Održavanje drveća i grmlja obvezatno uključuje rezidbu koja se obavlja tijekom čitavoga njihova života: kod sadnje ali i tijekom rasta kako bi se potaknulo stvaranje cvjetova i plodova, te kako bi ih se pomladilo… Sve vrste ne zahtijevaju redovitu rezidbu tijekom vegetacijske godine, već svakih tri, pet ili deset godina. Ako to ne učinimo, one će neuredno rasti i brzo će postati glomazne i neproduktivne. Suhe grane koje ostaju neorezane postaju izvor bolesti i leglo štetnika , zato je njihovo uklanjanje korisno za zdravlje drveća i grmlja.

Odlučili smo vas voditi, navodeći vrstu po vrstu i ilustrirajući svaku radnju, kako biste orezali ono što treba, na mjestu gdje je to potrebno i u najboljem trenutku. Ovaj će vam detaljni vodič pomoći pri rezidbi drveća i grmlja, pa i pri rezidbi voćaka. Voćke stablašice i grmovite voćke izmiješane su s ukrasnim drvećem i ukrasnim grmovima. Različite vrste poredane su abecednim redom, prema njihovu domaćem (hrvatskom) imenu, kako bismo vam omogućili da ih brzo pronađete.

Dodali smo nekoliko pojmova o cijepljenju – načinu razmnožavanja koji se najčešće koristi kod voćaka, a rjeđe kod drveća i ukrasnih grmova, kao i niz preciznih ilustracija koje oslikavaju potrebne radnje korak po korak. Prikazali smo samo onu vrstu cijepljenja koju ćete najlakše ostvariti da bismo vam (gotovo!) zajamčili uspjeh.

Za svaku prikazanu vrstu naći ćete također njezino botaničko ime, kao i brzi podsjetnik njezinih potreba (izlaganje svjetlu, vrsta tla) i njezinih ukrasnih karakteristika (oblik, visina, lišće, cvatnja, donošenje plodova).

Rezidba omogućuje učvršćivanje : novozasađenog stabla ili grma, potiče grananje i cvjetanje, te daje drugu mladost starome stablu ili grmu.

Rezidba kod sadnje potiče grananje korijena, ako se radi o stablu ili grmu s golim korijenom, i dijelova iznad zemlje (grana), a to je jamstvo učvršćivanja rasta biljaka u vašem vrtu. Ako je riječ o listopadnom stablu ili grmu kupljenom s golim korijenom, ili pak o zimzelenoj biljci koja je kontejnirana ili u posudi – nećete postupiti na isti način.

Listopadno drveće ili grmlje kupljeno s golim korijenjem treba se saditi između studenoga i ožujka. Rezidba kod sadnje odnosi se dakle nagrane i korijenje. Čupanje biljke radi prodaje djelomično ipak ošteti korijenje. Pri sadnji primjenjuje se postupak prikraćivanja korijenja za nekoliko centimetara koji se zove „čišćenje“ korijenja. Taj postupak potiče stvaranje mnogih malih korjenčića koji će osigurati dobru ishranu biljke i dobro učvršćivanje u tlo. Iskoristite priliku da pritom odrežete bolesno, uništeno i mrtvo (suho) korijenje.

Kod sadnje odrežite takoder suhe ili slomljene grane. Sačuvane grane prikratite za otprilike jednu trećinu njihove duljine, poštujući pritom habitus i izjednačavajući volumen korijenja s granama.

Zimzeleno stablo ili grm, kupljeno s korijenjem u grudi zemlje, treba posaditi u proljeće, najbolje u ožujku. Biljka u posudi može se zasaditi u svako doba godine. Zadovoljite se smanjenjem volumena granja tako da ono bude jednako volumenu korijenja. Odrežite sitne ili oštećene grane. Ako se radi o cvjetnom grmu kupljenom u posudi, ne orezujte ga ako ga sadite prije ili za cvatnje. Pričekajte opadanje cvjetova da biste ga orezali i tada primijenite prvu rezidbu, takozvanu rezidbu za cvat.

Sadržaj

Predgovor
Uvod

REZIDBA JE POTREBNA

CIJEPITE DA BISTE RAZMNOŽILI

REZIDBA DRVEĆA I GRMLJA PO VRSTAMA

Aukuba
Azaleja ili rododendron
Badem, bajam
Bekovina ili udikovina
Biserak
Božur drvenasti
Breskva
Ceanotus
Cvjetni ribiz ili krvavocrveni ribiz
Dojcija ili vrtna mirta
Dunjarica
Eskalonija
Forsitija
Glicinija
Hibiskus
Hortenzija
Hrast
Jabuka
Japanska dunja
Japanska kurika
Javor
Jorgovan
Kalina
Kamelija
Kerija
Kesten
Kozja krv
Kozja krv – obična
Kruška
Kupina
Lavanda
Lemprika
Lijeska
Lovor
Lovorvišnja
Lozica
Ljetni jorgovan ili budleja
Magnolija
Malina
Marelica
Naranča
Obični ribiz ili grozdasti crveni ribiz
Ogrozd
Oleandar
Orah
Pajasmin
Pavitina
Perovskija
Pirakanta
Pljuskavica
Rododendron
Ruža
Sibirski drijen
Smokva
Suručica – ljetna
Suručica – proljetna
Šimšir
Šljiva
Tekoma
Trešnja
Triloba
Trnasta dafina
Vajgela ili zanica
Vlnova loza
Vrba žalosna
Žutika

RJEČNIK

KAZALO

Šljiva

Prunus domestica

Kada i kako orezivati šljivu s krošnjom prostornog oblika

Kod sadnje

Između studenoga i ožujka odrežite vrhove grana za nekoliko centimetara. Također odrežite vrhove korijenja ako je šljiva kupljena s golim korijenjem.

Izbor šljive

Prirodni oblici bolje odgovaraju šljivi jer to stablo ne podnosi jaču rezidbu, koja je potrebna kod održavanja umjetnih, plošno oblikovanih oblika. Kupite takozvanu prostorno oblikovanu šljivu koja nema potrebu za potpornjem da bi se razvila. Može se raditi o:

• visokom stablu: njegovo deblo doseže 1,80 do 2 m kada je odraslo;
• polustablu: njegovo deblo iznosi između 1,20 do 1, 50 m; grane se pružaju prema vrhu i dobro su razvijene u svim smjerovima ;
• vaza ili nisko stablo: njegovo je deblo kratko, između 0,40 i 0,60 m, i grane se pružaju prema vrhu. Mnogo je teže naći ovaj oblik u rasadniku. Da biste oblikovali šljivu u obliku vaze ili niskoga stabla, morate kupiti mladu šljivu staru jednu godinu (jednogodišnja sadnica). Nakon njene sadnje orežite je na visini 0,40 do 0,50 m od tla, iznad trećega drvnog pupa, da biste dobili tri skeletne grane. Sljedeće godine, u veljači, odrežite do pola tri grane koje su narasle iz tih pupova, režući iznad jednoga pupa (drvni pup) koji je usmjeren prema vanjskoj strani krošnje.

Na ova posljednja dva oblika lakše je izvoditi berbu i održavanje jer su grane dostupnije.

Šljiva uspijeva na svim vrstama tla osim na previše suhima. Kao i na svim koštičavim voćkama, rezidba izaziva istjecanje biljne smole, što potiče napad parazita i ubrzava starenje stabla. Ono, dakle, treba biti svedeno na minimum.

Lišće: listopadno
Visina: 5 do 6 m
Oblik: veliko stablo, polustablo, vaza, nisko stablo
Cvjetanje: od ožujka do travnja
Plodovi: od srpnja do rujna

U kojem trenutku orezivati?

• U studenome, kada padne lišće.

Zašto orezivati?

• Da biste »očistili« stablo.
• Da biste uravnotežili rast stabla i stvaranje plodova.

Kako prepoznati organe šljive

NERODNI ORGANI – Drvna grančica

Šljiva ima grane koje ne daju plodove – nerodne grančice, i grane koje će nositi šljive – rodne grančice. Rezidbom se nastoji postići ravnoteža između tih dvaju tipova organa, što jamči dugovječnost stabla. Evo kako ćete ih prepoznati.

Ona nosi samo šilja- te, duge i tanke pupove – drvne pupove, odakle će izrasti druge grančice u proljeće. U jednoj godini ona doseže 60 do 80 cm.

RODNI ORGANI – Mješovita grančica

Ona nosi drvne pupove koji su duguljasti i šiljati te koji će osigurati njenu zamjenu, a također nosi i cvjetne pupove koji su zaobljeni i okrugli te koji će roditi plodovima. Ti različiti tipovi pupova mogu biti izolirani ili grupirani po dvoje ili troje – onda govorimo o dvostrukim ili trostrukim pupovima. Jedno te isto koljence (nodij) za pup može nositi i drvne i cvjetne pupove.

Cvjetna grančica

Ona iznosi između 15 i 30 cm duljine. Nosi velike okrugle pupove, cvjetne pupove, i završava jednim vršnim drvnim pupom.

Svibanjska kitica

Ona je poput kratke cvjetne grančice, duljine između 2 do 5 cm, ne više, i nosi pet do šest cvjetnih pupova i jedan drvni pup na vrhu.

Nakon rezidbe nemojte zaboraviti temeljito zaštititi rane pas- tom za premazivanje rana kako biste izbjegli istjecanje biljne smole jer to oslabljuje stablo.