Poljoprivreda, Vol. 10, No. 2
Datum izdavanja: Prosinac 2004.
ISSN: 1330-7142
UDK: 633.854.78 : 664.3
Tel. ++385 31 224 200
Fax. ++385 31 207 017
Izdavač: Zadružna Štampa, d.d., Jakićeva 1, 10000 ZAGREB
Tel/fax: + 00385 (01)2316-050, 2316-060, 2301-347
Email: ured@pfos.hr
Url: http://www.pfos.hr/poljoprivreda/
Izdavač: Poljoprivredni fakultet u Osijeku i Poljoprivredni institut Osijek, Trg Svetog Trojstva 3, Osijek
.
.
DINAMIKA POPULACIJE NEMATODA U PŠENICI
Mirjana Brmež, Marija Ivezić, Emilija Raspudić, Ivana Majić
Na području Kneževa u Baranji, tijekom 2000./2001. godine, proučavane su nematode na ozimoj pšenici pri standardnoj obradi tla. Praćena je dinamika populacije nematoda u pšenici, od jeseni (sjetva pšenice) do konca vegetacije pšenice. Rezultati su pokazali kako je ukupna brojnost nematoda i rodova očekivano rasla razvojem vegetacije pšenice. Broj nematoda bio je najmanji u listopadu, a najveći broj zabilježen je u travnju. Slična je bila i dinamika ukupnog broja rodova, najmanje rodova utvrñeno je u listopadu, a najviše u ožujku,do kraja vegetacije broj rodova se smanjio. Populacija fitoparazitnih nematoda bila je najveća u jesen, a
najmanje u proljeće. Dinamika populacije bakterivora rasla je tijekom vegetacije. Tako je u listopadu bila minimalna zastupljenost od 10 % bakterivora u odnosu na druge trofičke grupe. Brojnost bakterivora najvišu razinu dosegla je krajem vegetacije. U svibnju su 65 % nematoda iz uzorka tla činile bakterivore.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
RASPODJELA SJEMENA PŠENICE PO POVRšINI I DUBINI U IZRAVNOJ SJETVI
L. Šumanovac, T. Jurić, D. Knežević
Tijekom istraživanja postavljen je sjetveni pokus na dva pokušališta na površinama PZ “Jankovci” u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Istraživana je uzdužna i poprečna raspodjela sjemena te raspodjela sjemena po dubini. Analiza navedenih raspodjela obavljena je nakon nicanja usjeva, a dobiveni podaci obrañeni su i prezentirani standardnim znanstveno-statističkim metodama, uz podršku programskog paketa EXCEL 5.0. Rezultati istraživanja ukazuju na nezadovoljavajuću raspodjelu sjemena po površini (uzdužna i poprečna) i dubini, što je podudarno s dosadašnjim istraživanjima. Dakle, izravnom sjetvom pšenice štedi se energija, povećava se produktivnost rada, obavlja se sjetva u kraćem i optimalnom roku u odnosu na konvencionalnu sjetvu, ali i nadalje ostaje problem nezadovoljavajuće raspodjele sjemena.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
UTJECAJ RAZLIČITIH SUSTAVA OBRADE TLA NA POTROŠNJU GORIVA, UTROŠAK RADA I UROD U PROIZVODNJI KUKURUZA I OZIME PŠENICE
D. Filipović, S. Košutić, Z. Gospodarić
Pokus s pet različitih sustava obrade proveden je na praškasto
ilovastom tlu na području sjeverozapadne Slavonije u razdoblju 1996.-2000., pri čemu je istraživan utjecaj na potrošnju goriva, utrošak rada i urod testiranih usjeva. Istraživani su sljedeći sustavi obrade tla: 1. konvencionalni sustav (CT), 2. reducirani sustav (RT), 3. konzervacijski sustav I (CP), 4. konzervacijski sustav II (CM), 5. sustav nulte obrade (NT). Plodored je bio sljedeći: kukuruz (Zea mays L.) – ozima pšenica (Triticum aestivum L.) – kukuruz – ozima pšenica. U usporedbi s konvencionalnim sustavom, reduciranim sustavom potrošeno je 6,8% manje goriva, konzervacijskim sustavom I 12,1% manje, konzervacijskim sustavom II 27,4%manje, dok je sustavom nulte obrade ostvarena manja potrošnja goriva za čak 82,7%. Istraživanje utroška rada pokazalo je da je reduciranim sustavom utrošeno 7,6% manje rada, konzervacijskim sustavom I 21,8% manje, konzervacijskim sustavom II 38,6% manje, a sustavom nulte obrade 81,7% manje rada, u usporedbi s konvencionalnim sustavom. Najveći urod kukuruza u prvoj pokusnoj godini ostvaren je konvencionalnim sustavom, a najmanji reduciranim sustavom obrade. U svim ostalim pokusnim godinama najveći urod ozime pšenice i kukuruza ostvaren je konzervacijskim sustavom II, a najmanji reduciranim sustavom obrade tla.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
UTJECAJ FOLIJARNE APLIKACIJE Ca NA PRINOS I KVALITETU SLATKE PAPRIKE U STAKLENIČKIM UVJETIMA
Nada Parađiković, Z. Lončarić, Blaženka Bertić, V. Vukadinović
Kalcij je izrazito važan nutrijent u visokoproduktivnoj povrćarskoj proizvodnji kao što je i staklenička proizvodnja paprike. Dobra bioraspoloživost kalcija može se postići kalcizacijom, ali u mnogim slučajevima njena visoka cijena, višegodišnji efekti uz odloženo početno djelovanje te problemi koji nastaju radikalnom promjenom raspoloživosti drugih hraniva u tlu ograničavaju njenu primjenu. U ovom radu ispitivan je utjecaj folijarne primjene kalcija u obliku komercijalnog preparata „Calciogreen“ kao dopuna standardne gnojidbe u stakleničkom uzgoju na prinos i kvalitet plodova paprike sorte Cecil na području istočne Hrvatske.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
MESUROL – ČIMBENIK REDOVITIJE RODNOSTI JABUKE
N. Pavičić, T. Jermić, D. Blašković, Martina Skendrović, A. Krstulović
Obavljeno je kemijsko prorjeđivanje plodova jabuka (2000.) kod promjera 7,3 mm (sorta Gloster) i 9,3 mm (sorta Jonagold)Mesurolom® WP 50 u koncentraciji od 1800 ppm. U 2001. godini intenzitet diferencijacije na tretiranim stablima sorte Gloster bio je dobar kod štrljaka i stapki, a mali kod dugih šiba. Netretirana stabla sorte Gloster imala su nedovoljnu diferencijaciju. Na tretiranim stablima sorte Jonagold bila je dobra diferencijaciju kod štrljaka, a slaba kod stapki i dugih šiba. Kod netretiranih stabala sorte Jonagold, diferencijacija na štrljcima bila je umjerena, a na stapkama i dugim šibama nedovoljna.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
REZIDBA KROŠNJE NE SMANJUJE ALTERNATIVNU RODNOST JABUKE SORTE “ELSTAR”
N. Pavičić, T. Jemrić, M. Skendrović, T. Ćosić
Istraživane su četiri različite varijante reza jabuke sorte Elstar u 1999. i 2000. godini te njihov mogući utjecaj na poboljšanje produktivnosti te sorte (rez A– opterećenje od 25 generativnih pupova /stablu, B– 50 generativnih pupova /stablu, C– 75 generativnih pupova /stablu i D–100 generativnih pupova /stablu).
Godina je imala signifikantan utjecaj na sve tretmane, osim priroda. Načini rezidbe bili su signifikantni za broj plodova po gronji i za masu plodova. Interakcija godina*rez je signifikantna samo za broj plodova po gronji. Rez A dao je veću masu plodova u odnosu na rezove C i D. Efikasnost rodnosti i indeks alternacije nisu pokazali opravdane razlike izmeñu načina reza. Varijanca indeksa alternativnosti bila je najniža za rez B. Poprečna površina presjeka debla (TCSA) imala je negativan utjecaj na masu plodova kod reza C.
Korelacija izmeñu broja gronja/TCSA i broja plodova /TCSA bila je pozitivna u rezu A. Broj gronja/TCSA u pozitivnoj je korelaciji s prirodom u rezu C. Zaključeno je da rezidba nadzemnog dijela ne može dati odgovarajuću regulaciju rodnosti jabuke sorte Elstar.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
BIOENERGIJA IZ SVINJSKOG GNOJA
Ljiljanka Tomerlin, L. Dvoraček
U uzorku svinjskog gnoja prije i nakon fermentacije stajanjem odvajaju se različiti slojevi: pjena, fini koloidi, plivajuće čestice-koloidi i talog-grube čestice. Za anaerobnu obradu ispitano je koji je od slojeva najpogodniji za održanje mikroorganizama u biomasi anaerobne mješovite kulture. Kao najbolje pokazalo se cjepivo uzeto
iz sloja koji sadrži talog-grube čestice. Anaerobnom obradom tekući svinjski gnoj se stabilizira čime se poboljšavaju njegova svojstva kao gnojiva, a proizvedeni bioplin sadrži više od 88 vol.% metana. Tijekom anaerobne fermentacije organska se tvar razgradi do 50 % tijekom 7 dana, pri početnoj pH-vrijednosti 6,5 i temperaturi od 35 ºC.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
UTJECAJ SPOLA NA RAZVOJ ŽDREBADI LIPICANSKE PASMINE
T. Rastija, Z. Antunović, Mirjana Baban, I. Mandić
Razvoj podmlatka, naročito u prvim mjesecima nakon ždrijebljenja, odlučujući je i za kasniju razvijenost. Ukoliko se u fazi sisanja osiguraju povoljni uvjeti hranidbe, držanja i njege, kao i ostalih uvjeta bitnih za normalan rast i razvoj, dobiva se ujednačeni rast i razvoj podmlatka. Istraživanja su obavljena na 44 muške i 42 ženske ždrebadi lipicanske pasmine u prvih šest mjeseci nakon ždrijebljenja. Izvršena su mjerenja visine grebena, opsega prsa i opsega cjevanice sedam dana nakon ždrijebljenja i u dobi od šest mjeseci. Podaci mjerenja obrañeni su prema statističkom programu SPSS/PC (Nie i sur., 1975.). Obrañeni podaci dobivenih mjerenja ukazuju na ujednačenost, kako za mušku tako i za žensku ždrebad. Muška ždrebad imala su nešto veće vrijednosti nego ženska u oba mjerenja, no razlike izmeñu spolova bile su visoko signifikantne samo u opsegu cjevanice. Korelacijske povezanosti izmeñu dobivenih vrijednosti bile su pozitivne i kretale su se između slabe i vrlo jake, s korelacijskim koeficijentima izmeñu r=0,379 i r=0,843 za mušku te r=0,338 i r=0,723 za žensku ždrebad. Razlike između dobivenih vrijednosti bile su signifikantne i visoko signifikantne te nešto jače izražene kod muške ždrebadi.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
ANALIZA TROŠKOVI-KORISTI ZA ODLUČIVANJE O POTICANJU INVESTIRANJA U NASADE ŠLJIVA
M. Karić, F. Ćejvanović
U radu se razmatra postupak primjene analize troškovi-koristi u procesu odlučivanja o društveno-ekonomskoj isplativosti uvođenja poticaja (subvencija) za investiranje u poljoprivrednu proizvodnju, na primjeru podizanja nasada šljiva. Analiza troškovi-koristi ima brojne prednosti u odnosu na druge poznate metode. Posebice se pokazala korisnom u poljoprivrednoj proizvodnji, zato što omogućuje procjenu isplativosti investicija u specifičnim uvjetima poljoprivredne proizvodnje, uvažavajući brojne činitelje njezine ekonomske učinkovitosti, kao i glavne učinke koji se za pojedinačne proizvoñače i širu društvenu zajednicu mogu očekivati. Primjena metode troškovi-koristi, na temelju podataka prikupljenih za Bosnu i Hercegovinu,
omogućila je spoznaju isplativosti postojećih programa primjene poticaja za investiranje u podizanje nasada šljiva, koji se provode u
uvjetima tranzicije ukupnog gospodarstva i visoke nezaposlenosti
poljoprivrednog stanovništva.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Phomopsis longicolla Hobbs UZROČNIK TRULEŽI SJEMENA SOJE U HRVATSKOJ
T. Duvnjak
Soja (Glycine max (L.) Merrill), jedna je od najstarijih i najvažnijih kulturnih biljaka u svijetu. Na našim prostorima soja se kontinuirano sije od 1970. godine, a o značajnijoj proizvodnji (na oko 20 000 ha) može se govoriti krajem tek 80-ih godina prošloga stoljeća. U 2003. godini u Republici Hrvatskoj zasijano je 48 000 ha soje, s prosječnim urodom 2 708 kg/ha, što gotovo zadovoljava domaće potrebe za tom kulturom.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
ISPITIVANJE VIGORA SJEMENA NEKIH DOMAĆIH KULTIVARA SOJE (Glycine max (L.) Merrill)
L. Andrić
Starenje sjemena jedan je od glavnih uzroka smanjenog vigora i slabijeg poljskog nicanja, što dolazi do izražaja u nepovoljnim uvjetima. U ovom istraživanju ispitan je vigor sjemena soje kroz četiri laboratorijska testa (energija klijanja-EK, standardna klijavost-SK, cold test-CT i električni konduktivitet sjemena-EC) te u poljskom pokusu (rani rok sjetve-RRS i optimalni rok sjetve-ORS). U istraživanju je korišteno sjeme 5 kultivara soje Poljoprivrednog instituta Osijek, proizvedenih tijekom tri godine (1999., 2000. i 2001). Prije ispitivanja, sjeme je čuvano u skladišnim uvjetima u trajanju 6, 18 ili 30 mjeseci. Pod utjecajem starosti sjemena, tretmana sjemena fungicidom (Vitavax 200 FF), kultivara i roka sjetve, utvrđene su značajne razlike u vigoru testiranog sjemena soje. Visokokvalitetno sjeme s EK i SK iznad 85% dalo je odgovarajuće sklopove biljaka u oba roka sjetve, kao i sjeme s CT iznad 70% ili EC ispod 42 μScm-1g-1. Nasuprot tomu, kod sjemena smanjenog vigora postoji velika mogućnost reduciranog poljskog nicanja, posebno u RRS. Međutim, tretman sjemena fungicidom, kao i sjetva u ORS, mogu značajno pridonijeti poboljšanju kvalitete sjemena i sklopa biljaka u polju. Korelacijska analiza potvrdila je značajnu vezu (sign. 99%) svih ispitanih pokazatelja vigora sjemena. Poljsko nicanje u ranom roku sjetve bilo je u najjačoj vezi s CT i kod netretiranog (r=0.949**) i kod tretiranog sjemena (r=0.951**), dok je s poljskim nicanjem u optimalnom roku sjetve najjače korelirala SK (za netretirano sjeme r=0.938**, a za tretirano sjeme r=0.942**). Zdravstvenom analizom sjemena utvrđena je značajna razlika u intenzitetu zaraze sjemena gljivicama, ovisno o tretmanu fungicidom, kultivaru i starosti sjemena. Ukupna zaraza sjemena, kao i zaraza patogenom Fusarium spp., bila je u značajnoj negativnoj vezi s pokazateljima vigora sjemena. Svi ispitani činitelji vigora sjemena soje indirektno su djelovali na urod zrna putem ostvarenog sklopa biljaka.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.