Poljoprivreda, Vol. 14, No. 1
Datum izdavanja: Srpanj 2008.
ISSN: 1330-7142
UDK: 633.854.78 : 664.3
Tel. ++385 31 224 200
Fax. ++385 31 207 017
Izdavač: Zadružna Štampa, d.d., Jakićeva 1, 10000 ZAGREB
Tel/fax: + 00385 (01)2316-050, 2316-060, 2301-347
Email: ured@pfos.hr
Url: http://www.pfos.hr/poljoprivreda/
.
.
Parazitna mikopopulacija zrna soje
Jasenka Ćosić, Karolina Vrandečić, Draženka Jurković, Ivan Ereš, Jelena Poštić
Pojava bolesti na soji može utjecati na kvalitetu i količinu uroda. Različite vrste saprofitnih i parazitnih gljiva mogu se izolirati sa stabljika, mahuna i sjemena soje. Cilj ovih istraživanja bio je ocijeniti pojavu značajnijih bolesti na naturalnom zrnu soje tijekom 4 godine (2004.-2007.), a provedeno je na lokalitetu Sopot-Vinkovci i obuhvaćalo je 9 sorata soje. Identificirani su uzročnici bolesti iz rodova: Peronospora, Sclerotinia, Cercospora, Fusarium i Diaporthe/Phomopsis. Najčešće izolirane gljive pripadale su saprofitnoj flori, a one su iz rodova: Cladosporium, Alternaria, Penicillium, Aspergillus i Epicoccum. Zdravstveno stanje naturalnoga zrna soje tijekom sve četiri godine na svim sortama ocijenjeno je kao dobro.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Utjecaj ph i temperature na energiju klijanja, klijavost, dužinu korijena i hipokotila klijanaca različitih kultivara lucerne (medicago sativa l.)
Gordana Bukvić, Sonja Grljušić, Vlatka Rozman, Anita Liška, Ivan Lović
Istraživanja su provedena u klima komori na temperaturama 10 i 20oC i pH razinama 4,00 i 6,00 sa sjemenom domaćih kultivara lucerne Slavonka, Stela i Vuka, metodom rolanoga filter papira. Istraživana su svojstva energije klijanja i klijavosti sjemena te dužina korijena i hipokotila klijanaca. Značajna razlika između kultivara utvrđena je za svojstva energije klijanja, klijavosti i dužine hipokotila (p=0,01 i p=0,05). Kultivar Slavonka imao je najveću prosječnu energiju klijanja i klijavosti, a najmanju dužinu hipokotila. Kultivar Vuka imao je najnižu energiju klijanja, po klijavosti se nije razlikovao od Stele, ali je imao najduži hipokotil. Klijavost, dužina korijena i hipokotila značajno su ovisili o pH vrijednosti vodene otopine (p=0,01). Osim energije klijanja, sva ispitivana svojstva sjemena i klijanaca imala su više prosječne vrijednosti na pH 4. Temperatura je značajno utjecala na sva ispitivana svojstva (p=0,01), pri čemu su veće vrijednosti dobivene na višoj temperaturi. Interakcije kultivar x pH i kultivar x temperatura bile su značajne za sva proučavana svojstva (p=0,01), a pH x temperatura za sva svojstva osim klijavosti sjemena (p=0,01).
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Produkcija nadzemne biomase kultivara bijele djeteline na različitim tlima i supstratu
Gordana Bukvić, Sonja Grljušić, Krunoslav Karalić, Sandra Nikolić, Aleta Bukvić
Produkcija nadzemne biomase tri kultivara bijele djeteline različitoga podrijetla (Jura, Regal i Rivendel ) ispitivana je na dva tla s pH vrijednostima 5,61 i 6,27 te supstratu s pH 7,56. Kod biljaka starih 30 dana utvrđena je ukupna nadzemna biomasa, masa listova i stolona, omjer list/stolona te sadržaj suhe tvari u listovima i stolonama. Dobiven je značajan utjecaj tla na sva ispitivana svojstva osim za omjer list/stolona, sadržaj suhe tvari u listovima i stolonama. U prosjeku za kultivare, biljke su se najbolje razvijale na tlu s pH 6,27, a najlošije na supstratu. Kultivari su se značajno razlikovali u svim ispitivanim svojstvima, osim u omjeru list/stolona. Kultivar Regal ostvario je najniže vrijednosti za većinu ispitivanih svojstava kultivara. Kultivari Jura i Rivendel razlikovali su se u sadržaju suhe tvari u listovima.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Promjene u čvrstoći i drugim karakteristikama trifolium resupinatum var. typicum fiori et paol. (fabaceae) sjemena uskladištenom u nekontroliranim uvjetima
Ali Servet Tekeli, Ertan Ates
Ovo se istraživanje provodilo u Laboratoriju Zavoda za analize poljskih usjeva na Poljoprivrednom fakultetu, Namik Kemal Sveučilišta u Tekirdagu, Turska. Pokusi s klijanjem, postavljeni po potpuno slučajnom rasporedu u tri ponavljanja, trajali su od skupljanja sjemena do kraja u vremenskim intervalima od 15 dana. U ovom pokusu utvrđivala se čvrstoća sjemena (%), klijavost sjemena (%), brzina klijanja (%) i vigor (%) u Trifolium resupinatum var. typicum Fiori et Paol. koji ima raznobojno sjeme (žuto, crveno, zeleno i miješano), kao i njihove varijacije tijekom godine. Utvrđeno je da boja sjemena, kao i vrijeme nakon žetve, mogu utjecati na sve karakteristike sjemena. Dok je najveća čvrstoća utvrđena kod zelenog sjemena (68,4%), najveći udio neklijavog sjemena (2,4%) imalo je crveno sjeme. Brzina klijanja žutog sjemenu bila je 31,0%, dok je vigor bio visok (38,9%). Najveća čvrstoća sjemena utvrđena je u 10. razdoblju klijanja (94.3%), a najviše neklijavog sjemena (3.1%) bilo je u 18. razdoblju klijanja. Najveća brzina klijanja, kao i vigor, utvrđeni su od 21. do 26. razdoblja, a najniže vrijednosti dobivene su u 10. razdoblju.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Utjecaj agrokemijskih tretmana u monokulturi ozime pšenice
Péter Jolánkai, Zoltan Tóth, Tamás Kismányoky, Ildikó Farkas
U mikropokusu istraživan je utjecaj pesticida i ishrane bilja na usjev pšenice, kao i njihova interakcija. Pokus se provodio na tlu tipa eutrični kambisol u razdoblju od 2006. do 2007. godine. Dobiveni rezultati ukazuju da su primijenjeni tretmani – povećane količine gnojiva (N0P0K0, N40P100K100, N80P100K100, N120P100K100, N160P100K100) i veći intenzitet primjene pesticida (Ø, herbicid, herbicid+ fungicid, herbicid+ fungicid+ insecticid) – imali značajan utjecaj na prinos zrna pšenice. Kod primjene gnojiva svaki obrok dušika rezultirao je daljnjim signifikantnim povećanjem prinosa kod prosječne primjene pesticida. U 2006. minimalan prinos bio je 2,2 t ha-1, a maksimalan 5,5 t ha-1, dok je prosjek iznosio 4,3 t ha-1. U 2007. minimalan prinos iznosio je 1,00 t ha-1, maksimalan 4,6 t ha-1, a prosjek je bio 3,2 t ha-1. U skladu s povećanjem gnojidbe i zaštite, došlo je do smanjenja magnitude rasta prinosa. Gnojidba pšenice imala je veći učinak na prinos nego tretmani zaštite.
Utjecaj vremenskih prilika na prinos u godinama istraživanja usjeva bio je značajno ublažen poduzetim agronomskim mjerama (gnojidba i zaštita).
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Ekonomska analiza proizvodnje šećerne repe
Jozo Kanisek, Jadranka Deže, Ljubica Ranogajec, Mirjana Miljević
U radu su prikazani rezultati istraživanja proizvodnje šećerne repe na površini od 21 ha na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu s područja Vukovarsko-srijemske županije. Tehnološki proces proizvodnje korijena šećerne repe obavljen je izvođenjem 35 radnih procesa, pri čemu je utrošeno 26,9 sati/ha rada strojeva i 65,8 sati/ha rada ljudi. Ukupno je u proizvodnju uloženo 15.947,05 kn/ha. Od toga je za sjeme izdvojeno 1.405,44 kn/ha ili 9,4 % ukupnih troškova, a za 1.100 kg utrošenih mineralnih gnojiva plaćeno je 2.217,50 kn/ha što predstavlja 14,8% ukupnih troškova. Troškovi primjene 9 l/ha sredstava za zaštitu čine 15,2% ukupnih troškova. Zbog povećane razine korištenja troškovi uporabe sredstava mehanizacije iznose 5.070,96 kn/ha i s udjelom od 33,9% predstavljaju najznačajniju stavku u ukupnim troškovima, a djelomično su posljedica povećane udaljenosti proizvodnih površina. Prinosom od 70,30 t/ha korijena i poticajem, ostvarena je ukupna vrijednost proizvodnje od 20.759,59 kn/ha. Za sat rada ljudi proizvedeno je 1.068,82 kg korijena, a za tonu proizvoda utrošeno 0,94 sati rada ljudi. Uzgoj korijena šećerne repe na istraživanom gospodarstvu, prema koeficijentu ekonomičnosti 1,36, ekonomičan je, jer je na 100 kn uloženih u proces proizvodnje ostvareno 36,6 kn dobiti.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Utjecaj djelomične defolijacije na sadržaj monoterpena u vinu traminca mirisavog (vitis vinifera l.)
Marko Karoglan, Bernerd Kozina, Ana Jeromel, Sandi Orlić
Poznato je da agrotehnički i ampelotehnički zahvati mogu značajno utjecati na kvalitativni sastav grožđa, mošta i vina. U cilju istraživanja utjecaja djelomične defolijacije, tijekom dvije godine praćen je sadržaj aromatskih komponenti u vinu Traminca mirisavog, Zagrebačkoga vinogorja, podregije Prigorje-Bilogora. Djelomična defolijacija u vidu odstranjivanja četiri (D1) i osam (D2) bazalnih listova obavljena je ručno u trenutku šare grožđa, dok su trsovi bez defolijacije poslužili kao kontrola. Uzorci za analizu uzimani su nakon provedenoga filtriranja, stabilizacije i buteljiranja vina. Pokazalo se da je sadržaj slobodno hlapivih (SHT), kao i potencijalno hlapivih terpena (PHT), u obje godine istraživanja bio najveći u vinu D2 varijante defolijacije, dakle u vinu dobivenom od suncu potpuno izloženih grozdova.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Tehničko-tehnološki aspekti primjene novih oblika lemeša pluga
Đuro Banaj, Vinko Duvnjak, Vjekoslav Tadić, Jozo Kanisek, Davorin Turkalj
Istraživanje trošenja materijala lemeša različite izvedbe u oranju četverobrazdnim i peterobrazdnim plugom premetnjakom obavljeno je tijekom listopada i studenog 2001. godine na karbonatnom humogleju praškasto glinaste strukt ure. Brzina kretanja agregata u oranju bila je između 4,79 do 6,40 km/h, u prosjeku 5,58 km/h. Oranje je u prosjeku obavljeno na dubinu 25,5 cm. Lemeši su ukupno korišteni 309 sati. Ukupno su poorali 226 ha te je utrošeno 1,37 sati rada po ha. Svaki je lemeš poorao 22,6 ha. Ukupna masa svih lemeša prije istraživanja iznosila je 38625 g, a po završetku 30460 g. To je za 8165 g ili 21,13% manje od početne mase. Najviše su se istrošili lemeši oznake D1 i L1, koji su izgubili na masi 760 g, odnosno 930 g, ili 33,5%, odnosno 38,1%. Oni su nakon završenih testiranja postali neupotrebljivi za daljnji rad. Troškovi njihove uporabe iznose 10,06 kn/ha. Na lemešima oznake D2 i L2 nakon rada i gubitka 33,3% početne mase neupotrebljiv je postao vrh. Troškovi toga lemeša pri oranju su 5,83 kn/ha. Kod treće skupine lemeša, koju čine lemeši oznake D3, L3 i D4, L4, prosječni gubitak mase iznosio je 770 g ili 18,5%, a troškovi upotrebe iznose između 4,41 do 5,57 kn/ha. S njima se moglo i dalje nastaviti oranje. Na lemešima oznake D5 i L5, s gubitkom 27,1% početne mase, za daljnji rad je postao neupotrebljiv samo vrh lemeša. Njihovi troškovi su 3,03 kn/ha.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Dodatak aktivnog ugljena i energije povećavaju konzumiranje sredozemnih grmova za ovce i koze
Jozo Rogošić
Iskorištavanje sredozemne grmolike vegetacije često je ograničeno sekundarnim metabolitima, kao što su terpeni, koji u visokim koncentracijama mogu štetno utjecati na konzumiranje biomase grmova i zdravlje životinja. Dodatnim uzimanjem spojeva kao što su aktivni ugljen i energija (ječam) može se ublažiti negativni učinak sekundarnih metabolita i omogućiti životinjama konzumiranje više količine grmova. Cilj istraživanja bio je utvrditi utječe li dodatno hranjenje s aktivnim ugljenom, energijom i različitim brojem grmolikih vrsta na konzumiranje grmova. Istraživanja su provedena u 3 pokusa, od kojih je svaki uključivao 12 janjaca i 12 jarića (6 aktivni ugljen nasuprot 6 kontrolna skupina). U prvom pokusu životinjama je ponuđeno 3 grma (Juniperus phoenicea, Helichrysum italicum i Juniperus oxicedrus), u drugom dva grma (Juniperus phoenicea i Helichrysum italicum) i u trećem samo jedan grm (Juniperus phoenicea). U sva tri pokusa (prvi: P<0,001; drugi: P < 0,0003 i treći: P < 0,03) dodavani aktivni ugljen i energija imali su pozitivni učinak na ukupno konzumiranje grmova u janjaca i jarića, s tim da su jarići konzumirali više biomase grmova nego janjci u sva tri pokusa (P<0,01). Bez obzira na provedene pokuse, obje vrste životinja pokazuju numeričko opadanje u ukupnoj konzumaciji grmova, s ili bez dodavanog ugljena i energije, kako je životinjama ponuđeni broj grmova smanjen. Naši zaključci podupiru hipotezu da biokemijska raznolikost sredozemnih grmova ima važnu ulogu u odabiru obroka, omogućujući životinjama bolje zadovoljavanje hranidbenih potreba i ujedno izbjegavanje trovanja sekundarnim metabolitima.
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu
.
Predtretmani u proizvodnji bioetanola iz lignocelulozne biomase
Vanja Janušić, Duška Ćurić, Tajana Krička, Neven Voća, Ana Matin
Proizvodnja bioetanola, kao obnovljivoga goriva, dosad se uglavnom temeljila na sirovinama na bazi jednostavnih šećera ili škroba. Međutim, budući da se te sirovine koriste u ljudskoj prehrani i ishrani životinja, proizvodnja bioetanola iz istih smatra se neekonomičnom. Stoga je cilj buduću proizvodnju bioetanola temeljiti na lignoceluloznoj biomasi, odnosno na sirovinama poput poljoprivrednih i šumskih ostataka. Lignocelulozna biomasa po sastavu se sastoji od lignina, hemiceluloze i celuloze. Upravo kompleksnost strukture lignocelulozne biomase uvjetuje primjenu različitih tipova predtretmana, koji prethode procesu hidrolize celuloze i hemiceluloze na fermentabilne šećere. Predtretmani mogu biti fizikalni (mehaničko usitnjavanje, piroliza), fizikalno-kemijski (autohidroliza, eksplozija u tekućem amonijaku, eksplozija u CO2), kemijski (ozonoliza, kiselinska hidroliza, alkalna hidroliza, oksidativna delignifikacija) i biološki (pomoću mikroorganizama).
Hrčak – Poljoprivreda: veza prema tekstu