Poljoprivreda, Vol. 12, No. 1
Datum izdavanja: Lipanj 2006.
ISSN: 1330-7142
UDK: 633.854.78 : 664.3
Tel. ++385 31 224 200
Fax. ++385 31 207 017
Izdavač: Zadružna Štampa, d.d., Jakićeva 1, 10000 ZAGREB
Tel/fax: + 00385 (01)2316-050, 2316-060, 2301-347
Email: ured@pfos.hr
Url: http://www.pfos.hr/poljoprivreda/
.
.
Stabilnost prinosa ulja nekoliko os hibrida suncokreta
A. MIjić, M. Krizmanić, V. Guberac, Sonja Marić
Cilj je istraživanja bio procijeniti visinu, stabilnost i adaptabilnost prinosa ulja nekoliko domaćih hibrida suncokreta. Pokusi su provedeni na tri lokaliteta (Osijek, Karanac i Feričanci) tijekom 2002. i 2003. godine, a obuhvaćali su 9 eksperimentalnih i pet priznatih hibrida suncokreta Poljoprivrednog instituta Osijek. U analizi stabilnosti i adaptabilnosti korištena su četiri parametra: ekovalenca, koeficijent regresije, odstupanje od regresije te model prema Francisu i Kannenbergu. Dobiveni rezultati ukazali su da postoje razlike u visini prinosa ulja te stabilnosti i adaptabilnosti između pojedinih hibrida. Visokim prinosima, stabilnošću i širokom adaptabilnošću izdvojili su se hibridi: Apolon, Olio, (59A x 5B) x O3 i (253A x 5B) x O3. Nisu utvrđene značajne korelacije
između prinosa zrna i ulja i parametara stabilnosti, što upućuje da je moguće stvoriti visokog i stabilnog prinosa, široke opće adaptabilnosti. Jaka visoko značajna korelacija između ekovalence i varijance odstupanja od regresije upućuje na to da se procjena stabilnosti može izvršiti samo s jednim parametrom.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Path koeficijent analiza nekih komponenti prinosa ulja suncokreta (helianthus annuus l.)
A. Mijić, M. Krizmanić, V. Guberac, Sonja Marić
Cilj je istraživanja bio analizirati komponente prinosa ulja, njihove međusobne odnose putem jednostavnih koeficijenata korelacije te izravne i neizravne učinke na prinos ulja putem path analize. Istraživanje je obuhvatilo 24 hibrida suncokreta, a analizirani su: visina biljke, promjer glavice, masa 1000 zrna, hektolitarska masa, prinos zrna, sadržaj ulja i prinos ulja. Potpuna korelacija utvrđena je izmeđ u prinosa zrna i prinosa ulja, jaka između hektolitarske mase i prinosa ulja te srednja između prinosa ulja i svojstava: masa 1000 zrna, visina biljke te sadržaj ulja. Između prinosa zrna i sadržaja ulja nije utvrđena korelacija. Najveći izravan utjecaj na prinos ulja ostvario je prinos zrna, zatim slijedi sadržaj ulja, a preostala četiri svojstva su u neznatnoj mjeri utjecala na prinos ulja jer je njihovo djelovanje bilo prikriveno neizravnim utjecajem, u prvom redu prinosom zrna.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Proizvodne vrijednosti istraživanih hibrida šećerne repe
M. Pospišil, Ana Pospišil, Z. Mustapić, Jasminka Butorac, I. Tot, Andreja Žeravica
Tijekom 2003.-2005. godine obavljena je evaluacija proizvodnih vrijednosti 42 eksperimentalna i priznata hibrida šećerne repe na lokaciji Zagreb. U pokuse su bili uključeni hibridi šest selekcijskih kuća koje plasiraju sjeme šećerne repe u R. Hrvatskoj. Dobiveni rezultati istraživanja su pokazali da između istraživanih hibrida šećerne repe postoji značajna razlika u prinosu i kvaliteti korijena. Međutim, veliki broj hibrida dao je po vrijednosti isti rezultat, tj. razlika koja među njima postoji je unutar statistčki dopuštenog odstupanja.
Po visokom prinosu šećera istakli su se hibridi Georgina i Buda u 2003., Sofarizo i Takt u 2004. te Merak, Impact i Europa u 2005. godini. Po prinosu korijena najrodniji hibridi bili su Dioneta, Buda i Georgina u 2003., Sofarizo, Takt, HI 0191 i Dorotea u 2004. te Impact i SES 2371 u 2005. godini. Najveći sadržaj
šećera u korijenu imali su hibridi Zitai Evelina u 2003., Cyntia, Diamant i Belinda u 2004. te Merak, Belinda i Cyntia u 2005. godini.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Utjecaj folijarne gnojidbe borom na prinos i kvalitetu korijena šećerne repe
A. Kristek, Biserka Stojić, Suzana Kristek
Na dva tipa tla (močvarno glejno hidromeliorirano i lesivirani pseudoglej) s malim zalihama bora, tijekom vegetacije 2004. i 2005. godine, istraživan je utjecaj folijarne gnojidbe ovim elementom (Fertina B) na prinos i kvalitetu korijena šećerne repe. Istraživanjem se željela utvrditi i potrebna količina bora u folijarnoj gnojidbi, kao i broj tretiranja. Povećanjem količine bora u prihrani, povećavan je prinos i kvaliteta korijena šećerne repe, ali samo do 1 kg B/ha. Nakon toga daljnji pomaci nisu bili značajni. Gnojidba Fertinom B je bila najefikasnija kada je vršena u dva tretiranja i to prvi puta pred zatvaranje redova šećerne repe (kraj svibnja, početak lipnja), a drugi puta 10-14 dana kasnije. Najefikasnija varijanta (1 kg B/ha u dva tretiranja) u prosjeku za dva lokaliteta i dvije godine istraživanja ostvarila je prinos korijena 85,45 t/ha, sadržaj šećera 14,92% i prinos šećera 11,12 t/ha. To je u odnosu na kontrolu veći prinos korijena za 13,86 t/ha (19,4%), veća digestija za 1,46% (rel. 10,8%) i veći prinos šećera za 3,15 t/ha (39,5%). Na osnovu tih rezultata, može se, na tlima s nedovoljnim zalihama bora, preporučiti folijarna gnojidba s 1,0 kg B/ha, kojeg treba dodati kroz dvije prihrane, prvu pred zatvaranje redova i drugu 10-14 dana kasnije.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Značaj izbora sorte i primjene fungicida u sprječavanju pjegavosti lišća šećerne repe cercospora beticola sacc. i ostvarivanju visokih prinosa kvalitetnog korijena
A. Kristek, Renata Glavaš, Renata Glavaš – Tokić, Suzana Kristek, Manda Antunović
Izvorni znanstveni članak
Vrijednost sorata šećerne repe te njihova tolerantnost prema uzročniku pjegavosti lišća (Cercospora beticola Sacc.) istraživana je u uvjetima prirodne infekcije bez i uz primjenu fungicida, tijekom dvije godine (2004., 2005.), na dvije lokacije (Topolje, Seleš). Vrednovanje sorata šećerne repe izvršeno je preko pokazatelja prinosa i kvalitete korijena te prinosa čistog šećera, kao i vizualnom ocjenom oštećenja listova. U istraživanje je uključeno 26 sorata koje se koriste u širokoj proizvodnji ili se njihovo uvođenje očekuje. Istraživane sorte pokazale su nedovoljnu tolerantnost prema gljivi C. beticola Sacc. pa je primjenom fungicida u odnosu na netretirane pokuse povećan prosječni prinos korijena za 11,07 t/ha (14,8%), sadržaj šećera za 1,00% (rel. 7,1%) te prinos čistog šećera za 2,08 t/ha (23,0%). Na pokusima uz primjenu fungicida najveći prosječni prinos korijena postigla je sorta Libero (98,49 t/ha), najveću digestiju Iris 16,23%) i najveći prinos šećera sorta Merak (12,67 t/ha).
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Značaj kukuruzne zlatice u ponovljenom uzgoju kukuruza
Marija Ivezić, Ivana Majić, Emilija Raspudić, Mirjana Brmež, B. Prakatur
Kukuruzna zlatica (Diabrotica virgifera virgifera LeConte) je gotovo najvažniji i potencijalno najopasniji štetnik kukuruza u svijetu. U Hrvatskoj je otkrivena 1995. godine, a od tada je prisutna na gotovo svim površinama pod kukuruzom u Hrvatskoj. Najekonomičnija preventivna mjera suzbijanja je poštivanje plodoreda i sjetva hibrida tolerantnih na kukuruznu zlaticu. Pokus je postavljen na području Duboševice, gdje su u 2002. i 2003. godini utvrđene ekonomske štete i do 80%. Cilj je istraživanja utvrditi štete na korijenu od kukuruzne zlatice te gubitak u prinosu zrna komercijalnih hibrida u ponovljenom uzgoju kukuruza. Dinamika populacije kukuruzne zlatice pratila se pomoću feromonskih mamaca Csal♀m♂N® te je u razdoblju od dva mjeseca uhvaćeno ukupno 366 imaga kukuruzne zlatice. Oštećenje korijena ocjenjeno je prema Iowa Node Injury Scale (0-3), a prinos izračunat s 14% vlage u zrnu. Također se odredio postotak polijeganja stabljika kukuruza, kao posljedica ishrane ličinki toga štetnika. Prema rezultatima pokusa, oštećenje na korijenu hibrida Bc 5982 bilo je 1,15, dok je za hibrid Pr 35p 12 oštećenje iznosilo 0,73. Unatoč oštećenjima na korijenju, prinos hibrida Bc 5982 bio je 11,7 t/ha, a hibrid Pr 35p 12 je urodio s 12,3 t/ha. U istraživanju nisu utvrđene statistički značajne razlike u oštećenju korijena i prinosu zrna između ispitivanih hibrida. Rezultati ovih istraživanja upućuju kako ponavljanje sjetve kukuruza 2 do 3 god. na istom polju ne bi uzrokovalo ekonomski značajne gubitke u prinosu te kulture.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Alternativno gorivo – biodizel
D. Kiš, T. Jurić, R. Emert, I. Plašćak
Ograničene količine nafte, za čiju se nabavku izdvajaju značajna financijska sredstva, postale su bitnim čimbenikom intenziviranja pronalaženja i uporabe alternativnih vrsta goriva. Biodizelsko gorivo koristi se za pogon dizel motora, a proizvodi se iz biljnih ulja, životinjskih masti te rabljenog jestivog ulja. Uz značajan ekonomski, gospodarski i strateški interes proizvodnje, proizvodnja i primjena biodizelskoga goriva poglavito je značajna s obzirom na očuvanje okoliša. Nadalje, dobri uvjeti za proizvodnju uljane repice u Republici Hrvatskoj upućuju na samodostatnost proizvodnje biodizelskog goriva za poljoprivrednu proizvodnju, mogućnost njenog intenziviranja te mogućnost zapošljavanja određenog broja ljudi, kako u poljoprivrednoj proizvodnji, tako i u pogonima za proizvodnju biodizelskog goriva. U radu se daje pregled proizvodnje biodizelskog goriva, pregled njegovih karakteristika i utjecaja na karakteristike dizel motora te utjecaj biodizela na okoliš.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Prinos ozime pšenice (triticum aestivum l.) na različitim varijantama obrade tla
D. Jug, S. Krnjaić, B. Stipešević
Reducirana obrada tla, kao i krajnji vid reduciranja zahvata obrade tla – no-tillage, svake godine ima sve veće značenje u obradi tla na ovim našim prostorima. Međutim, to su još uvijek vrlo male površine. U cilju utvrđivanja optimalnog sustava reducirane obrade tla u uzgoju ozime pšenice, postavljena su, na černozemu sjeverne Baranje, istraživanja u vremenskom periodu od tri vegetacijske godine (1998./1999.-2000./2001). Najveći su prinosi redovito ostvarivani na varijanti višekratnog tanjuranja s trogodišnjim prosjekom od 6,43 t/ha, zatim na varijanti standardne obrade tla s prinosom od 6,20 t/ha, a najniži ostvareni prinosi bili su na varijanti no-tillage s trogodišnjim prosjekom od 5,43 t/ha. Najveća ekonomska dobit ostvarena je na varijanti višekratnog tanjuranja, zatim na varijanti no-tillage, a na posljednjem mjestu je varijanta standardne obrade tla.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Značaj visokomolekularnih podjedinica glutenina u procjeni kakvoće pšenice
Daniela Horvat, G. Drezner, Zorica Jurković, Gordana Šimić, D. Magdić, K. Dvojković
Sastav visokomolekularnih podjedinica glutenina (HMW-GS) analiziran je natrium-dodecil-sulfat poliakrilamid-gel elektroforezom (SDS-PAGE), dok je njihova ukupna količina određena visokotlačnom tekućinskom kromatografijom obrnutih faza (RP-HPLC). U analiziranim kultivarima najzastupljenija podjedinica Glu-A1 lokusa je N, Glu-B1 lokusa podjedinice 7+9 te Glu-D1 lokusa podjedinice 2+12. Kultivari s HMW-GS 5+10 na Glu-D1 lokusu u prosjeku su pokazali bolja tehnološka svojstva u odnosu na kultivare s HMW-GS 2+12. Kultivari Žitarka, Srpanjka, Barbara, Klara i Golubica pokazali su, bez obzira na prisustvo HMW-GS 2+12, vrlo dobra i dobra tehnološka svojstva, jer je kvantitativnom analizom kod ovih kultivara utvrđena optimalna vrijednosti (>10%) ukupnih HMW-GS. Rezultati linearne korelacije između parametara kakvoće i sastava HMW-GS pokazali su značajan (p<0,05) pozitivan utjecaj HMW-GS (Glu-1 bodovi) na sedimentacijsku vrijednost (r=0,55), gluten indeks (r=0,72), energiju tijesta (r=0,61), maksimalni otpor (r=0,64), te omjera otpora i rastezljivosti tijesta (r=0,58). U odnosu na sastav HMW-GS, njihovi udjeli pokazuju značajniji utjecaj na udio proteina (r=0,82), vrijeme razvoja tijesta (r=0,70), stupanj omekšanja (r=-0,90), energiju tijesta (r=0,74) i na volumen kruha (r=0,65).
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Povezanost računalne analize slike s jačinom glutena pšenice
D. Magdić, Daniela Horvat, G. Drezner, Zorica Jurković, Gordana Šimić
Cilj istraživanja bio je utvrditi povezanost parametara izgleda sredine kruha i kakvoće pšenice, s naglaskom na jačinu glutena. Budući da je senzorska procjena kruha vremenski zahtjevna, skupa i relativno subjektivna, u procjeni izgleda sredine kruha korištena je računalna analiza slike kao objektivna metoda. Jačina glutena pšenice određena je brzom i pouzdanom gluten indeks metodom. Statistički značajna (p<0,05) pozitivna korelacija utvrđena je između svojstava sredine kriške kruha i gluten indeksa te s oblikom vekne kruha (h/d), dok je udio vlažnoga glutena imao negativan utjecaj na ta svojstva. Kultivare s vrlo jakim glutenom (GI>90), Anu, Demetru, Klaru, Srpanjku i Divanu, karakterizira neujednačena poroznost sredine kruha s velikim šupljinama, za razliku od kultivara Golubice, Barbare, Žitarke, Kate i Sane s optimalnom vrijednošću gluten indeksa (GI= 60-90), čija je poroznost, s obzirom na manje šupljine, bila ujednačenija.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Kakvoća trupova i mesa selekcioniranih svinja u republici hrvatskoj
V. Margeta, Danica Hanžek
Cilj ovog istraživanja bio je usporediti kakvoću polovica i mesa selekcioniranih svinja u Hrvatskoj. Istraživanje je provedeno na 80 svinja, podijeljenih u tri skupine. Svinje 1. i 2. skupine bile su trostruki križanci između velikog jorkšira i švedskog landrasa na strani majke te pietrena (1. skupina) i njemačkog landrasa (2. skupina) na strani oca, dok su 3. skupinu činili križanci velikog jorkšira i njemačkog landrasa na strani majke te pietrena na očevoj strani. Utjecaji križanja na postotni udio mesa, odnos slanina/meso u MLD-u i udjel osnovnih dijelova u trupu (izuzev plećke) bili su statistički značajni (P<0,001). Najviše mišićnog tkiva imala je 3. skupina (62,80%), zatim slijede 1. skupina (56,50%) i 2. skupina (52,33%). Najbolji pokazatelji tehnološke kakvoće MLD-a (pH45, pH24, Sp.v.v.. i boja) utvrđeni su u 2. skupini svinja. Polovice s manjim postotkom mesa imale su bolja svojstva kakvoće mesa u odnosu na one s višim udjelom mesa.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Statistička kontrola procesa i proizvoda u poljoprivredi
D. Horvat, Andrijana Eđed, Đ. Banaj
Osnovni koncept statističke kontrole procesa temelji se na uspoređivanju podataka dobivenih iz procesa s izračunatim kontrolnim granicama te na osnovi toga donošenje zaključaka o samome procesu. Statistička kontrola procesa i kvalitete poljoprivrednih proizvoda koristi se da bi se osigurala kakvoća proizvoda koji će zadovoljiti zahtjeve kupaca, u pogledu kvalitete i u cijeni koštanja istih. U skladu sa standardima ISO 9000, utvrđene su norme kvalitete proizvoda i procesa. Mnoge institucije u Hrvatskoj prihvatile su zadane norme i rade u skladu s njima. Da bi se što više približili zadanim normama i smanjili troškove proizvodnje, pravilna primjena statističke kontrole kvalitete i kontrolnih karata može biti od velike koristi. Za ilustraciju navedenoga, ispitana je kvaliteta rada mlaznice prskalice zahvata osamnaest metara.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.