U proizvodnji maline u Srbiji zakazala je nauka, koja je stala na nivou od pre 30 godina, a proizvođači su uveliko prevazišli agronome, smatraju malinar Milomir Stojić iz Arilja i bivša ministarka poljoprivrede Ivana Dulić Marković.
„Nauka treba, to je nesporno, ali pravi ljudi, koji imaju znanje i angažuju se da se nešto poboljša i podigne na viši nivo“, istakao je Stojić u prvoj studijskog debati serijala „Kad kažete…“, posvećenoj malini.
Stojić je rekao da je pre 30 godina sarađivao sa profesorima i sa njima imao redovne konsultacije, ali je sa tim prestao kad je prevazišao njihov nivo i stekao veće znanje, koje oni „ne mogu i nisu još postigli“.
On je, kao primer, naveo i činjenicu da mu niko od stručnjaka iz te oblasti nije mogao da kaže koliki je vek eksploatacije novih sorti maline.
„Oni doktoriraju, magistriraju, filozofiraju, a nama se svaki treći zasad suši, nestaje. Za tri godine biće pola suvih zasada sorte vilamet“, ukazao je Stojić.
Ocenu da je nauka zatajila, Stojić je ilustrovao i podatkom da je u Srbiji malina zasađena na 12.000 do 14.000 hektara i da je prosek berbe samo 700 kilograma po hektaru, što dovoljno govori „gde je nauka i gde su nam ljudi“.
Dulić Marković je ocenila da nauka u malinarstvu nije razvijana, zato jer sistem nije dozvolio konkurenciju znanja.
Kako je objasnila, mladim stručnjacima, deci proizvođača maline, ne omogućava se da primene svoje inovacije u sistemu, „zato što monopol drže profesori u penziji“.
„Problem Srbije je što su svi proizvođači daleko prevazišli agronome, a naročito profesore“, ocenila je Dulić Marković.
„Država zaposli silne agronome da im (proizvođačima) dele znanje, a njihovo znanje je milion puta veće od svakog tog…“, dodala je ona i ukazala da „država baca pare na one koji sede i ne rade ništa“.
Studijske debate „Kad kažete…“ biće održavane jednom nedeljno o praktičnim i bitnim ekonomskim problemima Srbije.
Izvor: FoNet