Prof. Dr Midhat Jašić, Tehnološki fakultet, Tuzla
kontakt: +387/61-721-060; jasic_midhat@yahoo.com

Kako u svijetu tako i u BiH prisutan je porast potrošnje voća i povrća, što je rezultat povećanja primanja, odnosno materijalnog stanja potrošača, kao i spoznaja o pozitivnom utjecaju voća i povrća na zdravlje. Što je još značajnije, ove tendencije ukazuju i na kvalitetne izmjene koje nastaju u ovoj potrošnji povećanjem učešća kvalitetnijih voćnih vrsta i njihovih prerađevina, kao i njihovom potrošnjom u toku cijele godine. Sve ovo upućuje na zaključak o potrebi bržeg povećanja proizvodnje voća, kako bi se zadovoljila povećana potražnja.

Postojanjem većeg broja vrsta i sorti voća s različitim biološkim karakteristikama, obezbjeđuje se duži kontinuitet dospijeća voća i povrća u toku godini, čime su smanjena sezonska kolebanja u snabdijevanju i potrošnji voća i povrća. Tome je pogodovao i razvoj transportnih sredstava, brz i jeftin prenos na veće razdaljine ovih, inače, nježnih i lako kvarljivih plodova, kao i izgrađena mreža hladnjača i razvijena tehnologija za čuvanje voća u svježem stanju. Voće i povrće je prisutno u ishrani ljudi od Sjevernog do Južnog pola, ali je isto tako zanimljivo da su relativno veliki proizvođači voća i povrća zemlje u razvoju.

.

Stanje proizvodnje voća i povrća u Federaciji BiH

Bosna i Hercegovina ima tradiciju u proizvodnji voća, ima sve predispozicije za razvoj voćarske proizvodnje sa velikom lepezom voćnih vrsta. Različiti klimatski uvjeti od kontinentalno do mediteranske klime omogućavaju proizvodnju svih vrsta kontinatalnog i pojedinih vrsta mediteranskog voća. Prisutna je i proizvodnja povrća, ali ona zaostaje za proizvodnjom voća.

Tabela 01. – Struktura poljoprivrednog zemljišta u Federaciji BiH

R.br.	Struktura zemljišta	2006.	2007.
1.	Poljoprivredno zemljište	1.139	1.132
2.	Obradive površine	719	703
3.	Ornice, bašte/vrtovi	409	400
4.	Voćnjaci	43	43
5.	Vinogradi	4	4
6.	Livade	257	257
7.	Pašnjaci	418	427

Od ukupnih površina koje zauzimaju oranice, bašte/vrtovi koje iznose 400 000 hektara obrađeno je svega oko 205.000 hektara ili 51,2 %. Sa aspekta poljoprivrede Bosna i Hercegovina se dijeli na tri područja:

ravničarski dio – sjeverni dio Bosne uz rijeku Savu

brdsko-planinski dio, prostire se od Krajine do rijeke Drine

mediteranski – južni dio Hercegovine uz donji tok rijeke Neretve prema Trebinju

Tabela 02. – Broj rodnih stabala najvažnijih vrsta voćaka u BiH (u 000)

Entitet Kanton	Šljiva	Jabuka	Kruška	Breskva	Trešnja	Višnja	Orasi	Ukupno
Unsko-sa k.	913	128	63	6,8	33	2,7	86	1233
Posavski k.	108	13	10	0,5	2,7	9,2	4,3	148
Tuzlanski k.	1476	165	150	12	79	76	43	2001
Zeni. -Dob.k.	1114	292	186	1,5	68	16	37	1715
Bosa.Podr.k	152	79	39	0,5	52	9,7	18	350
Srednjebo.k	466	119	66	0	18	0,9	11	681
Herce-ner. k	403	161	89	198	213	68	39	1171
Zapa.-her. k.	16	16	7	12	32	5,4	13	101
Sarajevski.k.	341	102	89	0,3	9,2	6,3	5,8	554
Hercegbos.k	72	20	7,4	–	2	2,9	5,7	110
Ukupno FBiH	5061	1095	706	232	510	197	263	8064
RS	7670	1586	1005	130	424	319	262	11396
Ukupno BiH	12731	2681	1711	362	934	516	525	19460

U voćarskoj proizvodnji BiH dominira šljiva. Nakon ove kulture najzastupljenije vrste su jabuka i kruška. Među vodećim vrstama voćaka najmanje zastupljena su breskve, zbog toga što su područja za njen uspješan uzgoj reducirana i uglavnom svedena na južni dio države.

Kao i kod uzgoja breskve i proizvodnja grožđa ograničena je dominantno samo na južni dio, a širenje ove proizvodnje i u kontinentalni region evidentno je tek posljednjih godina.

Slika 01. – Najvažniji regioni voćarske proizvodnje u BiH: 1-šljiva, jabuka, jagodasto voće; 2-jabuka, kruška, šljiva, jezgrasto voće; 3-vinova loza, trešnja, breskva, smokva; 4-šljiva, jabuka, kruška, kesten, orah; 5-šljiva, jabuka, višnja; 6- šljiva, jabuka; 7- jabuka, šljiva, kruška; 8-jagodasto voće

Na osnovu navedenog slikovitog prikaza vidi se da su najzastupljenije vrste voćaka u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine šljiva, jabuka i jagodasto voće, sa dominacijom maline i jagode. U regionu Goražde najviše su zastupljene jabuka, kruška, šljiva, a od jezgrastog voća orah i lijeska. Slična zastupljenost je i u zapadnom regionu Bihać. U najjužnijem području države dominantne vrste su vinova loza, trešnja, breskva i smokva. U centralnim regionima države (5,6 i 7) najzastupljenije su šljiva i jabuka, a potom ih prate kruška i višnja. Posljednji region (8) karakteriše uzgoj jagodastog voća. Jagoda, malina i kupina značajno se šire i u ostalim regionima (centralni, istočni i sjeveroistočni) obzirom na stratešku ulogu ovih vrsta u voćarskoj proizvodnji BiH.

Slika 02. – Prikaz zastupljenosti nekih vrsta voća u BiH

Najzastupljenija vrsta voća je šljiva, sa sve većom orijentacijom prema proizvodnji jabuke i kruške. Najveća ekspanzija može se evidentirati u proizvodnji jagodastog voća i to malina i jagoda, ali zvanične podacio širenju ove proizvodnje ne postoje, ali iz broja podignutih novih zasada opaža se njihov brzi rast.

Tabela 03. – Broj rodnih stabala različitog voća u Federaciji BiH

R.br.	Vrsta voća	2005.	2006.	2007.	2008.
1.	Šljiva	4.831.757	4.859.907	4.987.503	5.274.841
2.	Jabuka	1.544.878	1.747.846	1.914.616	2.085.378
3.	Kruška	861.750	847.248	966.744	1.008.031
4.	Trešnje	376.218	386.979	401.421	422.314
5.	Višnje	129.268	133.273	141.411	152.331
6.	Kajsije	46.351	51.539	58.116	63.079
7.	Breskve	387.656	400.616	403.173	476.915
8.	Orah	295.503	296.279	303.798	309.362
9.	Grožđe	9.962.000	10.037.000	10.426.000	12.148.000

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u posljednjim godinama bilježi se povećanje zasađenih stabala, odnosno rodnih stabala voća, a time bi trebalo očekivati i povećanje proizvodnje. Ukupna površina pod voćnjacima u 2007. godini je 43.000 hektara. Međutim i pored toga izostalo je permanentno povećanje proizvodnje voća. Razlog tome je: prilična starost voćnjaka, neodgovarajući sortiment, male površine, nedovoljno zastupljene komercijalne sorte voća, nekorištenje savremenih metoda u proizvodnji i zaštiti voćnjaka i sl.

U posljednjim godinama došlo je do znatnog ulaganja u podizanju novih voćnjaka sa modernom tehnologijom i zaštitom. Tome su doprinijeli i poticaji koje obezbjeđuje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva sa kantonalnim ministarstvima poljoprivrede i drugi nivoi institucija vlasti.

Tabela 04. – Proizvodnja pojedinih vrsta voća u Federaciji BiH

R.br.	Vrsta voća	2005.	2006.	2007.	2008.
1.	Šljiva	26.334	37.950	45.277	35.044
2.	Jabuka	17.465	20.604	19.702	21.057
3.	Kruška	8.034	7.875	7.458	8.280
4.	Trešnje	4.015	3.995	4.567	4.805
5.	Višnje	1.089	1.118	1.201	1.353
6.	Kajsije	331	498	582	418
7.	Breskve	5.640	6.581	6.942	7.757
8.	Orah	2.368	2.386	2.687	2.572
9.	Grožđe	20.813	19.900	18.735	21.866

Tabela 05. – Novozasnovani voćnjaci i vinogradi od 2002. do 2007. godine podsticani od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u hektarima)

Vrsta voća	USK	PK	TK	ZDK	BPK	SBK	HNK	ZHK	KS	HBK	FBiH
Šljiva	11	146,8	2076,6	47,3	4,37	78,13	25,62	1,22	2,7		2393,91
Jabuka	1,5	6,3	83,2	41,2	64,99	38,22	49,6	0,98	3,4	0,68	290,25
Kruška	2,3	4	57,7	9,4	0,5	3,49	5,44		0,7		83,5
Trešnja			2,4			1,3	45,21	0,33			49,23
Višnja		0,7	16,5	2		5,66	25,56	1,75	0,95		53,07
Kajsija			18,3				7,5				25,83
Breskva		1	3,3				123,96				128,33
Nektarina							0,3				0,3
Orah	1,17	36,6	86,7	250,3	19,77	13,16	2,3	0,9	4,8	0,76	416,6
Malina	8,47		10,5	26,5	2,75	15,75			0,1		64,1
Ostalo	14,3	37,1	357,5	99,2	46,32	79,59	211,01	2,72	13,25	2,06	863
Grožđe			3,9				514,72	102,01			620,7
UKUPNO	38,9	232,6	2712,9	476	138,7	235,3	496,5	7,9	25,9	3,5	4368,2

.

Proizvodnja povrća

Za proizvodnju povrća u Federaciji BiH se ne može reći da pokazuje permanentni rast, kao što je to slučaj sa voćem. To se najbolje vidi po zasijanim površinama koje stagniraju u odnosu na raniji period. Razlog tome su nepovoljni sveukupni ambijent za ovu proizvodnju.

Proizvedeno povrće jednim dijelom ide u prerađivačke kapacitete na dalju preradu, a najveći dio koristi se za konzumiranje u svježem stanju prodajom na zelenim pijacama i maloprodajnim objektima. Nepostojanje velikih prerađivačkih pogona prerade povrća, koji bi apsorbovali veće količine povrća, još je jedan od razloga zašto ova proizvodnja stagnira. Zbog neorganizovanog otkupa ili nerazvijene distributivne mreže veliki dio povrća ostaje kod proizvođača neiskorišten ili se koristi kao stočna hrana ili propada. Iz ovih razloga postojeći zemljišni potencijali za proizvodnju povrća nisu iskorišteni.

Velike količine povrća se uvoze, pa čak i one vrste koje bismo mogli sami proizvoditi u velikim količinama. Ali zbog veoma niskih cijena povrća koje se uvozi, to je prepreka da domaći proizvođači organizuju veću proizvodnju. Dio povrća se izvozi, što je detaljnije prikazano u dijelu izvoza povrća.

Tabela 06. – Proizvodnja povrća u Federaciji BiH (u tonama)

R.br.	Vrsta povrća	2005.	2006.	2007.
1.	Mrkva	27.265	11.518	17.378
2.	Crni Luk	23.652	25.830	22.396
3.	Bijeli luk	4.434	4.046	3.633
4.	Grah – zrno	7.298	6.951	5.439
5.	Grašak – zrno	1.083	8.876	1.341
6.	Kupus i kelj	52.562	58.422	50.360
7.	Paradajz	15.289	15.815	16.540
8.	Paprika zelena	13.608	14.119	13.269
9.	Krastavac	11.397	9.173	9.559
10.	Dinja i lubenica	3.356	3.104	3.846
11.	UKUPNO	159.945	149.865	143.750

Svjetska organizacija za poljoprivredu i hranu (FAO) već dugo godina ima uspostavljene baze podataka o nivou proizvodnje i potrošnje prehrambenih proizvoda u svim zemljama svijeta i to čak za posljednjih nekoliko godina. Ovi podaci kad je u pitanju BiH se znatno razlikuju od podataka koje daju pojedine institucije u BiH. Na slijedećim tabelama prikazani su podaci pregleda proizvodnje pojedinih vrsta voća u BiH, EU i svijetu prema podacima FAOSTAT-a.

Tabela 07. – Pregled proizvodnje jabuka u BiH, EU i svijetu (u tonama)

	2003.	2004.	2005.	2006.	2007.
BiH	40.575	53.319	52.181	58.109	60.962
EU	11.942.765	12.976.418	11.835.336	11.926.438	10.481.069
Svijet	58.349.831	62.744.981	62.466.041	64.313.206	65.970.706

Proizvodnja jabuka u BiH raste iz godine u godinu, dok u EU opada. Općenito u svijetu proizvodnja jabuka raste.

Tabela 08. – Pregled proizvodnje kajsije u BiH, EU i svijetu izraženo (u tonama)

	2003.	2004.	2005.	2006.	2007.
BiH	499	716	522	837	837
EU	572.861	713.873	751.284	778.356	602.542
Svijet	2.887.893	2.870.178	3.511.865	3.167.122	3.068.925

Na osnovu dobivenih podataka vidimo da je proizvodnja kajsija u BiH porasla, dok je u EU proizvodnja kajsija imala maksimum u 2006.god. a onda opala, a u svijetu proizvodnja kajsija maksimum je imala u 2005. godini, a zatim opada. Breskva, kajsija i marelica ulaze sve više u prehrambene navike stanovništva Bosne i Hercegovine, pa je sve više zasada sa breskvom, kajsijom i marelicom. Ove vrste voća su zahvalne kako za stonu potrošnju tako i za industijsku preradu.

Tabela 09. – Pregled proizvodnje breskve u BiH, EU i svijetu (u tonama)

	2003.	2004.	2005.	2006.	2007.
BiH	2.460	4.275	5.640	7.239	7.442
EU	3.189.063	4.203.500	4.364.750	4.284.925	4.190.485
Svijet	14.803.603	16.672.596	17.607.271	17.545.978	17.439.531

Proizvodnja breskvi u BiH raste, dok je u EU i svijetu proizvodnja breskvi imala maksimum u 2005. godini, a zatim polako opada.

Tabela 10. – Pregled proizvodnje kruške u BiH, EU i svijetu (u tonama)

	2003.	2004.	2005.	2006.	2007.
BiH	15.809	19.751	22.505	23.034	20.696
EU	2.741.797	2.867.929	2.798.276	2.866.902	2.716.404
Svijet	17.573.420	18.468.276	19.359.883	19.661.557	20.579.492

Proizvodnja krušaka u BiH i EU imala je porast do 2006.godine, a u 2007. godini imala je mali pad proizvodnje. Dok u svijetu općenito proizvodnja krušaka raste.

Tabela 11. – Pregled proizvodnje šljive u BiH, EU i svijetu (u tonama)

	2003.	2004.	2005.	2006.	2007.
BIH	88.308	167.834	95.971	123.234	138.707
EU	1.932.149	1.603.651	1.603.651	1.616.010	1.309.728
Svijet	9.894.442	9.622.603	9.921.162	10.519.093	9.925.469

Proizvodnja šljiva u BiH raste, dok u EU i svijetu proizvodnja je rasla do 2006. godine, a zatim je pala proizvodnja. Nekad je BiH bila prepoznatljiva u svijetu po prooizvodnji suhe šljive koja se izvozila u veći broj europskih zemalja. Osnvoni razlog pada proizvodnje je oboljenje šljive uzrokovano virusom šarka, ali isto tako nekonkurentnost u pogledu kvaliteta i cijene. Na tržištu EU dominantne su šljive iz Francuske, kao i drugih zemalja kao što su Rumunija i Bugarska. Obnovom voćnih zasada te uvođenjem savremenih tehnologija u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i preradi, stvara se potencijal za povratak šljiva iz BiH na evropsko i svjetsko tržište

Tabela 12. – Pregled proizvodnje jagoda u BiH, EU i svijetu (u tonama)

	2003.	2004.	2005.	2006.	2007.
BIH	4.809	5.000	6.846	8.409	13.344
EU	913.958	1.100.903	1.112.994	1.153.800	977.444
Svijet	3.350.893	3.652.407	3.782.906	3.917.140	3.824.678

Prema podacima FAOSTAT proizvodnja jagoda u BiH raste, a u EU i svijetu je rasla do 2006. godine, a zatim je imala pad. Proizvodnja jagoda zahtijeva veliko učešće radne snage, tako da je često ova proizvodnja dominantna u nerazvijenim zemljama i zemljama u razvoju. U svijetu je sve popularnije jagodasto voće zbog izuzetnih organoleptičkih, nutritivnih i zdravstvenih svojstava, a posebno šumsko-divlje i bobičasto voće.

Tabela 13. – Potrošnja jabuka u BiH, EU i Svijetu (u tonama)

	2000.	2001.	2002.	2003.
BiH	27.508	32.230	27.710.	52.640
EU	10.508.993	9.529.529	9.244.792	8.917.793
Svijet	50.307.191	49.670.122	48.365.916	51.018.788

Potrošnja jabuka u BiH bila je najveća u 2003.godini, a u EU potrošnja jabuka opada iz godine u godinu, a u svijetu općenito potrošnja jabuka padala je do 2003.godine kada je ponovo porasla. Po glavi stanovnika procjenjuje sa da BiH troši godišnje od 10 do 12 kg što je znatno manje u odnosu na razvijene zemlje, kao što je Njemačka, gdje je potrošnja po glavi stanovnika oko 35 do 40 kg. Jabuka, kao i šljiva, ne uspijeva u tropskim krajevima zbog čega je u tim krajevima posebno tražena, kao što je kod nas traženo južno i tropsko voće. Nažalost u razvijenim zapadnim zemljama po glavi stanovnika se više troši banana nego jabuka.

Tabela 14. – Potrošnja grožđa u BiH, EU i Svijetu (u tonama)

	2000.	2001.	2002.	2003.
BiH	9.030	9.215	11.926	15.019
EU	3.736.723	3.194.443	3.781.941	3.485.037
Svijet	21.670.485	20.236.101	22.461.712	22.217.547

Potrošnja grožđa u BiH raste, a u EU i svijetu potrošnja je rasla do 2002. godine, a zatim opala. BiH nema tradiciju u proizvodnji vinove loze osim dijela Hercegovine koja je prepoznatljiva po kvalitetu proizvoda od grožđa (vino) na evropskim prostorima.

Tabela 15. – Potrošnja limuna u BiH, EU i Svijetu (u tonama)

	2000.	2001.	2002.	2003.
BiH	5.800	5.500	6.257	6.849
EU	1.487.038	1.472.084	1.536.798	1.536.658
Svijet	11.178.480	10.941.155	11.030.368	11.177.328

Citrusi predstavljaju posebno značajno voće koje se uvozi u zemlje sa kontinentalnom klimom, jer tradicionalno ulaze u prehrambene navike stanovništva tih zemalja. Potrošnja limuna u BiH i svijetu raste, a u EU potrošnja je rasla do 2002.godine, a zatim opala. U BiH uvjeti za proizvodnju citrusa postoje u južnim dijelovima zemlje

Tabela 16. – Potrošnja mandarina u BiH, EU i Svijetu (u tonama)

	2000.	2001.	2002.	2003.
BiH	21.066	20.864	23.955	20.753
EU	10.233.882	10.452.640	1.146.513	12.660.157
Svijet	69.684.949	66.480.792	72.349.937	73.383.834

U BiH potrošnja mandarina rasla je do 2002.godine, a zatim opala. U EU i svijetu potrošnja mandarina raste.

.

Uvoz i izvoz voća i povrća

.

Voće

I pored svojih klimatskih i zemljišnih pogodnosti u proizvodnji voća Federacija BiH i Bosna i Hercegovina nisu upotpunosti iskoristile te mogućnosti u smislu veće proizvodnje voća. Još uvijek je prisutan veliki uvoz kontinentalnog voća koji se kreće oko 60.000 do 80.000 tona u proteklim godinama. Uvoz svježeg voća u FBiH i BiH, na agrume i banane otpada oko 49,3 %, odnosno 53,5% prikazanog uvoza. Od ukupnog uvoza svježeg voća oko 75 do 80 % se uvozilo preko firmi iz Federacije BiH.

Tabela 17. – Uvoz svježeg voća u FBiH i BiH (u tonama)

R.br	Vrste voća	2007.		2008.		2009.
		F BiH	BiH BiH	F BiH	BiH	F BiH	BiH
1.	Jabuka	–	20.402	12.537	25.422	14.899	28.307
2.	Kruška	–	3.031	1.869	2.276	1.854	2.111
3.	Kajsija – marelica	–	259	231	341	291	525
4.	Višnja	–	79	35	2.104	175	2.612
5.	Trešnja	–	6	2,5	6	0	2
6.	Breskva	–	1.698	1.154	1.657	741	2.062
7.	Nektarina	–	2.456	1.616	2.001	1.360	2.295
8.	Šljiva	–	2.981	781	4.256	775	4.898
9.	Jagoda	–	77	201	212	171	186
10.	Malina	–	2	–	–		41
11.	Narandža	–	38.320	34.255	35.301	13.968	16.400
12.	Mandarina	–	14.106	15.469	17.753	14.537	16.520
13.	Limunika	–	1.660	1.811	2.098	1.468	1.679
14.	Limun	–	9.321	7.080	8.177	7.919	9.159
15.	Grožđe svježe	–	7.516	6.888	9.653	5.444	7.765
16.	Lubenica	–	10.566	4.973	8.485	6.712	11.398
17.	Dinja	–	1.197	740	886	632	809
18.	Banana	–	38.320	34.255	35.301	32.298	32.433
19.	Kivi	–	2.829	2.137	2.399	2819	3065
20.	Ukupno	–	154.826	126.035	158.328	106.063	142.266

Kada se posmatra izvoz voća, najviše je zastupljen izvoz jabuka, šljiva i lubenica, ali te količine nisu velike u odnosu na količine tog voća kojeg uvozimo. Izvoz voća u posljednjim godinama bilježi povećanje količina.

Tabela 18. – Izvoz svježeg voća iz FBiH i BiH (u tonama)

R.br.	Vrste voca	2007.		2008.		2009.
		FBiH	BiH	FBiH	BiH	FBiH	BiH
1.	Jabuka	–	4128	171,6	3.154,8	58	3.615
2.	Kruška	–	298	4,4	793	68	978
3.	Kajsija – marelica	–	0	0	0	9	50
4.	Višnja	–	0	0	0	0	70
5.	Trešnja	–	0	0	0	0	0
6.	Breskva	–	426,9	206,8	211,3	276	346
7.	Nektarina	–	323,5	144,3	144,6	191	203
8.	Šljiva	–	3.121,40	774,4	2.019,30	1.226	2.641
9.	Jagoda	–	144,5	67	93	30	42
10.	Malina	–	12	0,5	4,3	1	10
11.	Borovnica	–	108,5	12,7	40,9	8	33
12.	Limun	–	0	35,3	35,3	44	44
13.	Grožđe svježe	–	374,4	290,6	524	649	710
14.	Lubenica	–	1.028	485,8	1.380,80	64	902
15.	Dinja	–	11,5	48,8	77,2	12	12
16.	Kivi	–	61,4	103,1	103,1	180	196
17.	Ukupno	–	10.038,1	2.345,3	8.581,6	2.816	9.852

.

Povrće

Bosna i Hercegovina uvozi gotovo sve vrste povrća, pa čak i one vrste koje u znatnim količinama proizvodimo, kao što je krompir. Slična situacija je i sa paradajzom. Istina je da se izvjesne količine svježeg povrća i izvoze. Najviše izvozimo mladi krompir, krastavce i kupus, dok ostale vrste imaju simbolične vrijednosti. Primjetan je smanjeni uvoz krompira, crvenog luka i drugih vrsta povrća.

Sa stimulicijama koje poljoprivrednici dobijaju od raznih institucija vlasti u vidu poticaja, kako za proizvedene količine tako i za investiciona ulaganja, očekivati je da se u narednom periodu poveća domaća proizvodnja povrća. Razvojem plasteničke proizvodnje u svim karajevima Federacije BiH takva očekivanja su opravdana.

Tabela 19. – Uvoz svježeg povrća u FBiH i BiH (u tonama)

R.br	Vrsta povrća	2006		2008		2009
		FBiH	BiH	FBiH	BiH	FBiH	BiH
1.	Krompir mladi	–	546	1.496	1.596	737	838
2.	Krompir	–	6.364	884	5.708	631	7.227
3.	Paradajz	–	13.499	10.137	14.430	9.831	14.893
4.	Luk crveni	–	4.186	3.826	6.410	1.438	4.605
5.	Luk bijeli	–	1.087	869	1.048	741	810
6.	Mrkva	–	2.650	1.571	3.365	1.226	3.828
7.	Karfiol,brokula	–	348	306	369	433	469
8.	Kupus	–	2.364	666	1.625	1.019	2.598
9.	Zelena salata		248	201	257	284	328
10.	Krastavac		2.443	1.554	2.266	1.474	1.773
11.	Kornišon		340	129	234	391	706
12.	Paprika		8.415	3.797	7.325	5.549	11.108

Tabela 20. – Izvoz svježeg povrća u FBiH i BiH (u tonama)

R.br	Vrsta povrća	2007		2008		2009
		F BiH	BiH	F BiH	BiH	F BiH	BiH
1.	Krompir mladi	–	2.030	1.277	1.277	1.343	1.399
2.	Krompir	–	2.889	308	2.665	126	953
3.	Paradajz	–	934	282	389	346	1.049
4.	Luk crveni	–	266	3	415	21	216
5.	Luk bijeli	–	14	0	28	0	45
6.	Mrkva	–	2	0	2	0	0
7.	Karfiol,brokula		12	8	15	16	17
8.	Kupus		5.237	95	1.047	188	987
9.	Zelena salata		38	122	147	347	410
10.	Krastavac		718	58	94	338	394
11.	Kornišon		816	1.766	2.359	2.193	2.802
12.	Paprika		210	115	303	789	1.130

.

Prerađivački kapaciteti voća i povrća

Prerada voća i povrća u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju. Najveći prosperitet je bio u peridu od 1970. do 1990, kada je podignut veći broj velikih i modernih kapaciteta u preradi voća i povrća. Bile su zastupljene sve vrste prerađevina voća i povrća: smrznuto, sušeno, marinirano povrće, proizvodnja voćnih sokova i voćnih koncentrata, vino i voćne rakije i dr. Svi kapaciteti bili su organizovani u velike sisteme, među najvećim su bili UPI Sarajevo, AIK – Banja Luka, PTK – Tuzla, Hepok – Mostar, Prehrambeni kombinat –Brčko i Agrokomerc – Velika Kladuša, PPK – Bihać, IMPO – Bugojno.

Treba konstatovati da proizvodnja voća i povrća u Bosni Hercegovini nije mogla da zadovolji potrebe podignutih kapaciteta, pa se voće i povrće obezbjeđivalo kupovinom sa drugih područja bivše Jugoslavije, a najviše iz Srbije i Makedonije.

Hladnjače su bile instalirane u mnogim pogonima. To su bile proizvodne hladnjače sa velikim kapacitetima od 2.000 do 5.000 tona, sa komorama alternativnih režima, sa kontinuiranim tunelima za smrzavanje voća i povrća i dr. Veliki rashladni kapaciteti su bili u: Bosnaplodu – Brčko, Vitaminki – Banja Luka, Sava – Bijeljina, Fruktal – Čelić, Hranaprodukt – Bosanksi Šamac, Agroplog – Zvornik, Bosnapprodukt – Gradačac, Agrokomerc – Velika Kladuša, Hladnjača – Goražde i dr.

U periodu 1992 – 1995. su uništeni ili devastirani mnogi kapaciteti. Ratne godine su poremetile mnoge odnose, smanjena je ili je prestala proizvodnja u većini pogona, a izgubljena su tržišta. Nakon rata dolazi do obnove pojedinih pogona, privatizacijom se mjenja struktura vlasništva, što je imalo za posljedicu da neki veliki kapaciteti nikada nisu uspjeli povratiti stari imidž koji su imali. Loše vođenje preduzeće od strane novih ili starih vlasnika dovelo je mnoge pogone do stečaja i gotovo prestanka rada.

Nakon rata podignuto je nekolicina novih pogona, ali su to relativno mali pogoni u odnosu na prijeratne pogone. Ukupna proizvodnja prerađevina voća i povrća u svim pogonima prerade voća i povrća u Bosni i Hercegovini, izuzev vina i voćnih rakija, iznosila je oko 215.000 tona gotovih proizvoda. Ukupno Instalisani kapciteti hladnjača u pogonima prerade voća i povrća su bili oko 40.000 tona.

Pregled pogona koji se bave preradom voća i povrća u Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini dat je u Prilogu.