, Marija Vukobratović, M. Jošt

U Križevcima (46001′ N – 16032′ E), tijekom tri godine (1999-2001.), na 25 divergentnih genotipova pšenice izvršena su ispitivanja rodnosti i pokazatelja fizikalne kakvoće zrna netretiranih (T0) i fungicidom (Duett) tretiranih (T1) varijanata.Ovisno o intenzitetu napada bolesti, prosječni urod zrna za sve tri godine ispitivanja i 25 genotipova u netretranih varijanata bio je manji za 8,1%, prosječna hektolitarska masa za 1,2%, a prosječna masa 1000 zrna za 5,1%. Prosječno umanjenje vrijednosti za 3 godine kod najosjetljivije sorte Marija iznosilo je: 20,8% za urod, 2,6% za hektolitarsku masu i 13,1% za masu 1000 zrna. U godinama jakog napada pepelnice, to umanjenje kod osjetljive sorte Marije iznosilo je: 36,4% za urod (1999.), 3,8% za hektolitarsku masu (2001.) i 20,2% za masu 1000 zrna (2001.). Kod na pepelnicu otpornog genotipa KS92WGRC21 prosječne razlike za ispitana svojstva nisu bile statistički značajne (0,7%, 0,5% i 0,2%).

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Utjecaj različitih varijanata obrade tla na nodulaciju i prinos soje

D. Jug, Mihaela Blažinkov, S. Redžepović, Irena Jug, B. Stipešević

U našoj zemlji obrada tla za ratarske kulture temelji se uglavnom na konvencionalnoj tehnologiji koja predstavlja najskuplju stavku u proizvodnji tih kultura. Negativne posljedice koje se javljaju zbog velikog broja prohoda oruđima i strojevima (kvarenje strukture tla, zbijanje tla, smanjena biogenost i plodnost tla), kao i ekonomski i energetski troškovi, mogli bi se smanjiti i izbjeći uvođenjem reducirane obrade tla ili izravnom sjetvom bez obrade tla (no-tillage). Stoga je cilj ovih istraživanja bila procjena utjecaja konvencionalne i reducirane obrade tla na komponente prinosa i nodulacijsku sposobnost fiksatora dušika u usjevu soje. Istraživanja su provedena na pedosistematskoj jedinici černozem sjeverne Baranje, u vidu monofaktorijalnog pokusa u četiri repeticije po shemi slučajnog bloknog rasporeda. Varijante obrade tla bile su sljedeće: CT – standardna obrada (osnovna obrada oranje na 25-30 cm), DH – tanjuranje na 10-15 cm, kao osnovna obrada, te NT – izostavljena obrada. Rezultati istraživanja pokazali su značajno niže vrijednosti sklopa, mase 1000 zrna i prinosa zrna na varijantama s reduciranom obradom tla u obje ispitivane godine. Međutim, reducirana obrada pokazala je pozitivan trend na nodulacijsku sposobnost fiksatora dušika, jer su na tim varijantama dobivene najviše vrijednosti broja i mase kvržica po biljci, iako razlike nisu statistički značajne. Navedena istraživanja provedena su 2002. i 2003. godine, od kojih je druga godina bila ekstremno sušna, stoga bi se ta istraživanja trebala nastaviti.

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Intenzitet napada botrytis cinerea pers. ex fr. na sortama graševina i traminac i djelotvornost botriticida

Brankica Svitlica, Jasenka Ćosić, Karolina Vrandečić, J. Mesić

Siva plijesan, koju uzrokuje Botrytis cinerea, značajna je bolest vinove loze diljem svijeta. S ciljem utvrđivanja intenziteta napada B. cinera na zrelim grozdovima i učinkovitosti botriticida (Traminac – iprodion, pirimetanil, fludioksinil+ciprodinil; Graševina – fenheksamid, fludioksinil+ ciprodinil, tebukonazol+ diklofluanid), postavljen je dvogodišnji pokus (2001.-2002.) na lokacijama Mladice (Traminac) i Škomić (Graševina). Procjenom intenziteta napada Botrytis cinerea na Graševini i Tramincu utvrđene su najjače zaraze na kontroli, a najslabije u varijanti pokusa s botriticidom Switch. Usporedbom jačine zaraze grozdova sorte Traminac, u odnosu na Graševinu, nisu nađene razlike koje se mogu pripisati različitoj osjetljivosti sorata. U konkretnim uvjetima lokaliteta Mladice i Škomić, jačina zaraze zavisila je, u prvom redu, o klimatskim čimbenicima. U obje pokusne godine količina i raspored oborina podržavale su visoku vlažnost u vinogradima, omogućivši brojne infekcije i intenzivan razvoj bolesti.

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Klaonička svojstva svinja utovljenih na dubokoj stelji i na klasičan način

Gordana Kralik, V. Margeta, Z. Škrtić, Danica Hanžek

Cilj ovog rada bio je usporediti klaonička svojstva dvaju genotipova svinja utovljenih na dva različita načina tova te utvrditi utjecaj načina držanja na svojstva trupova i kakvoće mišićnog tkiva. Istraživanje je provedeno na 68 tovnih svinja oba spola, podijeljenih u dvije skupine: prva skupina držana je na dubokoj stelji, a druga skupina u oborima na punom podu bez stelje. Unutar svake skupine nalazile su se svinje dvaju genotipova, tj. tropasminski križanci između velikog jorkšira i njemačkog lanrasa (VJ x NJL), na strani majke, te njemačkog landrasa i pietrena (P), na strani oca. Na kraju pokusa svinje su zaklane i na liniji klanja uzete su mjere pH (45 min i 24 sata post mortem), mjere električne provodljivosti (EP45, EP24), zatim dužina polovica „a“ i „b“, mjere buta te mjere debljine leđne slanine i mišića za procjenu količine mišićnog tkiva u trupu metodom „dvije točke“. Svinje držane na dubokoj stelji imale su statistički značajno manje (P<0,05) žive težine i težine toplih polovica u odnosu na svinje držane na podu bez stelje. Križanci s pietrenom držani u tovu bez stelje imali su statistički značajno veću debljinu mišića u odnosu na križance s njemačkim landrasom držane na dubokoj stelji (P<0,05). Tovljenici oba genotipa držani u tovu bez stelje imali su statistički značajno niže pH45 vrijednosti u butu i MLD-u u odnosu na križance s pietrenom držane na stelji (P<0,05). Utjecaj genotipa bio je statistički značajan za EP45 vrijednost u butu te debljinu mišića i postotni udjel mišićnog tkiva (P<0,05). Interakcija između načina tova i genotipa nije imala utjecaja na svojstva kakvoće trupova i mesa.

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Mikroklimatski uvjeti i proizvodnost svinja u različitim uvjetima tova

V. Margeta, Gordana Kralik, Z. Škrtić, Danica Hanžek

Cilj ovog rada bio je usporediti proizvodna svojstva dvaju genotipova svinja tovljenih na dva različita načina tova, na dubokoj stelji i na klasični način (puni pod), te utvrditi utjecaj mikroklimatskih čimbenika na proizvodna svojstva tovljenika. Istraživanje je provedeno na 57 svinja oba spol, koje su bile podijeljene u dvije skupine. Unutar svake skupine nalazile su se svinje dvaju genotipova, tj. tropasminski križanci između velikog jorkšira i njemačkog landrasa (VJ x NJL, na strani majke, te njemačkog landrasa i pietrena (P), na strani oca. Svinje obje skupine dobivale su tijekom pokusa hranu istog proteinskog i energetskog sastava, a hranidba je bila po volji. Tijekom pokusa obavljena su mikroklimatska mjerenja temperature, vlažnosti zraka, brzine strujanja zraka te sadržaj NH3 i CO2. Nisu utvrđene statistički značajne razlike u pogledu temperature i vlažnosti zraka, brzine strujanja zraka te sadržaja ugljičnog dioksida (CO2) i amonijaka (NH3) u zraku u oborima s i bez stelje (P>0,05). Svinje držane na podu bez stelje imale su statistički visoko značajno (P<0,01) veće završne težine u odnosu na svinje držane na stelji. Križanci s pietrenom kao terminalnom pasminom, držani u oborima bez stelje, imali su statistički značajno veće (P<0.05) prosječne dnevne priraste u odnosu na svinje istog genotipa držane na stelji. U završnom razdoblju tova skupine svinja koje su držane u oborima bez stelje imale su statistički značajno veće prosječne dnevne priraste u odnosu na svinje držane u tovu na dubokoj stelji (P<0,05). Način tova statistički je vrlo visoko značajno (P<0,001) utjecao na tjelesnu masu svinja u prvom, drugom i četvrtom razdoblju tova. Prosječni dnevni prirasti u prva dva razdoblja tova bili su pod značajnim utjecajem načina tova, dok je taj utjecaj u završnom razdoblju bio vrlo visoko značajan (P<0,01). Značajan utjecaj genotipa utvrđen je samo za tjelesnu masu u drugom razdoblju tova, dok za ostala tovna svojstva nije utvrđen značajan utjecaj genotipa. Interakcija između načina tova i genotipa nije imala utjecaja na proizvodna svojstva utovljenih svinja.

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Analiza odnosa između prve tri laktacije u holstein krava

Vesna Gantner, Sonja Jovanovac, K. Kuterovac

Cilj istraživanja bio je utvrditi odnos između količine mlijeka u prve tri laktacije krava Holstein pasmine, uz uvažavanje razine mliječnosti u prvoj laktaciji i dobi pri prvom teljenju te procijeniti količinu mlijeka u kasnijim na temelju količine mlijeka u ranijim laktacijama. Korišteni su podaci o količini mlijeka 5743 krava, koje su u razdoblju od 1995. – 2003. završile prve tri laktacije. Prosječna količina mlijeka u prvoj standardnoj laktaciji bila je 5283,5 kg, u drugoj 6033,5 kg te 6338,4 kg u trećoj laktaciji. Prosječna vrijednost koeficijenata procjene između prve i druge laktacije bila je 1,164, prve i treće 1,231 te druge i treće 1,079. Utvrđene su statistički visoko signifikantne razlike između koeficijenata procjene pri uvažavanju razine mliječnosti u prvoj laktaciji, dok je utjecaj dobi pri prvom teljenju bio manje signifikantan. Vrijednosti koeficijenata determinacije (R2) modela za procjenu količine mlijeka u kasnijoj laktaciji na osnovu ranije kretali su se od 0,348 do 0,396.

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.

Uporaba analitičkog hierarhijskog procesa u poljoprivredi

Karmen Pažek, Č. Rozman

Hijerarhijski modeli odlučivanja su opće prihvaćena metodologija za klasifikaciju alternative, koje se javljaju u procesu odlučivanja. Modeli su razvijeni postupkom dekompozicije problema u manje kompleksne podprobleme. U ovom radu predstavljamo razvoj i implementaciju višekriterijskog modela, koji bazira na analitičkom hijerarhijskom procesu – AHP (Expert Choice. EC). U tom smislu AHP se javlja kao potencijalni metodološki pristup za potporu donošenju odluka u poljoprivrednom managementu. U radu je demonstrirana aplikacija AHP na realnom problemu odlučivanja u poljoprivredi na primjeru modelnog ekološkog gospodarstva.

Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.