Novoformirana Nacionalna asocijacija prerađivača mleka potpisala protokol o saradnji sa Evropskom mlekarskom asocijacijom

Datum: 30.01.2012.

Danas je u hotelu Moskva u Beogradu, novofromirana Nacionalna asocijacija prerađivača mleka (SEDA) potpisala protokol o saradnji sa Evropskom mlekarskom asocijacijom (EDA). Protokol o saradnji je potpisao Zoran Matić, predsednik Nacionalne asocijacije preradjivača mleka i Jop Klajbojker, generalni sekretar Evropske mlekarske asocijacije. Protokol o saradnji će obezbediti okvir za saradnju izmedju dve asocijacije sa ciljem da se podstakne razvoj mlekarsko-prerađivačkog sektora u Srbiji.
Potpisivanjem protokola, Nacionalna asocijacija prerađivača mleka dobija mogućnost da prisustvuje forumima i sektorskim sastancima koje organizuje EU; da se poveže sa članovima koji dele slične izazove; i da prisustvuje ekskluzivnim i strateškim sastancima sa zvaničnicima EU, naučnicima, trgovcima i ekspertima u oblasti marketinga.
Miloš Milovanivić, pomoćnik ministra poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede istakao je da je mlekarski sektor u Srbiji bitan i u ekonomskom i socijalnom smislu i da će ministarstvo, u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima, nastaviti da podržava sektor uz planove i za dalje institucionalno uredjenje.
Susan Fritz, direktorka Američke agencije za medjunarodni razvoj (USAID) u Srbiji rekla je da USAID saradjuje sa mlekarskim sektorom u Srbiji više od deset godina i čestitala je kompanijama članicama na viziji i odlučnosti koja je dovela do formiranja tako bitne asocijacije. Susan Fritz je takodje naglasila da iako je nakada teško saradjivati sa konkurencijom, bitno je da su kompanije uvidele moć udruživanja.
Zoran Mićović, direktor Uprave za veterinu, istakao je da su uz podršku Uprave za veterinu, načinjeni značajni pomaci koji omogućavaju izvoz u zemlje EU, i da će potpisivanjem protokola kao i daljom saradnjom ti uslovi biti poboljšani.
Zoran Matić, predsednik Nacionalne asocijacije preradjivača mleka, naglasio je da kompanije članice asocijacije preradjuju 600.000 litara mleka dnevno, zapošljavaju 1.267 ljudi i otkupljuju mleko od blizu 11.000 farmera.
Nacionalna asocijacija preradjivača mleka (SEDA) osnovana je u novembru 2011. godine i trenutno ima osam članica: Mlekara Šabac, Meggle (Mlekara Mladost), Mlekara Kuč, Mlekara Ekomlek, Mlekara Lazar, Mlekara Muza, Mlekara Leskovac i Niška mlekara. Ciljevi asocijacije su da obezbedi bolje predstavljanje i lobiranje sektora mlečne industrije ispred domaćih i međunarodnih institucija i tela; unapređenje poslovnog okruženja za sektor; i pružanje podrške povećanju konkurentnosti domaćih proizvoda na lokalnom i međunarodnom tržistu putem unapređenja kvaliteta i produktivnosti.
SEDA je osnovana uz finansijsku i tehničku podršku Agrobiznis projekta Američke agencije za medjunarodni razvoj (USAID) koja podržava mlekarski sektor od 2008. godine. Aktivnosti USAID-ovog Agrobiznis projekta u okviru sektora bazirane su na pružanju pomoći mlekarama u implementaciji međunarodnih standarda kvaliteta i bezbednosti hrane, uvođenju novih tehnologija i pružanju podrške aktivnostima u sferi marketinga i podsticanja izvoza.

Potpisivanjem protokola, Nacionalna asocijacija prerađivača mleka dobija mogućnost da prisustvuje forumima i sektorskim sastancima koje organizuje EU; da se poveže sa članovima koji dele slične izazove; i da prisustvuje ekskluzivnim i strateškim sastancima sa zvaničnicima EU, naučnicima, trgovcima i ekspertima u oblasti marketinga.

Miloš Milovanović, pomoćnik ministra poljoprivrede, trgovine, šumarstva i vodoprivrede istakao je da je mlekarski sektor u Srbiji bitan i u ekonomskom i socijalnom smislu i da će ministarstvo, u skladu sa svojim finansijskim mogućnostima, nastaviti da podržava sektor uz planove i za dalje institucionalno uredjenje.

Susan Fritz, direktorka Američke agencije za medjunarodni razvoj (USAID) u Srbiji rekla je da USAID saradjuje sa mlekarskim sektorom u Srbiji više od deset godina i čestitala je kompanijama članicama na viziji i odlučnosti koja je dovela do formiranja tako bitne asocijacije. Susan Fritz je takodje naglasila da iako je nakada teško saradjivati sa konkurencijom, bitno je da su kompanije uvidele moć udruživanja.

Zoran Mićović, direktor Uprave za veterinu, istakao je da su uz podršku Uprave za veterinu, načinjeni značajni pomaci koji omogućavaju izvoz u zemlje EU, i da će potpisivanjem protokola kao i daljom saradnjom ti uslovi biti poboljšani.

Zoran Matić, predsednik Nacionalne asocijacije preradjivača mleka, naglasio je da kompanije članice asocijacije preradjuju 600.000 litara mleka dnevno, zapošljavaju 1.267 ljudi i otkupljuju mleko od blizu 11.000 farmera.

Nacionalna asocijacija preradjivača mleka (SEDA) osnovana je u novembru 2011. godine i trenutno ima osam članica: Mlekara Šabac, Meggle (Mlekara Mladost), Mlekara Kuč, Mlekara Ekomlek, Mlekara Lazar, Mlekara Muza, Mlekara Leskovac i Niška mlekara. Ciljevi asocijacije su da obezbedi bolje predstavljanje i lobiranje sektora mlečne industrije ispred domaćih i međunarodnih institucija i tela; unapređenje poslovnog okruženja za sektor; i pružanje podrške povećanju konkurentnosti domaćih proizvoda na lokalnom i međunarodnom tržistu putem unapređenja kvaliteta i produktivnosti.

SEDA je osnovana uz finansijsku i tehničku podršku Agrobiznis projekta Američke agencije za medjunarodni razvoj (USAID) koja podržava mlekarski sektor od 2008. godine. Aktivnosti USAID-ovog Agrobiznis projekta u okviru sektora bazirane su na pružanju pomoći mlekarama u implementaciji međunarodnih standarda kvaliteta i bezbednosti hrane, uvođenju novih tehnologija i pružanju podrške aktivnostima u sferi marketinga i podsticanja izvoza.

Izvor: USAID

Autor

Članci
Komentari (8)
vitomir
- Sve poruke člana
Član 5.697 31-01-2012
Veoma interesantan napis.Slican film sam vec odgledao,a i direktno ucestvovao, u Republici Srpskoj. Ishod je za pretpostaviti, ali, ipak, nadati se da Srbija nije nekakav mracni vilajet, pa da sve bude isto. Znaci, pokrenuvsi rad zanatske mljekare uz pomoc USAID-a udarao sam na mnogobrojne probleme. Na kraju sam sve izanalizirao i izdefinisao i nasao rjesenja. A meni uvijek treba malo vise vremena za probleme da bi to na kraju bilo i kuvano i vareno i peceno. Zelim medijski da narod upoznam sa problemom. Kulturno, civilizacijski, ali ne ide. Potpuna medijska blokada. Primjenjujem radikalne mjere i donekle uspijevam.Samo donekle jer sam neinteresantan i za jedan medij u Republici Srpskoj. Mozete vidjeti kako je to bilo na:www.vitmarkbl.com.(ili jednostavno:VITMARK). Vidjeti cete i kako su nam pojedini seljaci maksimalno srozali znanje. I agronomima i tehnolozima i profesorima i doktorima nauka. No, izdajnika je uvijek bilo.
Vidim da je brzinski formirana SEDA. Slicno vec odgledano. Nadam se da ce priroitetan cilj SEDA-e, sa Zoranom Maticem na celu, biti da sto prije profunkcionise Nezavisna laboratorija za analize svjezeg sirovog mlijeka. Bez toga nema ostvarenja jednog od ciljeva SEDA-e koji se navodi u tekstu, a to je:“…unapredjenje poslovnog okruzenja za sektor…“. Da ima problema u Srbiji u vezi pomenute Laboratorije, nisam ni znao dok to nisam procitao na ovom sajtu, a takodje se moze vidjeti na: ZORAN MASIC O STOCARSTVU.
USAID je bio u Bosni. Sada djeluje u Srbiji. Kako ce njihova pomoc, koja nije beznacajna, kao i vrhunski eksperti biti iskoristeni ovisi od Srbije. Ali, izgleda da se neki od brace Srba pripremaju da dobro odrade
posao. Eksperti USAID-a su uzaludno u BiH govorili o neophodnosti za drzavu jake veze: proizvodjac-preradjivac-potrosac. Zasto da drzava Srbija podrzava SEDA-u, ako ona ne djeluje u navedenom lancu? Gdje su tu predstavnici ostala dva ucesnika. Ah, da, sto se tice proizvodjaca naci ce po nekog izdajnika. U pomenutom lancu negdje svoje malo mjesto imaju i agronomi i tehnolozi. Veterinare mi ne pominjite. Vidim da se kao lik pojavljuju i u ovoj prici. Znaci, nema naprijed pomenute veze (linking agricultural, market and producers – kako su govorili u USAID-u) nema ni mjesta, to jeste posla za tehnologe i agronome. To ja hocu da kazem. Pozdrav.
ljiljana
- Sve poruke člana
Član 5.818 03-02-2012
Postovanje i pozdrav svim clanovima foruma.
Ja sam Ljiljana i malocas sam se registrovala za ovaj forum. Uskoro cu otvoriti mlekaru, pa mi sve informacije zlata vrede.
Pozdravljam osnivanje asocijecije preradjivaca mleka i nadam se da cu i ja postati clan, jednog dana. Jos jedan pozdrav od Ljiljane.
Zdravko
- Sve poruke člana
Glavni urednik 04-02-2012
Gospodine Vitmark niste nista napisali o konkretnim problemima koje ste imali. Mislim da bi to bilo od koristi mnogim clanovima foruma da napisete.
ninoslava
- Sve poruke člana
Član 5.373 05-02-2012
postovanje i pozdrav svim clanovima foruma.
daliUSAID moze pomoci poljoprivrednom gazdinstvu koje se bavi proizvodnjom i preradom mleka?
vitomir
- Sve poruke člana
Član 5.697 06-02-2012
Pozdrav clanovima foruma,
Sada samo da kazem da cu nesto kasnije dati informacije za gospodju Ljiljanu. Izvinjavam se, ali trenutno nemam vremena. Takodje cu reci i nesto u vezi pitanja clana foruma ninamalovac. Smatram da oni mogu mogu pomoci i jasan mi je princip njihovog djelovanja. Poslije uspjesno otplacenog USAID kredita bio sam korisnik njihovog granta, s za preradu mlijeka-proizvodnju kajmaka (prije 7 godina u Republici Srpskoj). Iznos granta isti kao i onaj koji sada nude u Srbiji. U aktuelnostima na ovom forumu prije desetak dana sam citao da USAID daje grantove u Srbiji, pa i za proizvodnju kajmaka. Pokusajte stupiti u kontakt sa nekom kancelarijom USAID-a u Srbiji i informisite se.
Pozdrav
ljiljana
- Sve poruke člana
Član 5.818 17-02-2012
Postovanje svim clanovima foruma!
Posebno se obracam gospodinu VITMARKU, jer je obecao da ce dati neku informaciju za mene, 06.02.2012.Ja privodim kraju registraciju mlekare, ‘LETA’BEOGRAD, RJ. Kovin Zelim da proizvodim mlecne proizvode bez aditiva i raznih emulgatora.Hocu da proizvodi ove mlekare nose oznaku sasvim prirodno da imaju oznaku zelena jabuka ili zeleni list i budu prepoznatljivi na trzistu. Nadam se da cu imati podrsku za ovaj program i od nacionalne asocijacije preradjivaca mleka, ili od USAID.
Pozdrav od Ljiljane Paunovic
vitomir
- Sve poruke člana
Član 5.697 19-02-2012
Pozdrav clanovima foruma uz izvinjenje zbog kašnjenja sa odgovorom.
Gospođo Ljiljana, nastojaću da budem što kraći i jasniji, ali to za mene nije lako izvesti.U međuvremenu, do ovog javljanja, analizirao sam zakone i propise u vezi mljekarstva u zemljama regiona. Hrvatska, Federacija BiH, Republika Srpska i Crna Gora imaju donesene zakone i propise koji su slični i prilagodjeni propisima EU. Jedino nisam mogao naći za Srbiju da su doneseni propisi u vezu formiranja otkupne cijene mlijeka (drugi dio pravilnika). Kako izgledaju ti zakoni i propisi može se vidjeti ako se za svaku pojedinu zemlju potraži pod: PRAVILNIK (ili UREDBA) O KVALITETU SIROVOG MLIJEKA. Interesantno je da se ti Zakoni i pravilnici ne primjenjuju ni u jednoj zemlji. U Hrvatskoj vidimo da nezadovoljni poljoprivrednici prosipaju mlijeku. Govore o potrebi formiranja MODELA OTKUPNE CIJENE MLIJEKA iako je njihovim PRAVILNIKOM O KAKVOĆI SVJEŽEG SIROVOG MLIJEKA i UREDBOM O CILJNOJ CIJENI SVJEŽEG SIROVOG MLIJEKA lijepo rečeno kako se formira otkupna cijena mlijeka. Za Srbiju zaista nisam mogao naći da je išta rečeno o načinu formiranja otkupne cijene mlijeka prilagođeno zahtjevima EU, što znači, ako je to tako, da je Srbija korak nazad. Ono što sam mogao naći za Srbiju može se vidjeti pod: PRAVILNIK O KVALITETU SIROVOG MLIJEKA/TEHNOLOGIJA HRANE. Razlog zašto se ti zakoni i pravilnici ne primjenjuju i Nezavisne leboratorije ni u jednoj zemlji ne stavljaju u funkciju na pravi način treba tražiti u interesima multinacionalnih kompanija kao i domaćih velikih mljekara koje se ponašaju monopolistički. Političari, koji ne pokazuju nikakav interes za dobrobit svoje zemlje i naroda, uopšte se ne trude da utiču na početak njihove decidne primjene.Biće spremniji pomagati holandsku korporaciju sa njenih 9 milijardi evra godišnjeg prometa koja će izgleda gospodariti u mljekarstvu i kod Vas u Srbiji i kod nas u Republici Srpskoj.
Ja, gospođo Ljiljana, zaista smatram da bi trend uništenja manjih poljoprivrednih proizvođača i manjih prerađivačkih kapaciteta bio zaustavljen ako bi se primjenjivali Zakon i propisi iz oblasti mljekarstva koji su prilagođeni propisima EU. Oni ne vide „velike“ i „male“ proizvođače mlijeka, nego samo kvalitet mlijeka. Proizvođač koji predaje mljekari samo 10-20 litara mlijeka može i treba imati bolju cijenu po litri mlijeka no proizvođač koji proizvodi 1000 litara mlijeka. A mljekara neka odredi kako će nagraditi tog velikog proizvođača (mimo osnovnog Ugovora o saradnji propisanog zakonom).
Kako velike mljekare vide interes u dosadašnjem načinu rada? Tako što mlijeko najbolje plaćaju poljoprivrednicima koji imaju velike količine mlijeka (laktofrize) gdje imaju i najmanje troškove otkupa. Njima moraju i redovno da plaćaju otkupljeno mlijeko. Mlijeko plaćaju najmanje poljoprivrednicima koji imaju manje količine i nemaju laktofrize. Pošto nema Nezavisne laboratorije da to demantuje tvrde da je mlijeko kod tih poljoprivrednika veoma lošeg kvaliteta i, naposljetku, to im služi za prestanak otkupa mlijeka od tih poljoprivrednika.Naravno, pošto su prethodno pogušili svu konkurenciju (male mljekare) i iscrpili sva podsticajna sredstva ministarstava poljoprivrede. Ono što treba naglasiti je da to sve odobravaju, podržavaju i dobar interes veliki poljoprivredni proizvođači koji su obično i predsjednici nekakvih udruženja. Medijski se eksponiraju, na relaciji su sa vlašću i služe da smire eventualni bunt malih, nezadovoljnih poljoprivrednih proizvođača.Kvalitet njihovog mlijeka mora biti ekstraklase i imati maksimalnu cijenu i veoma im je olakšan pristup podsticajnim sredstvima ministarstava poljoprivrede.
Kako se na Vaše poslovanje može odraziti postojeće stanje u mljekarstvu?
Smatram da, što se tiče mljekarstva, ima dosta sličnosti između Srbije i Republike Srpske. Isti mljekarski sistem (SALFORD)dosada je djelovao i kod Vas u Srbiji, a i kod nas. Prenijeću, znači, svoja iskustva.
Za Vas bi bilo idealno kada bi ste imali vlastitu farmu kao sirovinsku bazu i kada bi imali sigurnu prodaju proizvoda sa garantovanom naplatom. To je znači idealno, ali nije nemoguće. Ali, ako se sa konkurencijom borite za svježe mlijeko za preradu,a takođe sa određenom kreiranom paletom proizvoda borite za poziciju na tržištu onda je sve drugačije.
Analizirali ste otkupne cijene mlijeka, sagledali Vaše mogućnosti i odlučili da ponudite bolju otkupnu cijenu no konkurentska mljekara. Ali, pošto se „otkrili karte“, konkurentska mljekara većim kooperantima sa kojima ste pregovarali nudi istu ili bolju otkpnu cijenu mlijeka. One manje proizvođače ostavlja Vama. Oni, iako od konkurentske mljekare imaju manju cijenu i neredovno plaćanje, nerado prihvataju saradnju sa Vama jer ste Vi novi i nemaju povjerenje. Ako i prihvate saradnju to su nedovoljne količine mlijeka za preradu u Vašem pogonu i Vi ćete biti finansijski brzo iscrpljeni visokom otkupnom cijenom i troškovima otkupa. Treba reći i to da su to ipak količine mlijeka nešto lošijeg kvaliteta jer ti manji proizvođači uglavnom nemaju laktofrize za hlađenje mlijeka. Kažete da će Vaši proizvodi biti bez aditiva i emulgatora. Ako se proizvodni program zasniva na kiselo-mliječnom programu (svježe mlijeko, jogurt, pavlaka) ili specijalne vrste sireva onda zaista morate imati za preradu mlijeko vrhunskog kvaliteta (ekstraklase) kao se kvalitet sirovine ne bi odražavao na kvalitet proizvoda. Veoma lako se može desiti da se u mlijeku nađu rezidue antibiotika koji će djelovati pogubno na Vašu proizvodnju. Učiniti protiv proizvođača nećete moći ništa jer nema Nezavisne laboratorije koja bi dala potvrdu da je to tako. Ako budete insistirali da kaznite proizvođača ko je isporučio takvo mlijeko, on će Vas napustiti i početi predavati mlijeko konkurentskoj mljekari. Pošto morate vršiti redovne mjesečne isplate otkupljenog mlijeka nećete mu ostati mnogo dužni što bi umanjilo štetu koju ste pretrpjeli. A konkurentskoj mljekari ne smeta ni mlijeko sa antibioticima jer ga mogu „progurati“ kroz sterilu (tetrapak mlijeko). Opet ću reći da nema Nezavisne laboratorije koja bi takođe štitila i potrošače. Reći ću da sam skoro postavio pitanje jednom tehnologu i dobio očekivani odgovor. To pitanje je bilo u vezi antibiotika u mlijeku. Taj tehnolog je već odavno u penziji,a Banjalučka mljekara gdje je on radio je privatizovana prije osam godina. Rekao mi je da nema pisanih tragova da je Banjalučka mljekara ikada otpisala mlijeko zbog antibiotika. Ako ne bi mogli drugačije na tržište bi ga plasirali kroz tetrapak mlijeko. Znači sa iste farme (u Novoj Topoli) mlijeko preuzimaju Banjalučka mljekara i Mlijekoprodukt iz Dubice i uopšte se ne žale,a moja mljekara i još jedna (Mlijekofarm) trpimo ogromne gubitke zbog antibiotika u mlijeku.
Vaši proizvodi će biti bez aditiva i emulgatora i Vi ćete to naznačiti i na ambalaži proizvoda. Reći ću da prema jednom istraživanju USAID-a u BiH samo 33% potrošača pročita šta piše na ambalaži. Ako budete htjeli medijski prenijeti poruku potrošačima o kvalitetu svojih proizvoda to zaista mnogo košta. Nasuprot, konkurentska mljekara je u sistemu korporacije koja djeluje u više zemalja i može doslovno da kupi medije. Nonstop će jačati snagu svoje robne marke tako što će potrošače kljukati raznim informacijama pa i slikama i svojih proizvodnih pogona i laboratorija. A zemlja Srbija nema Nezavisne laboratorije koja bi garantovala da je proizvodnja u svim mljekarama pa i Vašoj mljekari pod kontrolom i da potrošači mogu biti sigurni.I da se to medijski plasira, a da Vi to naznačite na ambalaži Vaših proizvoda. Ono u čemu je teško boriti se protiv velikih mljekara na tržištu i u okviru je „veća riba guta manju“ je njihova finansijska snaga i obezbjeđivanje rashladnih vitrina za prodajne objekte. Raznovrsnost proizvoda kojima će oni te vitrine napuniti je ogromna (proizvodi iz više zemalja). U tim vitrinama nema mjesta za Vaše proizvode. Možda ste Vi i u mogućnosti nabaviti manje vitrine (do 100 litara),ali za njih fizički nema mjesta u prodavnici. Možda i ima, ali ako je vaš proizvodni program klasičan trgovac će reći da takve proizvode već ima i da već ima previše dobavljača i odbiće saradnju. Ako i prihvati saradnju neće biti redovan platiša. No, ako imate neki specifičan proizvod koji nemaju industrijske mljekare i koji potrošači traže onda će distribucija biti olakšana.
Takođe je teško na području sirovinske baze boriti se protiv velikih mljekara. Nudiće poljoprivrednicima steone junice po povoljnoj cijeni (oni su toga željni) kao i povoljna kreditna sredstva.Takođe će ih vodati po sajmovima u zemlji i inostranstvu (kao slijepce). Iz medija vidimo da treba na naše prostore doći holandski gigant. Ako se to desi, oni, kao što će za prodajna mjesta nabavljati nove rashladne vitrine sa sve besplatnim održavanjem, tako će i za svakog malo većeg poljoprivrednika obezbijediti laktofriz za hlađenje mlijeka (pre desetak godina sam prikupljao ponude za nove laktofrize i najjeftiniji su bili baš iz Holandije). Scenario ide dalje tako da će Vam poljoprivrednici reći da niste u mogućnosti da ih pratite i da će odustati od saradnje sa Vama, bez obzira kakav Ugovor o saradnji imali sklopljen sa Vama. Ono jedino što može da spasi jeste visoka otkupna cijena mlijeka sa redovnim plaćanjem. I da profunkcioniše Zakon o mljekarstvu koji bi onemogućio nelojalnu konkurenciju. Ipak smo mi domaćini u svojoj kući. Ako vršimo otkup mlijeka u neposrednoj blizini mljekare samo na razlici troškova otkupa mi smo u prednosti u odnosu na veliku mljekaru. Samo, mora sve biti transparentno i da se zna osnovna otkupna cijena svake mljekare kao što i zakon treba da obavezuje.
Možda ste Vi, gospođo Ljiljana, i tehnolog što bi značajno smanjilo troškove pokretanja rada Vaše mljekare.
Američki ekspert za mljekarstvo (Lindel Vajtlok) koji je 2004. godine posjetio moju mljekaru rekao je da na tržištu mogu uspješno poslovati samo veliki prerađivački paciteti (najmanje dnevno 300-400.000 litara mlijeka), ali i male mljekare koje su kreirale neki svoj proizvodni program koji ima višu cijenu ili su naslonjene na neki način na neku veliku mljekaru.
Da ipak ništa ne garantuje uspjeh navešću primjer gospođe dr Anke Popović-Vranješ. Možda ste i sa njom kontaktirali tokom priprema za pokretanje rada Vaše mljekare. Negdje od 1997. pa do 2002. g. na području Laktaša radila je njena mljekara (Laktoprodukt). U to vrijeme ona je radila u Banjalučkoj mljekari, a i na fakultetu.Zna se da je ona vrhunski tehnolog, a takvi su bili i proizvodi iz njene mljekare. Ali je ipak u poslovnom ambijentu kakav je bio u Republici Srpskoj morala obustaviti rad u svojoj mljekari. Možda ne bi bilo loše da je kontaktirate i da Vam prenese iskustva vezano za rad njene mljekare.
U pripremama za pokretanje rada moje mljekare ja nisam mogao razgovarati s gospođom Ankom jer smo mi trebali biti konkurencija, a nekog drugog stručnjaka za mljekarstvo u Republici Srpskoj nisam ni znao. Tokom ljeta 1998. bio sam na Poljoprivrednom fakultetu Zemun i razgovarao sa profesorom Ognjenom Maćejom i Snježanom Jovanović. Ponudili su mi jedno klasično rješenje za moju mljekaru koje tada nisam prihvatio. Kasnije sam dugi niz godina smatrao da sam pogriješio što nisam prihvatio, ali sam sada siguran da je bolje što nisam prihvatio.
Bilo bi mi zadovoljstvo kada bih znao da će Vam nešto od ovog što sam napisao biti od koristi. Takođe, ako ima pitanja od Vas ili nekog drugog ako budem znao odgovoriću.Znači sve od proizvodnje mlijeka na imanjima poljoprivrednika, otkupa, prerade, distribucije, tržišta. Pozdrav.
ljiljana
- Sve poruke člana
Član 5.818 20-02-2012
Postovani g.Vitmark!

Najlepse hvala na iscrpnom odgovoru. Slazem se sa Vama, da je takvo stanje u mlekarstvu.Na zalost nisam tehnolog vec ekonomista i nemam sopstvenu farmu vec idem sa otkupom mleka sa velikih farmi koje nemaju preradjivacke kapacitete, tako da i te stavke ce bitno uticati na bilans mlekare,Ja sam svesna da me ceka tezak rad i nelojalna konkurencija. Proizvodni program ove mlekare su razne vrste sireva a kasnije kada se bude osvojilo trziste, kiselo mlecni program.
Jos jednom hvala.
Bicu slobodna da Vam se obratim kada budem imala neko pitanje za Vas.

Srdacan pozdrav od Ljiljane.
Autor

Članci

Tehnologija hrane

Novoformirana Nacionalna asocijacija prerađivača mleka potpisala protokol o saradnji sa Evropskom mlekarskom asocijacijom

Napišite komentar

Registrujte se