Uvod

Lipljen, Thymallus thymalus, je jedina vrsta familije Thymalidae u ihtiofauni Bosne i Hercegovine, a široko je rasprostranjen u Evropi. Na jugu do Francuske, na sjeveru do Laponije i Murmanske (Šprem i sur. 2005b, Kottelat & Freyhof, 2007).

Aspekt ishrane ili analiza sadržaja digestivnog trakta ihtiopopulacija važan je dio u sklopu upoznavanja njihove biologije. Prostor Bosne i Hercegovine kao i države u regionu, obiluju raznovrsnom ihtiofaunom što je donekle uvjetovano bogastvom i stupnjem kvaliteta voda tekućica. Iako su istraživanja ihtofaune na našim prostorima započela početkom 19 stoljeća, još uvijek ta istraživanja ne maju zadovoljavajući nivo spoznaja o sastavu i samoj ishrani vrsta u različitim vodenim ekosistemima. U literaturu se mogu pronaći podaci o rastu, reprodukciji i ishrani lipljena iz vodotaka Una, Krušnica, Vrbas, Bosna i Drina (Thaller, 1944; Aganović, 1963; Janković, 1960, Ajanović, 1999, Šenk, 1953, Mikavica i sur. 1988, Sofradžija i sur. 2002, Bećiraj i sur.2008). Na prostoru zemalja Evrope se naglašava ugroženost ove vrste, uslijed sve većeg pritiska na vodene resurse što je uslovilo intenzivnija istraživanja njene biologije uopće (Dahl, 1962, Dunn, 1954, Halawell, 1970, Šumer, 1994, Šprem i sur., 2005a, Šprem i sur., 2005b, Janković, 2010).

Neadekvatan i metodološki neusklađen pristup analizi ishrane pojedinih vrsta ihtiofaune predstavlja poseban zadatak u sklopu budućih istraživanja. Za pojedine dijelove vodotoka ne postoje niti jedan podatak o ishrani riba, u čemu se posebno ističe sliv Cetine na području R Hrvatske i BiH (Pirija i sur.2001).

Cilj rada je objedinjavanje podataka o ishrani lipljena iz sliva rijeke Une od oktobra 2001. do septembra 2011, te usporedba dobivenih podataka i stupnja kondicije sa dosadašnjim podacima na području naše države i šire. U radu su po prvi naznačeni podaci o ishrani predstavnika ihtiofaune sa područja rijeke Sane.

Materijal i metode rada

Izlov jedinki lipljena na slivu rijeke Une (sl.1) izvršen je na devet lokaliteta. Pri izlovu korišteni su elektroagregati Honda EZ 2500 kV i ELT 61 (leđni agregat) 300/500 V, a izvršen je od strane članova Centra za ihtiologiju i ribarstvo Prirodoslovno-matematskog fakulteta Sarajevo. Disekcija želudca i dijela crijevnog trakta izvršena je na terenu, materijal je fiksiran u 4% formaldehidu. Analiza sastava digestivnog trakta izvršena je u laboratoriju PMF Sarajevo. Ukupno je analizom obuhvaćeno 55 jedinke izlovljenih sa devet lokaliteta voda u općini Bihać (sl.1).

 

 

U periodu septembra 2011. godine u sklopu ihtiološke studije područja općine Ključ izvršen je izlov jedinki lipljena iz vodotoka Sanica i Korčanica. Analiza sastava ishrane lipljena iz voda općine Ključ obuhvatila je 17 jedinki (12 iz rijeke Sanice i pet iz rijeke Korčanice).

Rezultati su prikazani u tabeli i grafički, u tabelama za obje općine unešene su vrijednosti procenta učestalosti pojavljivanja u ishrani riba (F%), (Holden & Rait, 1974)

F% = fi/∑f x 100;

te procenat brojnosti organizama u ukupnom broju konstatovanih (N%; Holden& Rait, 1974);

N%= ni/∑n x 100

Na osnovu prosječne mase (W) i totalne duljine (T) analiziranih jedinki lipljena izračunat je Fultonov koeficijent (CF) kondicije (Ricker, 1975). Vrijednosti indeksa prikazani su u tabeli.

CF= W /L-3 x 100

gdje je: W = masa u gramima
L = totalna dužina u cm.

Rezultati

Rezultati analize sastava želučano-crijevnog trakta 55 jedinki lipljena iz sliva rijeke Une na području općine Bihać, izlovljenih na devet lokaliteta ukazuju na prisustvo osam skupina invertebrata sa 2909 jedinki (tab.1) Najveći broj analiziranih jedinki (78,18%) lipljena u ishrani su koristili preimaginalne stadije i imaga dvokrilnih insekata familije Chironomidae. Druga skupina koja predstavlja primarnu hranu ove vrste su preimaginalni stadiji vodenih moljaca (74,54%).

Prema ukupnom broju konstatovanih organizama u sastavu želučano-crijevnog trakta 55 jedinki lipljena dominiraju Chironomidae sa 35,26%, gamarus 26,12% i preimaginalni stadiji vodenih moljaca 22,24% (tab.1).

Tabela 1. Podaci o procentulanom učešću pojedinih kategorija u ishrani 55 jedinki lipljena u vodama općine Bihać, utvrđeni analizom sastava želučano-crijevnog trakta, oktobar 2001 god.

 

Takson	F%	N%
OLIGOCHAETA	23,63	7,04
CRUSTACEA
Gammarus balcanicus	50,9	26,12
INSECTA
Ephemeroptera	20	1,23
Plecoptera	32,72	2,2
Trichoptera	74,54	22,24
Diptera
Chironomidae	78,18	35,26
Simulidae	5,45	1,27
Coleoptera	25,45	4,64

 

Visok procenat jedinki lipljena se hranio i gamarusom (50,9%), dok su skupine maločekinjaša, vodenih cvijetova i dvokrilni insekta fam. Simulidae sekundarna hrana ove vrste (graf. 1).

 

 

Daleko manjim procentom u ukupnom sastavu konstatovanih organizama u želučano-crijevnom traktu 55 jedinke lipljena konstatovani su preimaginalni stadiji vodenih cvjetova Ephemeroptera 1,23%, simulida 1,27%, kamenjarki 2,20% i jedinke maločekinjaša 7,04%, (graf. 2).

 

 

U sastavu želučano-crijevnog trakta 17 jedinki lipljena iz sliva rijeke Sane u općini Ključ, konstaovano je sedam skupina sa 197 jedinki invertebrata (tab.2).

Najveći broj analiziranih jedinki (64,7%) lipljena u ishrani su koristili preimaginalne stadije i imaga dvokrilnih insekata familije Chironomidae i vodenih moljaca. Vodeni pauci (52,94%) i gamarusi (52,94%) su skupine koje takođe predstavlja primarnu hranu ove vrste.
Prema ukupnom broju konstatovanih organizama u sastavu želučano-crijevnog trakta 17 jedinki lipljena dominiraju Chironomidae sa 31,49%, i preimaginalni stadiji vodenih moljaca 22,24% (tab. 2).

Tabela 2. Podaci o procentulanom učešću pojedinih kategorija u ishrani 17 jedinki lipljena u vodama općine Ključ, utvrđeni analizom sastava želučano-crijevnog trakta, septembar 2010 god.

 

Takson	F%	N%
ARACHNIDA	52,94	7,02
GASTROPODA	17,64	6,59
CRUSTACEA	52,94	8,65
INSECTA
Ephemeroptera	35,29	3,07
Plecoptera	47,05	16,26
Trichoptera	64,70	26,92
Diptera	64,70	31,49

 

Sekundarnu hranu u ishrani analiziranih jedinki lipljena predstavljaju preimaginalni stadiji redova insekata Ephemeroptera (35,29%), Plecoptera (47,05%) i puževi sa 17,64% (graf. 3).

 

Daleko manjim procentom u sastavu želučano-crijevnog trakta 17 analiziranih jedinki lipljena konstatovani su predstavnici reda Plecoptera, reda Amphipoda, a daleko najmanji procenat postižu vodeni cvjetovi 3,07% (graf. 4).

Fultonov koeficijent kondicije – CF

Prema izračunatim vrijednostima Fulton-ovog koeficijenta kondicije za jedinke lipljena na devet lokaliteta voda u općini Bihać (tab.3) vidljivo je da se vrijednost kretala od 1,31 u srednjem toku rijeke Klokot do 0,98 za jedinke lipljena iz rijeke Une na lokalitetu graničnog pojasa i Toplice. Prosječna dužina tijela analiziranih jedinki kretala se od 16,18 cm na lokalitetu Ripač do 38,66 cm u rijeci Uni na lokalitetu Priboj.
Prema prosječnoj vrijednosti dužine analiziranih 55 jedinki lipljena (26,3 cm) i težine (225,55 g) izračunata vrijednost koeficijenta kondicije iznosi 1,09.

Tabela 3. Vrijednosti indeksa kondicije za jedinke lipljena izlovljene na devet lokaliteta sliva rijeke Une, oktobar 2001. godine

 

lokalitet	l – prosječna dužina (cm)	t – prosječna težina (g)	CF – indeks kondicije
L1 – Una poslije učća Unca	30,74	308,00	1,06
L2 – granični pojas sa R Hrvatskom	24,35	142,70	0,98
L3 – Una – Vijadukt	25,26	168,26	1,04
L4 – Una – Priboj	38,66	524,33	0,90
L5 – Una – Toplice	30,88	289,62	0,98
L6 – Una – Ripač	16,18	46,58	1,09
L7 – Una – Palndište HE „Kostela“	17,48	67,81	1,27
L8 – Unac ušće	27,69	251,52	1,18
L9 – srednji tok Klokota	26,00	232,00	1,31
Prosječna vrijednost	26,36	225,55	1.09

 

Prema izračunatim vrijednostima Fulton-ovog koeficijenta kondicije za jedinke lipljena na dva lokaliteta voda u općini Ključ (tab. 4) vidljivo je da se vrijednost kretala od 0,717 do 1,036. Totalna dužina tijela analiziranih jedinki kretala se od 29 cm do 42 cm, a težina od 175 do 688 g. Prema prosječnoj vrijednosti dužine analiziranih 17 jedinki lipljena (35,44 cm) i težine (389,71 g) izračunata vrijednost koeficijenta kondicije iznosi 0,84.

Tabela 4. Vrijednosti indeksa kondicije za jedinke lipljena izlovljene na dva lokaliteta sliva rijeke Sane u općini Ključ, septembar 2011. godine

 

Jedinka	Totalna dužina(cm)	Masat (g)	Faktor kondicije – CF
1	42	688	0,929
2	39,5	480	0,779
3	37	525	1,036
4	38	515	0,938
5	38	440	0,802
6	33	287	0,799
7	36	407	0,872
8	30	215	0,796
9	32	264	0,806
10	37	444	0,876
11	38	462	0,842
12	31	226	0,759
13	35	348	0,812
14	36	374	0,802
15	29	175	0,717
16	36	384	0,823
17	35	391	0,912
Srednja vrijednost	35,44	389,71	0,841

Diskusija

Analiza sastava želučano-crijevnog 72 jedinke lipljena iz sliva rijeke Une u općinama Bihać i Ključ ukazuju na relativnu uhranjenost jedinki, a u uzorku nije konstatovana niti jedna jedinka sa praznim digestivnim traktom. Jedinke lipljena u ishrani kao primarni resurs koriste insekte iz reda Daiptera i Trichoptera, a od drugih skupina dominiraju amfipodni račići. Dopunski ili sekundarni resurs u ishrani su predstavnici: Oligochaeta, Arachnida, Plecoptera, Ephemeroptera i Gastropoda. Prema podacima iz rijeke Krušnice (sliv Une) 118 jedinki lipljena su se dominatno hranile amfipodnim račićima, vodenim cvjetovima i dvokrilnim insektima (Bećiraj et. all. 2008). Dominantna ishrana lipljena invertebratama zoobentosa istaknuta je i u istraživanjima koja su realizirana u zemljama u regionu, do danas u analizi sadržaja crijevnog trakta lipljena nisu konstatovani predstavnici ihtiofanu. Širok spektar ishrane vezan je i za podatke da se mladi primjerci, kao i ostali predstavnici ihtiofaune hrane zooplanktonom (Armstrong, 1986). Analizirajući sezonalnu ishranu lipljena utvrđeno je da se tokom ljeta hrani čitav dan, a u ostalim periodima u toku sumraka i noći (Berry, 1998). Ihtiofauna slatkovodnih ekosistema pokazuje veliku sklonost u ishrani organizmima bentosa, a kod lipljena kao adaptacija na velik broj kompetitora razvila se osobina ishrane u jatu, te na taj način ostvaruje prednost nad kompetitorima.

Vrijednosti kondicionog indeksa su relativno visoke, a slična istraživanja na rijeci Kupi u Hrvatskoj kod 98 jedinki utvrđen je prosječni faktor kondicije 1,094, na osnovu analize, autori naglašavaju da jedinke lipljena ulovljene prije novembra imaju negativan kondicioni faktor (Šprem et. all., 2005a, Prpa i sur., 2007). Ova tvrdnja donekle je potvrđena u uzorkovanjima iz rijeke Une u periodu 2001. god. i sliva rijeke Sane 2011. god.
Još u ranijim istraživanjima naglašen je nestanak ili povlačenje ove vrste u vodotocima na području Hrvatske (Šprem i sur. 2005b), a posebno je naglašen izostanak ove vrste u rijeci Gackoj gdje je uhvaćen najveći primjerak od 58 cm (Pažur, 2003). U našim vodama (kao i u vodama u regionu) ovo je riba kratkog života, pet do osam godina, sa dužinom do 60 cm (Aganović 1965). Od 72 analizirane jedinke najveća totalna dužina vezana je za primjerke iz rijeke Sane 42 cm, dok su ostale vrste nešto manjih dimenzija.

Naglašena brojnost jedinki lipljena u slivu Une, kao i dobra uhranjenost ukazuje na opću ekološku povoljnost za egzistenciju ove vrste. Uslijed pretjeranog izlova, porasta onečišćenja, izgradnje hidrocentrala (Šprem i sur. 2005b) te nekontrolisanom introdukcijom kalifornijske pastrmke, ova vrsta je veoma ugrožena. S toga su sva ihtiološka istraživanja, a posebno na senzibilnim vrstama, kao što je lipljen neophodna, prvenstveno u cilju sprečavanja smanjenja populacija i sprečavanja njihovog nestanka. Ova činjenica je veoma važna za prostor koji je analiziran u radu, naznačeni hidroekosistemi su u planovima za izgradnju hidrocentrala što će kao i na primjerima do sada, imati direktan uticaj na populacije ove vrste.

Zaključci

1. Najveći broj analiziranih jedinki lipljena u slivu Une općine Bihać i Ključ je u ishrani preferirao dominatnim skupinama u sastavu zoobentosa: dvokrilnim insektima, vodenim moljcima i gamarusima
2. Nije utvrđena prisustvo praznih želučano-crijevnih primjeraka
3. Vrijednost Fulton-ovog koeficijenta kondicije su relativno visoke, što je uvjetovano i vremenom uzorkovanja (jutro)
4. Za potpunije i cjelovitije podatke neophodna su daleko opsežnija istraživanja koja će pratiti dnevnu i sezonsku dinamiku.

Literatura

1. Aganović, M. (1963): Komparativna istraživanja režima ishrane, rasta, plodnosti i strukture populacija lipljena u rijekama Bosni i Plivi, doktorska disertacija. Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu.
2. Aganović, M. (1965): Proučavanje pitanja minimalne mjere za lipljena u rijekama Bosni i Plivi. God. Biol. Inst. Univ. Sarajevo, 18, 3 –109.
3. Ajanović, N. (1999): Grayling (Thymallus thymallus) Hatchery in the Municipalaty of Bosanska Krupa in north–western Bosnia and Herzegovina. A Sustainable Development Pilot Project, A Master´s Degee Project, Faculty of Environmental Design, The University of Calgary, Alberta.
4. Armstrong, R. H. (1986): A Review of Arctic Grayling Studies in Alaska 1952–1982. Biological Papers of the University of Alaska. Institute of Arctic Biology. Number 23. Fairbanks, Alaska, USA.
5. Berry, D. K. (1998): Alberta´s Arctic Grayling Management and Recovery Plan. Alberta Environmental protection, Natural Resources Service, Inf. Fisheries Menagement Division, Alberta.
6. Bećiraj, A., Ivanc, A., Piria, M., Dekić, R. (2008): Sastav i prehrana lipljena iz rijeke Krušnice. Ribarstvo 66 (3), 105-138
7. Holden, M. J., Raitt, D. F. S. (1974): Methods of Resource Investigation and their Application. Manual of fisheries science. FAO, Rim.
8. Pirija M. (2007): Biološki čimbenici ishrane ciprinidnih vrsta riba rijeke Save. Doktorska disertacija. Agronomski fakultet Sveučilište Zagreb.
9. Janković, D. (2010): Serbia – part of the south zone of the range of distribution of the European Grayling (Thynallus thymallus L.). Arch.Biol.Sci.Belgrade, 62 (1), 115-121.
10. Dahl, J. (1962): Studies on the biology of Danish stream fishes. 1. The food of the grayling (Thymallus thymallus) in some Jutland streams. Meddr.Dann. Fisk.–og Havunders, 3, 199–264.
11. Dunn, D.R. (1954): The feeding habitas of some of the fishes and some members of the bottom fauna of Liyn Tegid (Bala lake) Merionethshire. J. Anim. Ecol., 23, 224–233.
12. Hellawell, J.M. (1970): The food of the grayling Thymallus thymallus (L.) of the river Lugg, Herefordshire. J. Fish Biol., 187–197.
13. Holden, M.J., Raitt, D.F.S. (1974): Methods of ResourceInvestigation and their Application. Manual of fisheries science. FAO, Rim.
14. Horvat, M. (1964): Rast lipljena u rijeci Uni. Ribarstvo Jugoslavije, 4, 103–111.
15. Janković, D. (1960): Sistematika i ekologija lipljena Jugoslavije. Biološki institut Beograd, Stručno udruženje za unapređenje slatkovodnog ribarstva Jugoslavije, Beograd.
16. Janković, D. (2010): Serbia – Part of the South zone of the range of distribution of the European Grayling (Thymallus thymallus L.). Arc.Sci.Belgrade, 62(1), 115-120.
17. Kottelat, M. &Freyhof J. (2007): Handboock of European freshwater fishes. Kottelat, Cornol, Switzerland and Freyhof, Berlin.646 pp
18. Müller, K. (1961): Produktio biologische Untersuchungen in Nordschwedische Fliessgewassern. Zeitschr.f.Fisch.u.d.Hildswiss., 10, 173–201.
19. Mikavica, D., Sofradžija, A., Škrijelj, R. (1988): The spread and some idioecological characteristic of a grayling Thymallus thymallus L. from the Drina river. Ichthyologia, 20, 1, 27–36.
20. Muus, B. J., Dahlstrom, P. (1978): Collins Guide to the Freshwater Fisnes of Britain and Europe. Wm. Collins Sons and Co. Ltd. London, United Kingdom.
21. Prpa, Z., Treer,T., Piria, M., Šprem,N.(2007): The Condition of fish from some Freshwaters of Croatia. Ribarstvo, 65, 2007, (1), 25—46
22. Piria, M.,Treer,T., Safner, R., Aničić, I. Odak, T. (2001): Metodika istraživanja prirodne prehrane slatkovodnih riba. Ribarstvo, 59, 2001, (1), 9.23
23. Reed, R. (1964): Life history of migration patterns of Arctic Grayling, Thymallus articus (Pallas) in the Tanana River drainage of Alaska. Alaska Department of Fish and Game Research raport No. 2, Juneau, Alaska, USA.
24. Sofradžija, A., Hadžiselimović, R., Spahić, M., Jažić, A., Škrijelj, R., Guzina, N., Trožić–Borovac, S., Korjenić, E., Hamzić, A. (2002): Ribarstveno-gospodarska osnova opštine Bihać. Centar za ihtiologiju i ribarstvo, Prirodno matematičkog fakulteta, Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo.
25. Thaller, Z. (1944): Lipljen Thymallus thymallus L., njegovo životno područje u Hrvatskoj i na Balkanu, te njegova gospodarska vrijednost. Priroda, 8
26. Ricker W.E., Computation and interpretation of biological statistics of fish populations. Bull. Fish. Board Can., 1975, 191: 382 pp.
27. Šenk, O. (1953): Ispitivanje rastenja i spolnog sazrijevanja lipljana (Thymallus thymallus) iz rijeke Drine, Bosne i Vrbasa. Veterinarija, Zbornik radova iz oblasti animalne proizvodnje, II, 4, Sarajevo.
28. Šprem N., Tomljanović, M., Piria M., Treer, T.,Safner R., Ančić I. (2005a): Rast lipljena (Thymallus thymallus L.) u rijeci Kupi. Ribarstvo 63 (2): 32-46
29. Šprem N., Tomljanović, M., Piria M., Treer, T.,Safner R., Ančić I. (2005b):Condition and CPUE of European Grayling (Thymallus thymallus L.) population in the Croatian Kupa River. Journal Central European Agriculture. 6(4): 569-576.
30. Šumer, S. (1994): Natural and artificial nutrition for grayling (Thymallusthymallus (L). 1758) fry. Pol.Arch. Hidrobiol., 41, 3, 279–284.