Život koze traje do 20 godina, a tjelesni razvoj do konca treće godine. Produktivnost ima svoju ekonomsku opravdanost općenito do 7-8 godina starosti, premda ima slučajeva da bude i znatno produžena. Najveći privredni značaj u gajenju koza ima mlijeko. Pojedini primjerci mliječnih koza u stanju su, kroz period od 10 godina mliječnosti, dati čak i 10.000 litara mlijeka. Općenito, mliječne koze daju godišnje 15-20 i više puta mlijeka nego što iznosi njihova tjelesna težina. Kozje mlijeko je veoma kvalitetna namirnica. Odlikuje se lakom probavljivašću, jer sadrži vrlo fine kapljice masti, što omogućuje da se u toku probave u želucu stvara mekan i lako probavljiv ugrušak. Pošto se kozje mlijeko odlikuje i bogatstvom vitamina i minerala, služi i kao odlična hrana za djecu (osobito zbog povoljnog sadržaja kalcija i fosfora), za starije, bolesne i rekonvalescente. Kozje mlijeko je veoma pogodno za proizvodnju kvalitetnih sireva, kao i za proizvodnju jogurta i kefira. Osim toga i meso jaradi je na visokoj cijeni. Mliječne koze daju veliko potomstvo (1,8-2,2 po kozi). U kozarskoj industriji kozja koža je vrijedna sirovina. Mnogo se cijeni u povrtlarstvu i kozji gnoj (jedna koza daje godišnje oko 400 kg gnoja).

Od važnosti je naglasiti da koze, kao i ostali preživači, zahvaljujući funkciji svog predželuca buraga, odnosno njegovoj mikroflori, imaju sposobnost, za razliku od svinja i peradi, sintetizirati sve aminokiseline (aminokiseline su sastavni dio bjelančevina). Svinjama i peradi je neophodno osigurati u hrani i određene količine bjelančevina životinjskog porijekla. Upravo je to razlog što se u budućnosti, u cilju povećanja proizvodnje životinjskih proteina, i daje najveća važnost preživačima.

U poslednjih desetak godina u nekim zemljama poboljšala su se pasminska obilježja pojedinih pasmina koza. Osobito velik napredak na polju kozarstva postigli su Francuzi, koji imaju oko 1,200.000 koza. Od ukupne količine mlijeka, 65% i više koriste za proizvodnju kvalitetnih sireva, koji se sve više izvoze.

Kod nas su se prije II svjetskog rata uzgajale mliječne koze najviše u prigradskim područjima (obično 1-2 koze po domaćinstvu). Također i iza rata susrećemo se sa mliječnim kozama, da bi kasnije nestajale. Napuštanje uzgoja mliječnih koza u domaćinstvima posljedica je preorijentacije stanovništva prema drugim ekonomskim izvorima. Tako na našem priobalnom području, na kojem se uzgajao poveci broj mliječnih koza, kada se stanovništvo preorijentiralo turizmu, došlo je do naglog pada broja koza. Osim toga, Zakon o zabrani držanja koza (1954), a kojim je bilo dozvoljeno držanje samo sanskih koza u stajskom uzgoju, tj. u zatvorenom prostoru, nije poštedio ni mliječne koze koje su se držale polustajski.

Mr Ivo Franić

Sadržaj

PASMINE KOŽA
ANATOMSKE I FIZIOLOŠKE KARAKTERISTIKE KOZA
SISTEMI UZGOJA, SMEŠTAJ, HIGIJENSKE NORME I NEGA KOZA
ISHRANA KOZA
TEHNIKA UZGOJA
Izbor rasplodnjaka
Mrkanje, pripust, oplodnja
Bremenitost, jarenje
Nega i odgoj jaradi .
Uklanjanje rogova i mirisa

SELEKCIJA I POBOLJŠANJE KVALITETA
uzgoj u čistoj krvi
križanje
uzgoj u srodstvu
MLEKO
MESO
KOŽA, KOSTRIJET I GNOJ
BOLESTI KOZA

organske bolesti
zarazne bolesti
parazitarne bolesti

Mlijeko

Sastav i karakteristike mlijeka koza

Pojedine pasmine koza pri intenzivnom uzgoju, uz optimalne uvjete ishrane, njege i držanja, u stanju su dati 800-1400 i više litara mlijeka godišnje. Tako količina mlijeka u jednoj godini kod mliječne koze može premašiti 15-20 pa čak i 40 puta njenu tjelesnu težinu, pa s pravom možemo reći da mliječna koza spada među najproduktivnije domaće životinje. Istraživanja su pokazala da pri proizvodnji mlijeka koze troše otprilike 20% manje hranjivih jedinica hrane nego krave. Kozje mlijeko je kvalitetnije od kravljeg pa se to odražava na cijeni (cijena je kozjeg mlijeka za 20-30% veća od kraljeg. Ukoliko se koza pravilno hrani i uredno drži, njeno mlijeko je bez mirisa.

Različita krmiva mogu utjecati na kvalitet i ukus mlijeka. Stoga je veoma važno da se kozama daje kvalitetna hrana (u prvom redu zelenje-trava). Isto tako, ako se koza loše timari mlijeko će imati poseban miris i okus.

Važno je naglasiti da je kozje mlijeko probavijivije od kravljeg. Masne kapljice kod kozjeg mlijeka su sitnije (3-4 mikrona) od kravljeg mlijeka, pa ih fermenti u probavnom aparatu lakše i brže razlažu. I kazein se lakše probavlja, jer ugrušak koji se stvara u želucu kod kozjeg je mekši nego kod kravljeg mlijeka, pa se stoga, pod utjecajem odgovarajućih fermenata, lakše i probavlja. Kozje mlijeko je odlična hrana za djecu (osobito zbog povoljnog sadržaja kakija i fosfora), za starije, bolesne i rekonvalescente. U medicini se preporuča kod čira na želucu, kao i kod osoba koje su alergične na kravlje mlijeko.

Laktacija i količine mlijeka u laktaciji

Najmanju muznost imaju koze u prvoj laktaciji. Nakon nje se stalno podiže (u dobi između 3 i 7 godina je najveća), da posle 7 godina starosti postepeno opada. Količina mlijeka se u drugoj laktaciji, u odnosu na prvu, povećava za 15%, u trećoj i četvrtoj za 20%. Nakon poroda, mliječnost raste do, otprilike, 2 mjeseca i tako traje 3-4 mjeseca, nakon čega postepeno opada dok ne prisuši za 8-10 mjeseci, Međutim, treba naglasiti da ima koza koje daju bez presušivanja mlijeko godinama. Uspoređujući težinu tijela koze sa težinom tijela krave, mliječne koze proizvode 20-25% više mlijeka nego krave.

Zelena hrana povoljnije utječe na proizvodnju mlijeka od suhe hrane. Faktori koji utječu na dužinu laktacije jesu: pasmina, individua, ishrana, njega, higijenski uvjeti smještaja, dob, klima, zdravstveno stanje i pravilnost mužnje (važno je da mužnja bude potpuna). Posebnu pažnju zaslužuje-ishrana kako u kvantitativnom tako i u kvalitativnom pogledu. Ona ima utjecaja kako na ukupnu količinu tako i na kvalitet, odnosno sastav mlijeka. Količina masti u mlijeku uvjetovana je količinom masnih kiselina koje nastaju fermentativnim utjecajem mikroflore buraga na celuiozu pri čemu nastaju masne kiseline, a iz ovih mliječna mast Svi poremećaji u ishrani koji dovode do smanjenja aktivnosti mikroflore u buragu dovode do smanjenja količine masti u mlijeku. Intenzivna ishrana suviše mladom travom, a kojaje siromašna na celulozi, ima za posljedicu sniženje postotka masti u mlijeku.

Zasušivanje

Već smo spomenuli da kod koza koje se drže i uzgajaju na ekstenzivan način do zasušivanja dolazi samo od sebe, pa ništa posebno u tu svrhu ne treba poduzimati. Naprotiv, kod koza koje se drže i uzgajaju na intenzivan način, odnosno mliječnih koza, važno je da se presušivanju pristupi postepeno i organizirano. Presušivanje je neophodno izvršiti u posljednja 2 mjeseca graviditeta, tj. u vrijeme kada je maksimalan razvoj ploda.

Presušivanje se izvodi postepeno kroz period od 2-3 sedmice smanjivanjem obroka hrane i količina tekućine. Uporedo i broj mužnji se smanjuje, najprije sa 3 na 2, pa na jednu, odnosno na potpun prekid mužnje.

Pravilnim zasušivanjem onemogućuje se pojava upale vimena, koja nastaje od zaostalog mlijeka.

Broj laktacija

Općenito se koze koriste za period od 6-8 laktacija, tj. do 7-8 godina starosti. U iznimnim slučajevima, ako držanje ima ekonomsku opravdanost, poneke visoko mluečne koze mogu se zadržati i za period od 10-12 laktacija.

Mužnja

Sa mužnjom se počima odmah nakon poroda, odnosno nekoliko dana iza poroda, i ono traje već prema tome koliki je laktacioni period. Obično se prakticiraju dvije mužnje dnevno. Da se izbjegnu neželjene posljedice, tj. pojave upale vimena (mastitis), važno je da mužnje budu redovne i potpune.

Krivulja pokazuje kretanje mlečnosti tokom godine (maksimalna proizvodnja mleka se kreće između osme i dvanaeste sedmice laktacije). Krivulja prikazuje kretanje mlečnosti kada se koze drže u mlečnoj fazi 2 godine (od 48—e sedmice proizvodnja mleka raste, a nakon 68—e naglo pada).

Mužnja može biti ručna ili mehanička. Ručnu treba izvoditi na higijenski način. Potrebno je u prvom redu da se obavlja u posebnoj čistoj prostoriji i u potpunom miru. Prije mužnje se moraju izvršiti sve predradnje, − treba oprati vime mlakom vodom, koristeći pri tom krpu ili spužvu. Jednako tako i ruke muzača moraju biti dobro oprane vodom i sapunom. Nakon pranja vime treba posušiti i promasirati, jer masaža utječe povoljho na samu mužnju. Dobro izvođenje mužnje ima utjecaja na povećanje sekrecije mlijeka. Prvi mlazevi mlijeka, zbog sadržaja stranih tijela i klica, moraju biti neškodijivo bačeni. Mužnja se izvodi sa strane što je higijenski bolje, odnosno od straga. Kod mužnje treba kažiprstom i pakem obuhvatiti sisu na njenoj bazi i zatim cijelom rukom. Pritiskom odozgo prema dole postepeno omogućit ćemo da mlijeko iziazi bez smetnji. Izmuzivanje mora biti brzo i potpuno. Kao što je rečeno, mužnja se obavlja 2 puta dnevno, ali uvijek u isto vrijeme, odnosno uvijek u istim vremenskim razmacima. Međutim, neke koze treba musti i 3 puta dnevno. Ako se mužnja obavlja na zadovoljavajući način, kod koze se pojavijuje akt preživanja. Na koncu mužnje sise treba obrisati.

Mehanička mužnja muzlicama našla je posljednjih dvadesetak godina veću primjenu. Ona dolazi u obzir kada se u uzgoju nalazi veći broj koza (iznad 50) i kada se ne raspolaže dovoljnom radnom snagom. Koze se relativno lako prilagođavaju na mehaničku mužnju, tako da se već kroz jednu do dvije sedmice lako nauče na ovaj način mužnje, a koji nema nikakvih štetnih posljedica po kozu. Postoje razne marke mehaničkih muzliea. Bitno je da se muzlice za mehaničku mužnju održavaju čistim kako bi se dobilo higijenski besprijekomo mlijeko.

Higijena mužnje i higijena mlijeka

Da bi se s higijenskog i tržišnog gledišta dobilo besprijekomo mlijeko, bez obzira na način izvođenja mužnje neophodno je obratiti pažnju na zdravlje i čistoću muzača, na čistoću životinje (osobito vimena), na čistoću prostorije, pribora za mužnju (posude za mlijeko moraju biti od aluminija ili nerđalog čelika). Prve mlazeve mlijeka treba obavezno ukloniti, jer se u njima, zbog prodora klica izvana kroz otvor sise, nalaze razne bakterije. Kako je mlijeko odlična podloga za razvoj klica (bakterija), lako dolazi i do upala vimena.

Miijeko se nakon mužnje važe, cijedi i postavlja na hladno mjesto. Cjeđenje ima svrhu da se mlijeko oslobodi everitualne nečistoće, koja je dospjela za vrijeme mužnje u mlijeko. Pro.cjeđeno mlijeko je najbolje držati do transporta na temperaturi od 4 °C, isceđeno mlijeko se transportira do mljekara, gdje se vrši pasterizacija, odnosno prerada.

Upotreba mlijeka

Mlijeko se kozje može koristiti kao svježe za dnevnu potrošnju, za proizvodnju sireva (kozji sirevi u Francuskoj su na daleko poznati), jogurta i kefira, vrhnja, maslaca, kondenziranog, evaporiranog i mlijeka u prahu, te za proizvodnju sladoieda.

Budući da su masne kapijice u kojem miijeku veoma sime ima teškoća pri separaciji masti iz miijeka. Stoga se kozje mlijeko u manjoj mjeri koristi za proizvodnju vrhnja i masiaca. Osim toga, zbog nedostatka karotina, rnaslac ima bijelu boju, pa mu je nužno dodati odgovarajuću boju. Ukoliko je praviino proizveden, ne raziikuje se ni najmanje po ukusu od maslaca dobivenog od kravijeg miijeka.

Vrhnje nastaje obranjem (centrifugiranjem) mliječne masti. Maslac, pak, proizvodi se od siatkog i kiselog vrhnja (nakon pasterizacije vrhnja dodaju se čiste kulture-kiseli maslac, odnosno tučenjem se odvaja stepka-mlaćenica). Nakon pranja vrši se gnječenje (naravnavanje vlage) te pakovanje i uskladištenje. Kiselo mlijeko i jogurt dobivaju se od nekuhanog, obranog, kuhanog i pasteriziranog mlijeka, uz dodatak odgovarajućih kultura koji svojim fermentima razgrađuju laktozu (mliječni šećer), stvarajući pri tom mliječnu kiselinu koja dovodi do grušanja bjelančevina. Kod jugorta se koriste termofilne bakterije (Str. termophilus i b. bulgaricus) a kod kiselog mlijeka mezofilne bakterije (Str. lactis, str. cremoris i str. diacetilactis). Kod kefira kod kojeg se u toku fermentacije stvaraju mliječna kiselina, alkohol, ugljični dioksid, koriste se, također, posebni mikroorganizmi (Str. lactis, Str. cremoris, Lactobacillus casei, Lactobacillus caucasicus, Leuconostoc citro ovis te kvasci: Candida pseudo
tropicalis i Sacharomyces tragidis).

U Francuskoj, od ukupne količine mlijeka 75% se koristi za proizvodnju sira, čiji je kvalitet dobro poznat. Kozji sirevi ove zemlje sve više se izvoze.

Od važnosti je spomenuti da kvalitet sira ne ovisi samo od njegovog oblika ili kemijskog sastava, već i od niza faktora koji mu daje posebne karakteristike. Tehnološki proces proizvodnje kao i područje uzgoja imaju, također, utjecaja na kvalitet sira. Kozji sirevi imaju karakterističan miris i okus, a njihova pikantnost dolazi osobito do izražaja ukoiiko je zrenje sira produženo.

Tehnološki proces proizvodnje sira obuhvata tri faze: grušanje, cjeđenje i zrenje. Grušanje se sastoji u transformiranju mlijeka na određenoj temperaturi posredstvom sirila i grušanu masu. Kidanje grušane mase i cjeđenje ima svrhu da se ukloni iz grušane mase serum. Zrenje, pak, predstavlja fazu koja i najduže traje i u kojoj sir dobiva sve organoleptičke karakteristike, a u prvom redu okus.

Tehnologije proizvodnje od vrste do vrste sira znatno se razlikuju.

Kod proizvodnje tvrdih sireva mlijeko se ostavi da sazrije za preradu na temperaturi 12-15°C za KM2*1. Potom se zagrije naodgovarajuću temperaturu(32-34°.C) − pri tom se proteinski kompleks uništava − te mu se doda odgovarajuća količina sirila uz stalno mješanje i pusti da se zgruša. Grušanje traje 20-30 minuta (kod mekih 24 sata). Nakon što se zgruša, gruda se izreže na male kriščice. Zatim.se vrši podgrijavanje mase kod tvrdih sireva do 52 °C (kod mekih sireva gruš se ne podgrijava). Nakon toga se stavlja u odgovarajuće kalupe za prešanje u kojima se oblikuje i svakodnevno, uz okretanje, za 8-12 dana soli (2-3% soli na težinu sira). Nakon toga se pohranjuje u odgovarajuće prostorije da sazri.

Meso

Meso jaradi se mnogo cijeni, jer posjeduje fina i nježna mišićna vlakna. Osobito je kvalitetno meso jaradi hranjenih isključivo mlijekom. U nekim su zemljama cijene mesajaradi veće za 20% nego jagnjadi. Za bolji kvalitet jarećeg odjagnjećeg mesa imamo i objašnjenje. Naime, novija istraživanja pokazuju da postoje raziike u proteinima i masnim kiselinama kodjarećeg u odnosu najagnjeće meso, a to upravo uvjetuje bolje organoleptičke karakteristike. Osim toga, jareće meso ima manje loja nego jagnjeće. Osobito je izvanređnog ukusa pečeno jareće meso.

Da bi se postigao uzrast u povećanju tjelesne težine od 1 kg žive’vage u prvih 20 dana života potrebno je oko 8 kg miijeka, odnosno u prvih 30 dana oko 9 kg mlijeka. Zahvaljujući činjenici što je jareće meso v.isoke kvalitete, danas se radi na stvaranju izrazito mesnate pasmine koza, koje će se jariti 2 puta godišnje, uz skraćen laktacioni period. Razumljivo, i plodnost će biti veća. Uzgoj takvih koza, kadse usklade troškovi ishrane i drugi, može imati poseban ekonomski značaj.

Uzgoj jaradi za meso obično traje 30-40 dana, pri čemu koriste po volji majčino mlijeko. Kod intenzivnog uzgoja, kod kojeg se koze drže zbog mlijeka, jarad se kolju sa 6-7 kg, odnosno sa 3 sedmice starosti za koje se vreme hrane majčinim mlijekom, ili, pak, sa 8-12 kg u starosti od 5-6 sedmica uzgajani umjetno. Prvog dana nakon rađanja jarad obavezno mora posisati kolostrum. Za cijelo vrijeme jaradi se daje isključivo mlijeko, a samo neznatno sijena i koncentrata, koji neće imati utjecaja na kvalitet mesa. Dodavanjem sijena i koncentrata izbjegava se da jare uzima stelju, što bi moglo izazvati probavne smetnje. Uzimanjem krutih tvari pospješuje se razvoj buraga, odnosno predželudaca kod jaradi.

Meso odraslih koza i jarčeva dosta je žilavo, posebnog mirisa i okusa. Međutim, meso jaraca škopaca mnogo se cijeni. U našim južnim krajevima meso odraslih koza i jaraca se soli i suši (kaštradina) i kao takvo mnogo se cijeni. Služi za ishranu u zimskim mjesecima.

Koža, kostrijet i gnoj

Koža

Kozja koža koristi se za izradu obuće, krzna i galanterijske robe (rukavice, muzički instrumenti-bubnjevi). Od uštavljene jareće i kozje kože izrađuju se kaputi, kape i prsluci. Od jaradi se posebno Cijeni koža za proizvodnju rukavica. Bitno je da koža nije oštećena i prljava. Koža plemenitih pasmina ima slabiju građu, sa nježnim i mekim licem, a kod domaćih je čvršće građe sa tvrdim licem.

Suha koža jareta teži 350-400, kod koze 700-900 odnosno kod jarca 1.500-2.000.

Kvalitet kože ovisi i od klimatskih faktora, ishrane te vremena klanja obzirom na godišnju dob.

Skidanje kože se mora obaviti odmah nakon klanja, tj. dok je životinja još topla, jer ukoliko dođe do hlađenja teško je odrati životinju a da ne dođe do oštećenja kože.

Sušenje kože se obavlja kroz nekoliko dana na prohladnom i zračnom mjestu i bez utjecaja sunca. Kožu za sušenje treba objesiti na žicu, s tim da je dlaka okrenuta prema unutra. Osušene kože mogu se složiti jedna na drugu, ali je važno da se među njih postavi insekticidno sredstvo.

Kostrijet

Kostrijet čine gruba duga dlaka i kratke fine niti. Kozja dlaka se može upotrebiti za izradu kistova, četki, tepiha, vreća, torbi, konopa, i pokrivača. Neke pasmine koza, kao što su Kašmirska, Angorska, Pridonska i Orenburška, daju dlaku koja služi za proizvodnju tkanina, čiji se kvalitet veoma cijeni. Dlaka Angorske koze poznata pod imenom „mohair” dužine je 10-20 cm, a promjera 20-50 mikrona. Pojedine koze daju od 700-800, g. ajarčevi i 1.500 g. dlake. Striženje se obavlja u maju i junu. Iz Turske, gdje joj je domovina, Angorska kozaje uvezena u USA, gdje se postiglo da daje dvostruku količinu dlake. Dužina, pak, dlake Kašmirske koze kreće se od 2,5-9 cm, a količina iznosi oko 500 g. Prosječna dužina niti kod domaće koze iznosi oko 9 cm, a finoća kostrijeti oko 70 mikrona.

Gnoj

Kozji gnoj se mnogo cijeni u povrtlarstvu i kao takav postiže i dobru cijenu. Kudikamo je kvalitetniji kozji od goveđeg gnoja. Kozji gnoj ima dvostruko više dušika (azota) nego goveđi. Također, sadrži i više kalija i fosfome kiseline. Jedna koza daje do 400 kg gnoja godišnje.

Bolesti koza

Bolesti probavnog aparata

Kod jaradi

Oboljenja u usnoj šupljini. Na bazi gljivica, u usnoj šupljini se javljaju upale usne sluzokože (stomatitis). Oboljenje se očituje u bjelkastim pjegama i čirevima. Zbog boli jarad prekidaju sisanje, a iz usta im izlazi slina. Liječenje se sastoji u ispiranju usne šupljine kamilicom i antibioticima (tirotricin).

Oboljenje predželudca. Kao posljedica uživanja prevelike količine mlijeka stvaraju se uvjeti za razmnožavanjebakterije, čiji toksini (otrovi) izazivaju upaluželuca icrijeva. Također se javlja i nadam. Jarad su napuhana i teško se kreću. U pogkdu liječenja treba primjeniti dijetu, a u slučaju jačeg nadma upotrebiti sondu za izbacivanje plina (gasa). Do oboljenja na probavnom traktu doiazi ne samo kod greški u davanju mlijeka, već i kod nepravilnog odbijanja, uopće nepravilne prehrane i loših higijenskih uvjeta držanja. Jarad gubi apetitjavlja se febra groznica, bolnosttrbuha i smrdljiv proljev. U pogledu liječenja treba ispitati uzrok, te za jedan dan, umjesto miijeka, davati giukozu i med, a, po potrebi, primjeniti antibiotike i sulfonamide.

Kod koza

Kod uživanja gomoljastih krmiva kod koza se više puta javljaju začepiždrijela, odnosno jednjaka što ima za posljedicu pojave nadma. Uz nadam se javlja jako siinjenje i nemir životinje. U svrhu pomoći treba odmah pristupiti masaži kako bi se eventualno pomaklo strano tijelo. Korisno je aplicirati dvije žlice ulja, a nakon toga poslužiti se sondom. U slučaju, pak, jakog nadma treba intervenirati trokarom i ostaviti kanilu (kanilu) kako bi stalno pri dolazeći plin mogao kroz kanilu izlaziti.

Kao posijedica uživanja prevelike količine se ako probavljive suhe (slama, lišće, loše sijeno) i higijenski neispravne hrane, dolazi do prenatrpanja burapa-zatvora (opstipacije). Ne kretanje je predisponirajući faktor za nastanak bolesti. To se osobito dešava kod koza koje se drže na stajski način. Koze prestaju ili slabije preživaju, apetit im je slabiji, ili, pak, nestao, a burag je pod opipom tvrd. U svrhu liječenja treba primjeniti jedan dan post (oduzeti hranu, aii ne i vodu), te omogućiti životinji kretanje. Od iijekova daju se sredstva za pojačano preživanje. Ukoliko je došlo do začepa i crijeva-opstipacije, treba aplicirati sredstva za čišćenje crijeva (najčešće se primjenjuje gorka sol-magnezijev sulfat 25-40 g. jaradima, odnosno50 80gkod odraslih koza). Po potrebi, izvršiti i klistiranje kamilicom, lanenim uljem i sapunom. Kod pojave katara želuca i crijeva, a koji nastaju od pokvarene hrane, prevelike količine kruha i napoja, od loše i teško probavljive hrane, otrovnog bilja, (životinja ne jede ili manje jede i preživa, a javlja se i proljev), treba isprazniti crijeva gorkom soli u već spomenutoj dozi, i!i, pak, ricinusovim uljem-100 g. AW film(meteorizam, timpanija) dostaje česta pojava kod koza. Nastaje kao posljedica uživanja veće količine mlade zelene trave, leguminoza (crvena djetelina, grahorica, lucerka) kao i sjemenja (grah, suncokret). Uzrok može biti i u pokvarenoj hrani: gnjili krumpir, pljesnivo sijeno, mokra smrznuta hrana, te napajanje odmah poslije paše (treba da prođe najmanje 1 sat), zatim nagli prelaz sa suhe na zelenu hranu, napasivanje gladnih životinja u jutarnjim satima dok je trava rosna. U buragu dolazi do stvaranja veće količine plina. Životinja je napuhana, udara prednjim nogama o zemlju, otežano diše (pritisak na srce i pluća), leže i diže se, odnosno u težim slučajevima ostaje ležati nepomično na zemlji. Ukoliko se životinji odmah ne ukaže pomoć, zbog gušenja dolazi do ugibanja. U blažim slučajevima pomoć se sastoji u primjeni masaže i pritiskivanju na lijevoj strani slabina, u kretanju životinje, u izvlačenju i micanju jezika, (da se izazove podrigivanje) i primjeni lijekova (vapnena voda, preparati bizmuta, ulje i ocat u jednakim količinama, kaolin, barijev sulfat), formalin 5 g na 1/2 litre vode), a u težim slučajevima u upotrebi sonde, odnosno trokara. Poželjno je da uzgajivač ima uvijek pri ruci sondu tj. gumeno ili plastično crijevo, savitljivo i mekano, dužine najmanje 80 cm, te promjera 5-8 cm. Sondutreba pažljivo uvući kroz jednjak do buraga da se ispust plin (gas). Kao što smo rekli, trokar upotrebiti u najtežim slučajevima(probosti direktnosa vanjske strane u smjeru desnog lakta. Taj posao treba obavezno povjeriti veterinarskoin stručnjaku.

Bolesti dišnog aparata

Katar bronhija (Bronchitis)

Nastaje često kao posljedica prehlade (propuh u staji, hladno vrijeme, kiša, vjetar) osobito nakon striženja, udisajem prašine, od vrućeg dima i u toku zaraznih i parazitamih bolesti. Bolest se očituje u kašlju, sluzavom nosnom iscjetku, otežanom disanju, smanjenom apetitu, neveselosti i smanjenoj muznosti. Tjelesna temperatura može biti i povećana (akutni mikrobronhitis), ndnosno u granicama normale (akutni makrobronhitis).

U pogledu liječenja važno je životinju smjestiti u umjereno toplu, umjereno vlažnu i zračnu prostoriju. Hrana i voda ne smiju biti hladne. Važno je da hrana ne bude prašnjava. Korisno je primjeniti i inhalacije 3 puta dnevno, koristeći u tu svrhu prokuhano trinje od sijena. U cilju što boljeg otapanja i izlučivanja sluzi u bronhima upotrebiti odgovarajuće lijekove među, kojima je naročito efikasan amonijev klorat (salmijak) u količini od 2 g. Jednako je dobar i kalijev jodid. U težim slučajevima, tj. slučajevima propraćenim povišenom temperaturom potrebno je primjeniti injekcije antibiotika.

Kataralna unala pluća (bronchopneumonia)

Nastaje nakon bronhitisa (katar bronhija), kod parazitarnih (plućni vlasci) i zaraznih bolesti, Životinja, kao posljedicu upale pluća, dobiva povišenu temperaturu, čest i vlažan kašalj, sluzav ili gnojan iscjedak iz nosa.