Poljoprivreda, Vol. 13, No. 2
Datum izdavanja: Prosinac 2007.
ISSN: 1330-7142
UDK: 633.854.78 : 664.3
Tel. ++385 31 224 200
Fax. ++385 31 207 017
Izdavač: Zadružna Štampa, d.d., Jakićeva 1, 10000 ZAGREB
Tel/fax: + 00385 (01)2316-050, 2316-060, 2301-347
Email: ured@pfos.hr
Url: http://www.pfos.hr/poljoprivreda/
.
.
Utjecaj ph vodene otopine na klijavost sjemena soje
Sonja Grljušić, Gordana Bukvić, Marija Vratarić, Manda Antunović, Aleksandra Sudarić, I. Prepelec
U laboratorijskim uvjetima, metodom rolanog filter papira, ispitivan je utjecaj četiri razine pH vrijednosti vodene otopine (5, 6, 7 i 8) na energiju klijanja, klijavost, dužinu korijena i dužinu hipokotila klijanaca te ukupnu masu klijanaca sjemena tri sorte soje (Anica, Ika i Kuna). Dobiven je značajan utjecaj sorte (p=0,01) za sva ispitivana svojstva. Najniže prosječne vrijednosti za sva svojstva imalo je sjeme sorte Kuna. Sorte Anica i Ika nisu se razlikovale u prosječnim vrijednostima energije klijanja, klijavosti i ukupne mase klijanaca. Klijanci sorte Ika razvili su najduži korijen i hipokotil. Vrijednost pH vodene otopine, uz izuzetak energije klijanja, značajno je utjecala na ispitivana svojstva (p=0,01 za klijavost, dužinu korijena i ukupnu masu klijanaca, p=0,05 za dužini hipokotila). U prosjeku za sorte, klijavost je bila najveća na pH 5, a najmanja na pH 8. Korijen i hipokotil klijanaca bili su značajno duži na pH 5 i 6.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Morfološka identifikacija diaporthe/phomopsis sp. izoliranog s xanthium italicum
Draženka Jurković, Karolina Vrandečić, Jasenka Ćosić, L. Riccioni, T. Duvnjak
Tijekom 2004. godine s Xanthium italicum (dikica vodena) prvi put je u istočnoj Hrvatskoj izoliran Diaporthe/Phomopsis sp. Kako su Diaporthe/Phomopsis vrste poznati paraziti soje, suncokreta i drugog uzgajanog bilja, značajno je, s epidemiološkog stajališta, proučiti krug alternativnih domaćina kao mogućeg izvora inokuluma. U ovom su radu opisani simptomi zaraze na X. italicum, proučene su karakteristike parazita uzgojem na krumpir dekstroznom agaru (PDA), utvrđene su biometrijske vrijednosti reproduktivnih struktura: piknida, beta konidija, peritecija, askusa i askospora, s prirodno zaraženih biljaka i iz kultura razvijenih na PDA.
Na temelju dobivenih rezultata proučavanja Phomopsis sp. s X. italicum, držimo da naši izolati pripadaju vrsti P. helianthi.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Prinos i kvaliteta korijena šećerne repe ovisno o roku vađenja i izboru sorte
A. Kristek, Suzana Kristek, Renata Glavaš-Tokić, Manda Antunović
Istraživanja prinosa i kvalitete korijena 38 sorata šećerne repe ovisno o roku vađenja obavljena su 2006. godine na dvije lokacije, Topolje i Seleš. U Topolju su bila dva pokusa i to jedan gdje je korištenjem fungicida lišće repe u vegetaciji očuvano i drugi, uz jako oštećenje lišća od bolesti C. beticola Sacc. budući da fungicidi nisu korišteni. U Selešu je bio jedan pokus i to uz zaštitu šećerne repe fungicidima. Vađenje repe u prvom roku obavljeno je 13. i 14. rujna, a u drugom 34 dana kasnije (18. i 19. listopada). Vremenske prilike između dva termina vađenja karakterizirao je manjak oborina u usporedbi s višegodišnjim prosjekom, što je pozitivno utjecalo na jesenski porast i tehnološko sazrijevanje korijena šećerne repe.
Produženje vegetacije za 34 dana, u drugom roku vađenja, kod pokusa očuvanog lišća (uz primjenu fungicida), u prosjeku za dvije lokacije, dovelo je do povećanja prinosa korijena za 9,75 t/ha, odnosno 11,34%, sadržaja šećera za 0,79% i prinosa čistog šećera za 2,17 t/ha. Iz toga proizlazi da je u drugoj polovini rujna i prvoj polovini listopada dnevno po 1 ha povećan prinos korijena za 287 kg, sadržaj šećera za 0,02% i prinos čistog šećera za 63,8 kg/ha. U pokusu uz oštećenje lišća (bez primjene fungicida) dnevni porast korijena je iznosio 217 kg/ha, odnosno 7,39 t/ha za 34 dana. Međutim, sadržaj šećera nije povećan, već, naprotiv, smanjen za 0,08%. Uz to je povećan i udio topivih nešećera (K, Na, AmN), čime je povećan šećer u melasi, što je dovelo do smanjenja iskorištenja šećera. U ovom pokusu za 34 dana duže vegetacije prinos šećera je povećan 0,94 t/ha (8,47%), dnevno samo 27,6 kg/ha. Osjetne razlike u prinosu utvrđene su i između sorata. Prema tome, preporuka i težnja da se šećerna repa vadi što kasnije ima opravdanja samo uz zdravo i očuvano lišće, birajući adekvatne sorte.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Ekonomski aspekti proizvodnje soje u istočnoj hrvatskoj
G. Jukić, V. Guberac, Sonja Marić, D. Dunković
Tijekom dvogodišnjeg razdoblja (2004. i 2005. godine) obavljeno je istraživanje o visini prinosa i ekonomskoj isplativosti proizvodnje tri rane sorte soje (Dubravka 0, Marija 00 i Danica 000) različitih grupa dozrijevanja. Pokusi su postavljeni po split-plot shemi na poljima Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo iz Osijeka, Kutjevo d.d. i PPK Nova Gradiška uz primjenu standardne agrotehnike za soju.
Jaz koji nastaje porastom broja stanovnika i istovremenim smanjenjem poljoprivrednih površina iz godine u godinu sve je veći, a soja zbog velikog postotka bjelančevina (od 35-50%) i ulja (od 18-24%) preuzima vodeće mjesto u proizvodnji i ishrani čovječanstva. Soja zbog naknadne i postrne sjetve postaje zanimljiva poljoprivrednim proizvođačima diljem svijeta. Uzimajući u obzir agrotehničke mjere koje se koriste, uz pomoć tablica i grafikona dana je analiza čimbenika i usporedba isplativosti proizvodnje pojedine sorte soje u Hrvatskoj na površini preko tri hektara, kako bi se odredila najpogodnija sorta za domaću poljoprivrednu proizvodnju.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Nazočnost sredozemne voćne muhe (ceratitis capitata wiedemann) u odabranim maslinicima srednje dalmacije
M. Bjeliš
Sredozemna voćna muha (Ceratitis capitata Wiedeman) redoviti je štetnik velikoga broja kultiviranih i divljih biljnih vrsta u Dalmaciji. Taj se štetnik ne razvija u plodovima pitome masline – Olea europaea sativa. ni divlje masline ili mastrinke – Olea europaea oleaster. Cilj istraživanja bio je potvrditi redovitu nazočnost, vrijeme pojave i trajanje leta sredozemne voćne muhe u odabranim maslinicima srednje Dalmacije. Tijekom četiri godine istraživanja, od 2001. do 2004. godine, upotrebom lovki i paraferomona trimedlura, utvrđena je redovita nazočnost sredozemne voćne muhe u četiri odabrana maslinika na području Splita i Kaštela, s razlikama u brojnosti muha među lokalitetima i pojedninim godinama. Tijekom 2001. godine, na tri lokaliteta u Kaštelima je ulovljen najveći broj muha tijekom cijelog trajanja istraživanja, dok je na lokalitetu u Splitu najveći ulov zabilježen 2003. godine, ali također značajan i 2001. godine. Najmanji broj odraslih, manje od 5 muha/ lovci, lovljen je na sva četiri lokaliteta tijekom 2002. godine.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Sastav organskih kiselina u grožđu, moštu i vinu klonova chardonnay
Ana Jeromel, Stanka Herjavec, B. Kozina, Luna Maslov, M. Bešić
Vinska i jabučna kiselina glavne su kiseline grožđa, mošta i vina koje direktno utječu na okus i harmoničnost vina. U 2006. godini grožđe Chardonnay, klonovi SMA130, CL 95, CL96, CL548, SMA 123, R8, VCR10 iz zagrebačkoga vinogorja brano je svakih 3-5 dana i to od trenutka šaranja bobica pa sve do dana berbe. Kod klona CL 95 utvrđen je najmanji odnos između jabučne i vinske kiseline, dok je taj odnos kod klonova CL 96 i VCR 10 bio najizraženiji. Nisu utvrđene razlike u sadržaju limunske kiseline između ispitivanih klonova
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Dinamika sadržaja humusa i vodozračni odnosi u tlu u intenzivnoj stakleničkoj proizvodnji povrća i cvijeća
Nada Parađiković, Vesna Vukadinović, Miranda Šeput, Renata Baličević, T. Vinković
Istraživanje je provedeno u staklenicima (ukupne površine 5,2 ha) u Magadenovcu na području istočne Hrvatske tijekom razdoblja od 1985. do 2002. godine. U okviru intenzivne proizvodnje povrća i cvijeća postavljen je pokus na površini od 500 m2. Kod takve proizvodnje vrlo često nije moguće obaviti oranje te se kao osnovna agrotehnička mjera, zbog povećane vlažnosti tla ili kratkoga vremenskoga roka u pripremi supstrata/tla, koristi rotokopačica, koja u jednom prohodu obavi pripremu podloge za sadnju iduće kulture. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi posljedice višegodišnje primjene rotokopačice te dinamiku sadržaja humusa i organske tvari u tlu tijekom 17 godina. U tu svrhu obavljene su višestruke kemijske i fizikalne analize tla, kojima je utvrđeno da se intenzivnom proizvodnjom na pokusnoj površni tijekom 17 godina istraživanja značajno smanjio sadržaj organske tvari (1995. godine – 8,60%, a 2002. god. – 5,00%) u površinskome sloju. U podpovršinskom sloju (od 35-50 cm) količina organske tvari je za oko 50% manja. Istovremeno, uz smanjivanje količine organske tvari u tlu, dolazi i do zakiseljavanja, jer su vrijednosti pH izmjerene u 1mol/dm3 KCl tijekom istraživanja niže za oko 1,4 pH jedinice u površinskom, a za oko 0,5 pH jedinica u podpovršinskom sloju te reakcija otopine tla od slabo kisele postaje kisela (pHKCl 2002. godine = 4,8). Smanjivanje količine organske tvari i humusa u supstratu/tlu dovelo je zbijanja površinskoga sloja, smanjene količine pora, odnosno narušavanja vodozračnih odnosa u tlu. Ova su istraživanja pokazala kako treba uključiti kompletni agrotehnički zahvat u obradi tla.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Povećanje sadržaja n-3 pufa u jajima
Z. Škrtić, Gordana Kralik, Zlata Gajčević, I. Bogut, Danica Hanžek
Istraživanje utjecaja različitih ulja na profil masnih kiselina u žumanjcima jaja obavljeno je na 80 ISA Brown nesilica (40 u kontrolnoj i 40 u pokusnoj skupini) starih 50 tjedana. Kontrolna skupina nesilica dobivala je u hrani suncokretovo ulje (6%), a pokusna skupina kombinaciju repičinog (4%) i ribljeg (2%) ulja. Smjese za nesilice sadržavale su 16,8% sirovih bjelančevina i 11,57 MJ ME. Istraživanje je trajalo 28 dana. Sadržaj masnih kiselina u mastima žumanjka određen je na 10 uzoraka iz svake skupine. Korištena ulja (suncokretovo, repičino i riblje) u hrani za nesilice imala su značajan utjecaj na profil masnih kiselina u mastima žumanjaka jaja. U mastima žumanjaka kod pokusne skupine nesilica utvrđen je značajno veći (P<0,001) sadržaj poželjnih masnih kiselina (linolenske, C18:3n-3; eikozapentaenske, C20:5n-3 i dokozaheksaenske, C22:6n-3) u odnosu na kontrolnu skupinu. Osim toga, pokusna skupina nesilica imala je manji sadržaj (P<0,001) nepoželjnih zasićenih masnih kiselina te linolne (C18:2n-6) i arahidonske kiseline (C20:4n-6) u mastima žumanjaka. Sadržaj oleinske kiseline (C18:1) i ukupnih mononezasićenih masnih kiselina (MUFA) bio je značajno veći (P<0,001) u mastima žumanjaka pokusne skupine. Pokusna skupina nesilica imala je manji sadržaj nepoželjnih polinezasićenih masnih kiselina n-6 tipa (n-6 PUFA, P<0,001), veći sadržaj poželjnih masnih kiselina n-3 tipa (n-3 PUFA, P<0,001) i povoljniji omjer n-6 / n-3 PUFA (P<0,001) u mastima žumanjaka jaja odnosu na kontrolnu skupinu.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Motorno ulje – opasan otpad?
D. Kiš, I. Plašćak, N. Voća, M. Arežina
Svjedoci smo svakoga dana sve većeg onečišćenja okoliša, koje se očituje onečišćenjem atmosfere, tla te podzemnih voda. Za sve je kriv čovjek i njegova nebriga o okolini. Prirodna bogatstva treba nastojati očuvati na razini kakvoće koja nije štetna za čovjeka, biljni i životinjski svijet. Treba izbjegavati svaki zahvat koji ima štetan učinak na biološku raznolikost te očuvati prirodni genetski sklad i sklad prirodnih zajednica, živih organizama i neživih tvari.
Motorno ulje je specifična tvar potrebna energetskom stroju, na primjer traktoru zbog njegovog ispravnog rada, a nakon određenog vremena javlja se kao štetna tvar, odnosno opasan otpad. Dakle, postupanje s rabljenim motornim uljem kao potencijalnim zagađivačem okoliša mora biti krajnje oprezno. Njegovo gomilanje u tvorničkim dvorištima, poduzećima i privatnim gospodarstvima bez daljnjeg rješavanja istog, vremenom predstavlja prave eko bombe, poglavito ako se zbrinjava na neadekvatan i ilegalan način.
Istraživanje je obavljeno na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Osječko–baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, u cilju utvrđivanja ponašanja s rabljenim uljem iz motora i iz transmisije i ostale prateće ambalaže.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Stričkov šarenjak – povremeni štetnik na soji
Emilija Raspudić, Marija Ivezić, Zita Ladocki, S. Pančić, MIrjana Brmež
U pojedinim godinama uočava se jaki intenzitet nekih vrsta kukaca. U 2006. godini na području između Ernestinova i Ivanovca, na površini od oko 20 ha, zasijanoj sojom, 20. lipnja uočen je veliki broj gusjenica. Utvrđene su gusjenice stričkovog šarenjaka Vanessa cardui L.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.