Tema: kompostiranje

Autor

Članci
Admir
- Sve poruke člana
Član 91 25-09-2008
Znam da je jedna tvrtka imala projekt kompostiranja ostataka biljnog materijala. Ne znam što je s tim projektom. Ako Vas zanima detaljnije pošaljite privatnu poruku.
pozdrav
Admir
- Sve poruke člana
Član 91 25-09-2008
zdravo,

interesuje me da li postoje prehrambene fabrike koje se bave zbrinjavanjem biootpada (kompostiranjem)
tj. da posjeduju kompostanu.

hvala unaprijed
vlado
- Sve poruke člana
Član 7.021 31-12-2012
postovani gospodine #tehnolog# neznam zasto insistirate na privatnom kontaktu ova oblast je dosta interesantna zasto ne biste prosirili forum pa bi se iz toga omogucili kontakti u pravcu proizvodne i plasmana
razmislite otome . u ovoj situaciji samo udruzivanje i samo organizovane mozda moze da dovede do rezultataa pozdrav
goran
- Sve poruke člana
Član 491 03-01-2013
Nektar iz Backe Palanke ima komposta…nu u Vladicinom Hanu gde zbrinjavaju otpad i svoje fabrike koncentrata
Matt
- Sve poruke člana
Član 10.132 20-02-2014
Govoreći o kompostiranje, crv kompostiranje je dobivanjem puno popularnost u svijetu. Jedan zanimljiv položaj kako bi vidjeli je http://www.happyworms.ca za sve alate i pomagala.
Mihailo
- Sve poruke člana
Član 9.115 25-02-2014
imamo licencu za proizvodnju AMINORGANA od organskog otpada.Možemo samo za 5 dana da proizvedemo od 300 -500 tona, izuzetno kvalitetnog đubriva sa mikroorganizmima i prirodnim sto posto aminokiselinama itd. Na ovaj način skraćuje se proces kompostiranja a i dobija se mnogo kvalitetnije đubrivo. U zavisnosti od kvaliteta zemljišta dovoljna količina ovog đubriva po 1ha 600 do 2000kg.
Mihailo
- Sve poruke člana
Član 9.115 25-02-2014
AMINORGAN – PREDNOSTI
 
 
 
<!–[if !supportLists]–>· <!–[endif]–>Svetski trend, prirodni proizvod.
<!–[if !supportLists]–>· <!–[endif]–>Njegova aktivnost u zemljištu je većinom biološka u poređenju sa hemijskim i neorganskim đubrivima.
<!–[if !supportLists]–>· <!–[endif]–>Koristi se u relativno malim dozama u poređenju sa sirovinom od koje je proizveden. Rezultati ogleda u Evropi su se pokazali dobrim za AMINORGAN u dozama od 400 do 1200 kg/ha.
<!–[if !supportLists]–>· <!–[endif]–>Različiti tipovi zemljišta su dobro odreagovala na AMINOCAKE/AMINORGAN uključujući i slana zemljišta itd.
<!–[if !supportLists]–>· <!–[endif]–>Rezultati iz Evrope ukazuju da AMINOCAKE/AMINORGAN može biti značajan za zemljišta sa problemom nematoda.
<!–[if !supportLists]–>· <!–[endif]–>Efikasnost đubriva može biti značajno poboljšana u prisustvu AMINOCAKE/AMINORGAN.
<!–[if !supportLists]–>· <!–[endif]–>Bez patogena.
<!–[if !supportLists]–>· <!–[endif]–>Sadržaj teških metala je niži od limita koji je postavila EU. AMINORGAN blokira apsorpciju teških metala u zemljištu preko korijena.
<!–[if !supportLists]–>· <!–[endif]–>Djeluje kao komplement standardnim hemijskim đubrivima, povećava efikasnost apsorpcije makronutrijenata, NPK, poboljšava katjonsku razmjenu u zemljištu, smanjuje doze mineralnih đubriva do 50%.
<!–[if !supportLists]–>· <!–[endif]–>Male doze po ha, 800 kg/ha u poređenju sa drugim organskim đubrivima, najmanje doze komposta su od 5000 kg/ha do 10000 kg/ha.
<!–[if !supportLists]–>· <!–[endif]–>Duga biološka aktivnost, period od 300 dana.

 Tehničke i hemijske informacije o organskom biološkom đubrivu AMINORGAN-u
 
<!–[if !supportLists]–>1. <!–[endif]–>Odnos uglenjik/azot u Aminorganu oscilira između 1/6 i 1/7
 
<!–[if !supportLists]–>2. <!–[endif]–>pH Aminorgana se mijenja u funkciji vremena: kada je proizveden Aminorgan ima pH=8, postepeno se povećava ( približno 0,20/mjesec ) do vrijednosti od pH=9,5 osam ili devet mjeseci od datuma proizvodnje. 13/14 mjeseci nakon proizvodnje pH se stabilizuje između ph=7,5-8,5. pH se može koristiti kao pokazatelj stepena biološke aktivnosti Aminorgana, gdje pH vrijednost ispod 7-7,5 ukazuje na inaktivnost i obično nastaje nakon 24-26 mjeseci od datuma proizvodnje.
 
<!–[if !supportLists]–>3. <!–[endif]–>Aminorgan se može miješati sa stajskim đubrivom ( freško ili kompostirano ): Aminorgan povećava dekompoziciju stajnjaka, što znatno poboljšava kvalitet materijala ( stajnjaka ). Da bi se dobio dobar kvalitet, Aminorgan sa stajnjakom treba miješati u odnosu 1:10 ili 1:20.
 
<!–[if !supportLists]–>4. <!–[endif]–>Aminorgan ima biodinamičko dejstvo na zemljište kao što je katjonska razmjena mineralnih elemenata u zemljištu, zatim huminski i clay complex je aktiviran u tom obimu da se mineralni elementi koji se nalaze u nepristupačnom obliku oslobađaju i biljka ih onda može koristiti, ovo ne važi samo za fosfor već za sve mineralne elemente u manjem ili većem odnosu.
 
<!–[if !supportLists]–>5. <!–[endif]–>Aktivnost Aminorgana je smanjena u zemljištima gdje se temperatura kreće od -50C do 100C. Aktivnost mikroorganizama se progresivno povećava u zemljištima gdje je temperatura između 100C i 250C. U ambijentu gdje je Aminorgan uskladišten sa temperaturama vazduha od -50C do -250C, aktivnost mikroflore je je zaustavljena, a kasnije kada dođe do do povećanja temperature do aktivnog opsega ( -40C do 250C ), gubi se približno 30-40% mikroflore ( Institut Biotehnologije, Talin, Estonija 1989 ).
 
<!–[if !supportLists]–>6. <!–[endif]–>Aminorgan se može lako miješati sa mineralnim đubrivima; međutim, u nekim slučajevima, mješavina može dovesti do nastanka paste sa teksturom koja može prouzrokovati poteškoće prilikom aplikacije mješavine ( otežana manipulacija).
 
<!–[if !supportLists]–>7. <!–[endif]–>Aminorgan je proizvod koj radi polako u zemljištu, konstantno u dugom vremenskom periodu, do tačke gdje se, u slučaju kratkog vegetativnog ciklusa ( biljka ), efekti posmatraju u sledećem ciklusu. Normalno, efekti se primjećuju nakon 2-3 nedelje, što zavisi od klimatskih uslova.
 
<!–[if !supportLists]–>8. <!–[endif]–>Aminorgan sadrži organizme koji fiksiraju azot, kao što je slučaj sa leguminoznim biljkama. Ipak, rapsored primjene se ne razlikuje značajno od drugih usjeva, zbog toga što funkcioniše ne samo kao fiksator azota i zbog toga što postoji mikroflora koja fiksira druge elemente, tako, da bi se dobio maksimalan odgovor, doze se moraju održavati.
 
 
<!–[if !supportLists]–>9. <!–[endif]–>Odnos huminskih i fulvinskih kisjelina varira u funkciji pH kao što je opisano u tački 2. Min/max opseg od 5-15% za huminske kisjeline i 4-12% za fulvinske kisjeline.
 
<p class=“MsoListParagraph“ style=“margin-top: 0in; margin-right: 0in; margin-bottom: .0001pt; margin-left: -4.5pt; mso-add-space: auto; text-align: justify; text-indent: -.25in; mso-list: l0 level1 lfo1;“><!–[if !supportLists]–>10.<!–[endif]–>Aminorgan oslobađa mikroelemente u zemljištu, gvožđe ( Fe ) između ostalih, kao funkcija niova kreča u zemljištu? , njegovi efekti su manje ili više vidljivi po dozi, tako da bi za loša zemljišta trebalo primjenjivati veće doze.
 
 
 
 Tehničke i hemijske informacije o organskom biološkom đubrivu AMINORGAN-u
 
<!–[if !supportLists]–>1. <!–[endif]–>Odnos uglenjik/azot u Aminorganu oscilira između 1/6 i 1/7
 
<!–[if !supportLists]–>2. <!–[endif]–>pH Aminorgana se mijenja u funkciji vremena: kada je proizveden Aminorgan ima pH=8, postepeno se povećava ( približno 0,20/mjesec ) do vrijednosti od pH=9,5 osam ili devet mjeseci od datuma proizvodnje. 13/14 mjeseci nakon proizvodnje pH se stabilizuje između ph=7,5-8,5. pH se može koristiti kao pokazatelj stepena biološke aktivnosti Aminorgana, gdje pH vrijednost ispod 7-7,5 ukazuje na inaktivnost i obično nastaje nakon 24-26 mjeseci od datuma proizvodnje.
 
<!–[if !supportLists]–>3. <!–[endif]–>Aminorgan se može miješati sa stajskim đubrivom ( freško ili kompostirano ): Aminorgan povećava dekompoziciju stajnjaka, što znatno poboljšava kvalitet materijala ( stajnjaka ). Da bi se dobio dobar kvalitet, Aminorgan sa stajnjakom treba miješati u odnosu 1:10 ili 1:20.
 
<!–[if !supportLists]–>4. <!–[endif]–>Aminorgan ima biodinamičko dejstvo na zemljište kao što je katjonska razmjena mineralnih elemenata u zemljištu, zatim huminski i clay complex je aktiviran u tom obimu da se mineralni elementi koji se nalaze u nepristupačnom obliku oslobađaju i biljka ih onda može koristiti, ovo ne važi samo za fosfor već za sve mineralne elemente u manjem ili većem odnosu.
 
<!–[if !supportLists]–>5. <!–[endif]–>Aktivnost Aminorgana je smanjena u zemljištima gdje se temperatura kreće od -50C do 100C. Aktivnost mikroorganizama se progresivno povećava u zemljištima gdje je temperatura između 100C i 250C. U ambijentu gdje je Aminorgan uskladišten sa temperaturama vazduha od -50C do -250C, aktivnost mikroflore je je zaustavljena, a kasnije kada dođe do do povećanja temperature do aktivnog opsega ( -40C do 250C ), gubi se približno 30-40% mikroflore ( Institut Biotehnologije, Talin, Estonija 1989 ).
 
<!–[if !supportLists]–>6. <!–[endif]–>Aminorgan se može lako miješati sa mineralnim đubrivima; međutim, u nekim slučajevima, mješavina može dovesti do nastanka paste sa teksturom koja može prouzrokovati poteškoće prilikom aplikacije mješavine ( otežana manipulacija).
 
<!–[if !supportLists]–>7. <!–[endif]–>Aminorgan je proizvod koj radi polako u zemljištu, konstantno u dugom vremenskom periodu, do tačke gdje se, u slučaju kratkog vegetativnog ciklusa ( biljka ), efekti posmatraju u sledećem ciklusu. Normalno, efekti se primjećuju nakon 2-3 nedelje, što zavisi od klimatskih uslova.
 
<!–[if !supportLists]–>8. <!–[endif]–>Aminorgan sadrži organizme koji fiksiraju azot, kao što je slučaj sa leguminoznim biljkama. Ipak, rapsored primjene se ne razlikuje značajno od drugih usjeva, zbog toga što funkcioniše ne samo kao fiksator azota i zbog toga što postoji mikroflora koja fiksira druge elemente, tako, da bi se dobio maksimalan odgovor, doze se moraju održavati.
 
 
<!–[if !supportLists]–>9. <!–[endif]–>Odnos huminskih i fulvinskih kisjelina varira u funkciji pH kao što je opisano u tački 2. Min/max opseg od 5-15% za huminske kisjeline i 4-12% za fulvinske kisjeline.
 
<p class=“MsoListParagraph“ style=“margin-top: 0in; margin-right: 0in; margin-bottom: .0001pt; margin-left: -4.5pt; mso-add-space: auto; text-align: justify; text-indent: -.25in; mso-list: l0 level1 lfo1;“><!–[if !supportLists]–>10.<!–[endif]–>Aminorgan oslobađa mikroelemente u zemljištu, gvožđe ( Fe ) između ostalih, kao funkcija niova kreča u zemljištu? , njegovi efekti su manje ili više vidljivi po dozi, tako da bi za loša zemljišta trebalo primjenjivati veće doze.
Autor

Članci

Morate biti prijavljeni da biste odgovorili u ovoj temi.

Tehnologija hrane

kompostiranje

Registrujte se