Naša literatura oskudjeva domaćim knjigama sa područja mehanizacije stočarstva, a o mužnji krava strojem uopće ne postoji ni opsežniji prikaz, tako da se osjećala potreba za ovakvom knjigom.

Institut za mehanizacije NRS Beograd smatrao je da je u ovom momentu za unapređenje našeg govedarstva potrebna takva knjiga u kojoj bi čitalac našao ono što mu treba u svakodnevnoj praksi, te je u tu svrhu dao poticaj autorima za obradu odgovarajuće tematike.

Govedarstvo se u FNRJ razvilo u važnu privrednu granu, a u toku posljednjih godina proces razvitka mliječnih gazdinstava pokazuje stalnu tendenciju porasta u broju i proizvodnji. Paralelno s time iskrsava problem mehanizacije sve većeg uvođenja strojeva za mužnju, a mjere koje se poduzimaju oko unapređenja govedarstva obećavaju, da će potreba na socijalističkim dobrima na strojevima za mužnju u budućnosti još više i brže rasti.

Kako će agronomi i ostali stručnjaci u poljoprivredi, kao i organizatori proizvodnje i referenti, sve više trebati rješavati pitanja izbora, izgradnje, montaže i manipulacije strojevima za mužnju, pa će im ovaj praktični prikaz, nadamo se dobro poslužiti.

Ujedno građevinskim i strojarskim projektantima i izvođačima kao i slušaocima stočarskih škola i tečajeva će ova knjiga poslužiti kao prikladan priručnik za svladavanje problematike ove vrste mehanizacije u stočarstvu.

Ova knjiga ne pretendira na strogi način naučnog iznašenja materije, već treba samo da pruži sređeni materijal o strojevima za mužnju i njihovoj primjeni, koji će se moći lako usvojiti i primijeniti u praksi. Ujedno nam je namjera, da ovo važno pitanje pokrenemo kao aktuelno među našim stručnim kadrovima, koji bi još više pridonijeli zajedničkim radom na polju ispitivanja, usavršavanja i kontrole primjene ove vrste mehanizacije kod nas.

Pri obradi knjige služili smo se vlastitim iskustvom iz prakse, projektiranja i proizvodnje strojeva i uređaja za mužnju, a za prikaz pojedinih partija koristili smo razne inostrane stručne knjige i priručnike, dok smo se nekim i doslovno služili.

Slike i crteži većinom su originali, koji su izrađeni po našem uputstvu, no dio je uzet iz literature koju navodimo.

Nevrly Ervin
Inž. Mirjana Skvorcov

Sadržaj

PREDGOVOR

HISTORIJAT RAZVOJA STROJEVA ZA MUŽNJU

PREGLED PRIMJENE STROJEVA ZA MUŽNJU U INOZEMSTVU

Primjena mužnje strojem u SAD
Primjena mužnje strojem u Novom Zelandu
Primjena mužnje strojem u Australiji
Primjena mužnje strojem u Danskoj
Primjena mužnje strojem u Vel. Britaniji
Primjena mužnje strojem u Švedskoj
Primjena mužnje strojem u Finskoj
Primjena mužnje strojem u Belgiji
Primjena mužnje strojem u SSSR-u
Primjena mužnje strojem u Norveškoj
Primjena mužnje strojem u Zap. Njemačkoj
Primjena mužnje strojem u Austriji
Primjena mužnje strojem u Ist. Njemačkoj
Primjena mužnje strojem u Francuskoj
Primjena mužnje strojem u Čehoslovačkoj
Primjena mužnje strojem u Italiji
Primjena mužnje strojem u Mađarskoj i Bugarskoj

KARAKTERISTIKE STROJEVA ZA MUŽNJU

Osnovne karakteristike nekih tipova strojeva za mužnju
Unutarnji promjer sisne gume
Visina stepena vakuma
Odnos faza sisanja i kompresije
Trofazni pulsator

TIPOVI UREĐAJA ZA MUŽNJU

Pokretni uređaji za mužnju
Polustacionirani uređaji za mužnju
Fiksna izmuzišta (muzne stanice)
a) ravan sistem izmuzišta
b) tandem sistem izmuzišta
c) kružno izmuzište (Rotolaktor)

GRAĐA I FUNKCIJA VIMENA

Razvoj vimena
Anatomija vimena
Fiziologija tvorbe mlijeka
Mužnja s fiziološkog stanovišta
Priprema za mužnju
Istjecanje mlijeka (mužnja)
Potreban broj mužnji dnevno
Vremenski razmak između dvije mužnje
Zasušivanje

METODA MUŽNJE

Ručna mužnja
Pristupanje kravi
Pravilno sjedanje kod krave
Razdioba rada pri mužnji
Ispitivanje mlijeka
Čišćenje vimena
Priprema vimena
Mužnja
Mužnja zatvorenom šakom
Mužnja tri sise
Naknadno izmužavanje
Značenje ispravne mužnje i temeljitog izmužavanja
Mužnja ispruženim palcem i kažiprstom i mužnja savijenim palcem
Mužnja strojem
Privikavanje krava na mužnju strojem

OSNOVNI OPIS KONSTRUKCIJA STROJEVA ZA MUŽNJU I PRIKAZ NJIHOVOG RADA

Vakum pumpe
Popis sastavnih dijelova vakum pumpe sa letećim rotorom, tipB — 6 i C — 12 ,,Belje“
Tehničko održavanje i podmazivanje pumpi
Otklanjanje zastoja na pumpama
Vakum rezervoar i vakum kanta
Djelovanje vakuma, njegovo mjerenje i reguliranje
Vakum metar
Vakum regulator
Pulsatori
Šematski prikaz rada pulsatora sa membranom
Korektor dvofaznog pulsatora
Tehničko održavanje dvofaznog pulsatora sa membranom
Otklanjanje zastoja na dvofaznim pulsatorima
Trofazni pulsator domaće proizvodnje
Funkcija kolektora i sisnih čaša
Održavanje i otklanjanje zastoja kod trofaznih pulsatora i kolektora
Kante za mužnju ili posude za mužnju
Poklopci kanti za mužnju
Menzure za mužnju
Automatski vakum filter za mlijeko
Sisne čaše
Sisne gume
Pogonski motori za uređaje za mužnju
Mješavina pogonskog goriva
Podmazivanje motora
Posluživanje motora
Smetnje kod rada motora

MONTAŽA UREĐAJA ZA MUŽNJU

Montaža polustacioniranih uređaja za mužnju
Pogonsko odjeljenje
Montaža pogona
Električna instalacija
Montaža vakum cijevi
Instalacija mreže vakum vodova u postojeće klasične staje
Fiksna izmuzišta
Prihvatni torovi
Raspored i oblici izmuznih boksova
Dužinom postavljeni boksovi
Poprečno postavljeni izmuzni boksovi sa jednim redom krava
Poprečno postavljeni izmuzni boksovi sa dva reda krava
Izmuzište bez posebno ograđenog stajališta
Veličina izmuzišta bez boksova
Prihvatna mljekara
Toplana i priprema vode
Električno zagrijavanje
Toplovodni i direktni grijači
Građevinska izvedba izmuzišta
Kanalizacija
Vrata i prozori
Osvjetljenje izmuzišta
Skladište koncentrirane hrane
Ostale nusprostorije u izmuzištu
Građevinska dispozicija savremenih izmuzišta raznih kapaciteta
Montaža izmuznih boksova

ORGANIZACIJA RADA PRI MUŽNJI STROJEM

Stavljanje stroja za mužnju u pogon
Izmuzavanje prvih mlazeva mlijeka
Priprema vimena za mužnju
Naticanje sisnih čaša na sise
Skidanje sisnih čaša i ručno izmuzavanje

HIGIJENA MUŽNJE I ODRŽAVANJE ČISTOĆE UREĐAJA ZA MUŽNJU

Pojam čišćenja i dezinfekcije (sredstva za čišćenje i dezinfekciju)
Zdravlje mlijeka i vimena pri ručnoj mužnji i mužnji strojem
Praktična provedba čišćenja, dezinfekcije i njege uređaja za mužnju
Dnevno čišćenje
Generalno čišćenje
Provođenje kontrole proizvodnje mlijeka
Postupak sa mlijekom nakon mužnje
Cijeđenje mlijeka nakon mužnje
Hlađenje mlijeka nakon mužnje
Hlađenje vodom
Hlađenje mlijeka u kantama
Hlađenje pomoću hladionika
Hlađenje ledom i spremanje leda za hlađenje
Automatizirano hlađenje mlijeka pomoću vakuma i kompresora
Transport mlijeka

USLOVI UVOĐENJA MUŽNJE KRAVA STROJEM U JUGOSLAVIJI S OSVRTOM NA RENTALIBITET PRIMJENE

Uslovi uvođenja strojeva za mužnju krava
Ekonomičnost rada strojeva za mužnju
Pravilan izbor tipova uređaja za mužnju
Rentabilitet primjene mužnje krava strojem
Kalkulacije
Osnivanje farme za 600 krava — držanje u stajama klasičnog tipa, sa kalkulacijom proizvodnje mlijeka
Osnivanje jedne savremene farme za 600 krava sa (slobodnim) — nevezanim načinom držanja

ŠKOLE I TEČAJEVI ZA MUŽNJU

LITERATURA

Historijat razvoja strojeva za mužnju

Početak razvoja izgradnje strojeva za mužnju datira iz relativno davnog vremena. Prvi pokušaji da se ručna mužnja zamijeni mehaničkom mužnjom, odnosno da se mlijeko dobije iz vimena mehaničkim putem, datiraju od početka 19-og vijeka. Pronalazači su ovaj problem mehanizacije tretilali u tri osnovna pravca: primjenom cijevnih aparata, mehaničkim stezačima i usisnim uređajima.

Godine 1817. vršeni su prvi pokušaji da se dobije mlijeko iz vimena na vrlo primitivan način, umetanjem slamke u otvor sisa. Godine 1836. patentiran je u Engleskoj prvi muzni aparat, koji se sastojao: iz četiri međusobno povezane specijalne cijevi (sonde) na zajedničku sabirnu posudu sa odvodnom cijevi za mlijeko, (sl. 1.)

Princip rada ovih aparata bazirao se na slobodnom toku mlijeka iz vimena — što svakako nije moglo obaviti kompletnu mužnju. Osim toga, cijevi su bile uzročnik raznih upala vimena, koje je redovno nastupalo uslijed infekcije kroz sisne kanale. Iz ovih i niz drugih nedostataka bih su u vrlo malom broju u upotrebi — dok konačno nisu potptmo otpah kao neuporabivi.

Sl. 1 — Muzni aparat sa cijevima 1 — mliječne sonde, 2 — kratke mliječne cevi, 3 — sabirna posuda, 4 — odvodna cijev za mlijeko

Izostavljeno iz prikaza

Daljnja nastojanja oko izgradnje muznih strojeva po konstruktivnoj izvedbi usmjerena su na imitiranje ručne mužnje. Ovakav jedan stroj na principu masaže sisa pojavljuje se 1876. godine u Americi. (Sl. 2.)

Proces rada ovih strojeva sastojao se u slijedećem: među ekscentrično postavljene gumene valjke i otpornike uvlačene su sise, na koje je vršen pritisak. Rotacijom valjka postiglo se istiskivanje mlijeka iz sisa. Obzirom na vrlo kompliciranu primjenu i složenu proizvodnju, ni ovi strojevi nisu se dugo održah u upotrebi, iako nisu bili štetni za zdravlje vimena.

Sl. 2 — Muzni stroj sa valjcima 1 — otpornik, 2 — ekscentrični gumeni valjci, 3 — muzna kanta

Izostavljeno iz prikaza

Od ovoga vremena mnoge se zemlje bave konstruiranjem i proizvodnjom muznih strojeva. Danska, Švedska, Engleska i Amerika naročito prednjače u tome, ah svi proizvode s istim saznanjem, da će samo oni strojevi biti usavršeni, koji po principu rada imitiraju sisanje teleta.

Prvi ovakvi strojevi pojavljuju se između 1851. — 1860. godine, ali još uvijek sa mnogo ozbiljnih nedostataka. Sl. 3. prikazuje ovakav jedan stroj sa ručnom vakum pumpom spojenu gumenom cijevi na muznu čašu, koja pokriva sve četiri siše. Podizanjem klupa u stubilni pumpe stvara se vakum, koji povlači mlijeko iz vimena (prva faza mužnje sl. 3. A.). Spuštanjem klipa u stublini oslobađa se vime vakuma, a mlijeko preko klipnog ventila prolazi u sabirnu posudu (sl. 3. B.)

Sl. 3 — Muzni stroj sa jednom muznom čašom 1 — muzna čaša, 2 — mliječna cijev, 3 — posuda za mlijeko, 4 — stublina pumpe, 5 — klip pumpe, 6 — klipni ventil.

Izostavljeno iz prikaza

Ni sa ovim strojem nije se mogla obaviti potpuna mužnja obzirom na veliku površinu muzne čaše, u kojoj se nije mogao ostvariti dovoljno visoki vakum, da bi se otvorili mliječni kanali na sisama. Kada se primijenio visoki vakum, polučeno je otvaranje sisnih kanala, ali je ovo izazivalo deformaciju vimena. Daljnji nedostaci ovih strojeva bili su ti što se mužnja sporo odvijala, bila je na ručni pogon, a muzna čaša nije odgovarala za svaku veličinu vimena, već je bilo potrebno da se kompletiraju sa više čaša raznih dimenzija.

Prvi donekle uporabivi muzni stroj (na principu sisanja) kojim se mogla stvarno obavljati mužnja konstruirali su godine 1852. Kerschav i Colvin (SAD). Jedna muzna čaša, koja je pokrivala sve četiri sise, zamijenjena je gumenim sisnim čašama, koje su stavljene na svaku sisu posebno. Ovim je postignuto da je vakum djelovao odvojeno na svaku sisu i to: kod određenog vakuma sisna šača se skuplja uslijed elastičnosti stijena, a mlijeko se istiskuje kombiniranom akcijom vakuma i pritiska. (Sl. 4 A). U momentu opadanja vakuma cirkulacija krvi u sisi postaje normalna i ponovo se puni mlijekom. (Sl. 4 B).

Osnovni nedostatak ovih strojeva činila su raznolika svojstva elasticiteta gume, koja se u toku upotrebe stalno mijenjala, kao i razne veličine sisa krava, što je ometalo stvaranje potrebnog pritiska na sise.

Vremenom su ovi strojevi poboljšani primjenom jednokomornih i dvokomornih sisnih čaša. Jednokomorne sisne čaše razlikuju se od prvobitnih po tome, što su njihove stijene koničnog oblika i nisu pravljene od gume nego od tvrdih materijala.

Jednokomorna sisna čaša pod djelovanjem izmjeničnog vakuma obavlja mužnju na slijedeći način. Nastupom maksimalnog vakuma sisa se povlači prema dolje među sužene stijene sisne čaše (faza istiskivanja mlijeka Sl. 5 A.). Dovodom zraka u sisnu čašu sisa poprima normalan oblik i ponovno se puni mlijekom (faza odmora sl. 5 B).

Na gornjem dijelu jednokomorne sisne čaše nalazi se gumeni prsten, koji omogućava da se sisna čaša drži na vimenu za vrijeme faze odmora.

Obzirom da su kravlje sise vrlo različite po veličini, to su se i sisne čaše morale primjenjivati u raznim dimenzijama, da bi se mužnja mogla obavljati.

Sl. 4 — Gumene sisne čaše A — niski vakum, B — visoki vakum

Izostavljeno iz prikaza

Sl. 5A Faza istiskivanja

Izostavljeno iz prikaza

Sl. 5B Faza odmora

Izostavljeno iz prikaza

Svi naprijed navedeni razni konstruktivni oblici muznih strojeva predstavljaju istraživalački rad kroz jedan vijek i čine prvu etapu razvoja ove mehanizacije. Pronalazak dvokomornih sisnih čaša (Konstr. Gilh — Austrahja) i pronalazak pulsatora (Konstr. Schatte Schilds — Glasgov 1895) predstavljaju najvažniji događaj u historiji razvoja, a ujedno i početak izgradnje modernih strojeva za mužnju.

Higijena mužnje i održavanje čistoće uređaja za mužnju

Poglavlje o čišćenju i dezinfekciji pri mužnji će dati pregled o važnosti savjesnog čišćenja strojeva i opreme, koji se upotrebljavaju pri mužnji. Objašnjenjem kako se čistoća, odnosno čišćenje treba odvijati i održavati, mora se razviti smisao i razumijevanje kod ljudi, muzača praktičara, za pravilnu i redovnu primjenu čišćenja svih uređaja pri mužnji i manipulaciji mlijekom do otpreme.

Ovdje ćemo samo ukratko ponoviti što je već u poglavlju o vimenu rečeno, a što se tiče higijene same mužnje. Da se dobije čisto mlijeko, važno je da je muzač (ruke i odijelo) čist i uredan, pribor da mu je sav pri ruci (opran i dezinficiran), krava da je otimarena (stražnji dio), a vime i sise oprane.

Kako zdravo mlijeko daju samo zdrave krave, tazo higijena mlijeka započinje u staji od same krave.

Poznato je da postoje zarazne bolesti životinja, koje se mogu prenijeti i na ljude. Među tim oboljenjima su neka, koja se mogu prenijeti na ljude ili koja mogu imati štetan utjecaj na organizam ljudi. Među ove bolesti ubrajaju se uprvom redu: tuberkuloza, bruceloza (abortus Bang), slinavka i šap i mastitisi. Pored ovih bolesti mogu, ali mnogo rjeđe, da izazovu oboljenja ljudi: antrax, bjesnilo, trovanja hranom, a i kemijski otrovi, koje krave prime u hrani ili u obliku medikamenata, pa mogu prijeći u mlijeko i postaju štetni po zdravlje ljudi.

Često je slučaj, da krave na oko potpuno zdrave, uhranjene i dobro držane mogu da izlučuju bakterije, uzročnike bolesti. Dalje je interesantno da se količina, fizikalne osobine i sastav mlijeka u početnim stadiumima ne mijenjaju znatno, tako da se početak oboljenja uopće ne primijeti. Zato je važno da je stoka stalno pod veterinarskom kontrolom, pa se vrše preventivna ispitivanja ili liječenja, a s mlijekom se dalje manipulira prema veterinarskoj uputi.

Pored bolesti koje se mlijekom prenose sa životinja na ljude mogu se neke prenijeti na ljude i od samih ljudi, koji rade s mlijekom. Od tih zaraznih bolesti najčešće se prenose tifus, paratifus i tuberkuloza. Međutim briga o zdravlju svih lica koja rade s mlijekom spada u dužnost liječnika, jer je obavezna zdravstvena kontrola osoblja zaposlenog pri manipulaciji mlijekom, od muzača, prerađivača do trgovca u prometu mlijekom i mliječnim prerađevinama.

Da bi se dobilo dobro mlijeko, sa što manjim brojem bakterija, važno je da se krave drže u higijenski uređenim stajama. Zato treba već kod gradnje predvidjeti dovoljno velike staje za broj životinja, koje će se u njima smjestiti, kao i to da sav uređaj odgovara uslovima savremene higijene. Važna je i ostava (komore) za mlijeko o kojoj će biti govora pri manipulaciji mlijeka nakon mužnje.

O održavanju čistoće ljudstva pri mužnji krava i staja bilo je govora već ranije, tako da će mo detaljnije iznijeti o čistoći i dezinfekciji uređaja za mužnju.

Nadasve važna činjenica pri mužnji strojem jeste čišćenje uređaja. Upotrebljene uređaje ne treba samo čistiti nego i dezinficirati, a pri čišćenju i dezinfekciji su se svojevremeno pojavile poteškoće, koje se odnose na sredstvo za pranje i dezinfekciju.

Naučni instituti i nadležna služba industrije u mnogim zemljama, gdje je mužnja strojem već duže vremena uvedena u širokoj praksi, bavili su se intenzivno cjelokupnim problemom čišćenja unazad nekoliko godina. Pokazalo se, da sredstva koja su se u trgovinama našla, u stvari predstavljaju sredstva koja dobro čiste, ali većinom ne djeluju dezinficirajuće. Zato se preporučilo, nakon iscrpnih pokusa u laboratorijumima i praksi, da se nakon čišćenja poznatim sredstvima za čišćenje dodaju specijalna sredstva za dezinfekciju (kao natrium hipoklorit i dr.).]

Pojavilo se pitanje da li je uputno da se u poljoprivredi na gospodarstvima upotrebljavaju dva različita, odnosno odvojena sredstva ili bi bilo bolje, uputnije, pronaći sredstvo, koje istovremeno vrši čišćenje i djeluje dezinficirajuće.

Međuvremeno je industrija u inozemstvu dala u promet ispitana i odobrena sredstva za oba zajednička svojstva, za kombinirano djelovanje za pranje i dezinfekciju, što se sada proizvodi i u našoj zemlji, tako da stočar, muzač, može na jednostavan način provesti čišćenje i dezinfekciju i u mogućnosti je da dobije strojem za mužnju besprijekorno mlijeko sa malim brojem bakterija.

Za pojedine postupke pri čišćenju bilo mehaniziranim putem ili čišćenjem sa otopinama ručnim četkama, postoje izvjesni propisi pravila, koji uvjetuju da se čišćenje ispravno sprovede.

Pojam čišćenja i dezinfekcije (sredstva za čišćenje i dezinfekciju)

Pod pojmom čišćenja uređaja za mlijeko (stroja i opreme) razumijemo potpuno odstranjivanje svih zaostataka mlijeka i sastavnih dijelova mlijeka, kao i ostalih onečišćenja te kada ispiremo očišćenu površinu hladnom vodom mora nastati potpuno orošavanje površine vodom.

Sredstvo za čišćenje se sastoji od jedne ili više pomješanih osnovnih kemikalija, čija je svrha da djeluju pri postupku čišćenja, a kojima se mogu primješati još dodatna sredstva. Sredstva za čišćenje moraju u vodenoj otopini, u dozvoljenoj koncentraciji da omoguće potpuno čišćenje strojeva i pribora za mužnju, a da ne djeluje štetno na zdravlje osoblja koje vrši čišćenje ili na materijal od kojega su strojevi ili pribor načinjeni.

Funkcija nekog sredstva za čišćenje — deterdženta — je uklanjanje ostataka mlijeka i drugih stranih materija sa površine predmeta. Da bi se neko sredstvo mcglo upotrebiti kao deterdžent, ono mora imati takve komponente, koje su sposobne da se otope u vodi, te da bi kao otopina zahvatila cijelu površinu koja se čisti. Osim toga deterdženti za mljekarstvo treba da sadrže i saponificirajuće i emulgirajuće komponente, dakako koje su dobro topive u vodi. Obzirom da ni jedna supstanca ne posjeduje to svojstvo u potrebnoj jačini, potrebno je izmiješati veći broj tih tvari da bi se postigao maksimum učinka svake pojedine komponente,

Kaustična soda (NaOH) je u znatnoj mjeri sastavni dio većine deterdženata, jer se ona dobro topi i lako odstranjuje strane tvari sa površina koje se čiste. Ta sposobnost se pripisuje velikom sadržaju aktivne alkaličnosti, tj. sposobnosti stvaranja jedne relativno visoke koncentracije hidroksilnih iona u otopini deterdženta. Međutim soda je slab omekšivač i emulzator. Natrijev metalsilikat i drugi uobičajeni sastojci deterdženta su dobri omekšivači i emulgatori, ali slabo aktivne alkaličnosti. Emulgatorska aktivnost natrium metasilikata je možda najvažnija. Fosfati u obliku natriumfosfata i natrium hexametafosfata su često uključeni kao sastojci deterdženta. Te supstance djeluju kao puferi koji potpomažu održavanje visoke koncentracije hidroksilnih iona, koji su važni pri otklanjanju mliječnih ostataka i drugih tvari sa površine. Fosfati posjeduju dobra svojstva otapanja i emulgiranja, ali imaju manji sadržaj aktivnih alkalija od natrijevog metasilikata. Natrijev metasilikat i fosfati se dobro ispiru, lako uklanjaju oplahivanjem sa površine.

Uklanjanje mliječne masti potpomažu se dodavanjem sapuna u otopinu deterdženta. Dodavanje sapuna ne potpomaže samo saponifikaciju masti, nego i smanjuje površinsku napetost otopine deterdženta i tako podržava njegovu sposobnost omekšavanja.

Efikasnost deterdženta se znatno umanjuje rastapanjem u tvrdoj vodi. Tvrda voda je nepogodna ne samo zbog redukcije efikasnosti čišćenja, nego i zbog taloženja Ca i Mg soli u otopini. To također uzrokuje da stakleni predmeti dobiju mutan izgled. Često je preporučljivo dodati u otopinu deterdženta 0.2% otopine natrium karbonata, ako je voda tvrda.

Bakteriološki učinak deterdženta ovisi o koncentraciji OH-iona, o temperaturi otopine i o trajanju djelovanja otopine na površinu.

Prije no što se upotrebi neki deterdžent neophodno je potrebno isplahnuti površinu hladnom ili bolje mlakom vodom da se spriječi taloženje mliječne bjelančevine uslijed djelovanja alkalija deterdženta. Treba voditi kontrolu nad koncentracijom otopine deterdženta, naročito ako se strojevi za mužnju i pribor peru u manjim koritima, posudama i sl., jer se otopina brzo razrijedi i zagadi mlijekom i drugim stranim tvarima.

Strojevi i pribor za mužnju treba i da se dezinficiraju, a ne samo očiste, da ne dođe do reinfekcije mlijeka bakterijama (klicama, mikroorganizmima), koje ili po čišćenju nisu bile uklonjene ili su pak sa otopinom za čišćenje ostale na površini strojeva i pribora ili mogu poticati od vode kojom se vrši ispiranje, oplahivanje.

• Razlikujemo sterilizaciju,
• dezinfekciju i
• sanitaciju.

Sterilizacija je onaj fizikalni ili kemijski proces, koji ubija sve živuće forme, naročito mikroorganizme (uključujući bakterije, plijesni i spore) i inaktivira sve vrste virusa.

Dezinfekcija jeste sprečavanje zaraznih bolesti, tj. umrtljavanje nosilaca zaraze i ostalih štetnih bakterija (većinom ali ne i spora) u strojevima i priboru (dakle na mrtvim predmetima). Dezinfekcija se može provoditi i na površinama strojeva i pribora, koji nisu očišćeni.

Sanitacija slijedi uvijek iza temeljitog čišćenja strojvea i pribora ili se zajedno obavlja. Pri sanitaciji se broj bakterija u strojevima i pribora reducira na dozvoljeni standardni broj, kojeg prehrambena industrija, prema propisima o higijeni tolerira. Pri tome se ne traži potpuno odstranjivanje klica.

Sterilizacija muznih uređaja se ne provodi zbog nepraktičnosti izvođenja, ali uglavnom nije niti potrebna. Dezinfekcija u medicinskom smislu se isto ne primenjuje, jer ona sredstva, koja se primenjuju u medicini i imaju efikasno djelovanje, su ili otrovna ili imaju specifične mirise ili okuse, naročito boje, a i previsoke su cijene.

Na cijelom svijetu se primjenjuje tzv. sanitacija, ali se ovaj pojam identificira sa pojmom dezinfekcije, ne u medicinskom smislu, i upotrebljavaju se uvriježeni izrazi dezinfekcija, dezinficirajuća otopina i dr.

Zato što se posljednjih godina stavlja sve veći zahtjev na kvalitetu mlijeka i mliječnih proizvoda provodi se već na samim gospodarstvima dezinfekcija za mužnju i mljekarskog pribora kemijskim sredstvima kao dezinficirajućim otopinama.

Danas se mlijeko plaća u većini zemalja po kvalitetu, koju ne sačinjava samo % masti u mlijeku nego:

• čistoća — sa grubom prljavštinom mlijeka se slabije cijeni
• kiselost — sa većim stepenom kiselosti mlijeko se uopće ne preuzima
• broj bakterija — (prema probi reduktaze) plaća se bolje ono mlijeko, koje ima manji broj bakterija.

A — Čisto mlijeko (na filter papini) — B — zagađeno mlijeko

Čisto mlijeko (pod mikroskopom) zagađeno mlijeko

Sl. 222 — Prikaz čistoće mlijeka

Izostavljeno iz prikaza

Učinak nekog dezinficiensa ovisi o mnogim faktorima. Velika koncentracija potrebna je za sporogene bakterije i one koje tvore sluzave bjelančevinaste opne. Manja koncentracija potrebna je ako je djelovanje otopine duže ili je temperatura povišena.

Kao kemijska sredstva za dezinfekciju se skoro isključivo upotrebljavaju u mljekarstvu: natrium hipoklorit, spojevi kloramina, kvaterni amonijevi spojevi, klorfenoli.

Baktericidno djelovanje otopina hipoklorita na očišćene površine ovisi o

• sadržaju slobodnog klora,
• pH vrijednosti ili alkaiitetu otopine,
• temperaturi i vremenskom trajanju djelovanja na površinu koja se dezinficira.

Kako bi se i u našoj praksi upotrebljavalo na poljoprivrednim gazdinstvima sredstvo praktično za primjenu i pristupačno po cijenama pri održavanju higijene muznih uređaja, to je proizvedeno na inicijativu P. I. K. ,,Belje“, sredstvo koje ujedno dezinficiens i detergent pod nazivom ,,BiS-l“, a izrađuje ga ,,Saponia“ Osijek.

Da bi se izabralo sredstvo koje odgovara namjeni, Zavod za laktologiju pri poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu izvršio je ispitivanje tog sredstva, i dao je povoljno mišljenje (br. 91 /60) o tom sredstvu, koje je prikladno za pranje i dezinfekciju muznih uređaja. (Baktericidno djelovanje sredstva utvrđivano je metodom koju upotrebljavaju Richert, Espe i Baade, a djelovanje na metal iz kojeg se uređaji .za mužnju izvode metodom, koju su upotrebljavali Mohr, Ostenburg, Gurtler i Liepus). Kontrola čistoće opranih površina (muzlica, gumenih čaša za mužnju, mljekovoda) sprovedena je metodom oplahivanja sterilnom vodom, a na osnovu broja kalorija mikroorganizama se određivala čistoća prema normama koje upotrebIjavaju u Vel. Britaniji.

Sredstvo ,,BiS-l“(Saponia) je izrađeno na bazi natrium metasilikata, amonijačne sode, natrium fosfata i hipoklorita. Pakovanje se vrši u kartonske kutije od 5 kg, na omotu je uputstvo za uporabu, a u kutiji se nalazi mala posuđa od plastične mase, koja služi za odmjeravanje količine sredstva za stvaranje pogodne otopine, kojom se ujedno pere i dezinficira uređaj (1%), a aparat za dezinfekciju sisnih čaša do iduće mužnje se isto napuni otopinom tog sredstva, samo u manjem postotku <0.5%).

Zdravlje mlijeka i vimena pri ručnoj mužnji i mužnji strojem

Radi ilustracije iznijeti ćemo neke rezultate koji su dobiveni ispitivanjem u Zap. Njemačkoj (1951 god. i dalje) uz suradnju liječnika. Ispitivanja su vršena na kvalitetu mlijeka i zdravlje vimena kod ručne mužnje i mužnje strojem, i kod primjene različitih sredstava za čišćenje i dezinfekciju.

Pokusna staja ima 30 krava visoke uzgojne vrijednosti (godišnji prosjek 4700 do 5700 kg mlijeka sa 4% masti). Obzirom sa se mlijeko isporučuje klinikama kao ,,ispitano“ — atestirano, koje se prije uporabe ne mora pasterizirati, uslovi za dobivanje takvog mlijeka, odličnog moraju biti potpuno i sigurno provedeni. Osoblje za rad u staji je probrano. Ovi pokusi su ponovljeni još na jednom pogonu, koji je u sklopu škole za mužnju. Provedeno je više raznih pokusa.

Kvaliteta mlijeka se ispitivala na slijedeći način:

Primijenjeni postupak: indirektno brojenje kolonija mikroorganizama (klica)i na petrijevkama, određivanje kolititra, reduktozna proba sa metilplavilom i resazurinom, proba na čistoću kroz filter, određivanje pH i kiselosti po SoxhletuHenkelu, proba kataloze, sadržaj klora.

Pokus: Čišćenje strojeva za mužnju obavljeno je po tvomičkom propisu. Poslije mužnje isplahnuto hladnom vodom, sisne gume do druge mužnje u dezinficirajućem rastvoru, prije mužnje proplahnuto, svakih 7 dana generalno čišćenje četkama. Gumeni materijal stariji od tri mjeseca, čišćenje vimena kao obično, nije vršena dezinfekcija sisnih čaša između mužnje dviju krava (međufazna dezinfekcija).

Rezultati:

–	Broj bakterija u 000 mužnja		Približan broj koli bakterija		Vrijeme odbojadisavanja u min.
–	mužnja ručna	mužnja strojem	mužnja ručna	mužnja strojem	mužnja ručna	mužnja strojem
Prva krava	104	123	170	280	590	547
	± 10	± 13	–	–	± 19	± 17
Posljednja krava	149	149	237	208	587	579
	± 12	±14	–	–	± 16	± 14

Pri ovom pokusu neka naročita razlika između ručne mužnje i mužnje strojem. ne postoji. Kolebanja broja bakterija pri stroju su nešto veća. Kod ručne mužnje je prva mužnja nešto siromašnija u broju bakterija nego posljednja mužnja strojem. Smanjivanje broja bakterija ispod 100.000 nije postignuto. Ispitivanje na čistoću je pokazalo, da pri mužnji strojem ima manje prljavštine, intenzitet za kiseljenje mlijeka pri ručnoj i strojnoj mužnji kod prve i posljednje krave bio je približno jednak.

Odlučujuće je pri mužnji, da se dobije mlijeko s malim brojem klica i koli bakterija, time i bolje mlijeko, a da se spriječe prenosi eventualne zaraze od krave na kravu, da se izvrši %

1. gumeni dijelovi da budu glatke površine (stari gumeni materijal je porozan),
2. dezinfekcija uređaja za mužnju,
3. mehaničko čišćenje.

Izvježbani muzač treba za čišćenje (rastavljanje, četkanje, sastavljanje kod visećih, muznih uređaja oko 6, kod stojećih muznih uređaja oko 15 minuta. Ako bi se htjelo uštedjeti na tom vremenu, mora se mnogo važnosti polagati na dezinfekciju poslije ili (i) prije mužnje. Gumene dijelove, ako su stariji od tri mjeseca, treba dnevno čistiti četkom, ako nije preporučljivije i ekonomičnije da se kupe novi dijelovi.

Mužnja strojem daje mlijeko i bolje od bilo koje ručne mužnje, koju provodi najbolji muzač, ako se pripazi na:

1. — vrlo veliku čistoću,
2. — dijelovi kroz koje protiče mlijeko da se dnevno vrućom otopinom nekog ispitanog odgovarajućeg sredstva za čišćenje iščetkaju,
3. — da se uređaj za mužnju dezinficira prije početka mužnje i poslije mužnje ili barem prije ili poslije mužnje,
4. — da stari, porozni gumeni materijal ne otežava čišćenje.

Neka bitna promjena samog mlijeka, koje bi izazvala samo dezinfekcija nije pri pokusima primijećena. Ako se precizno izvedu čišćenje i dezinfekcija broj klica i koli bakterija je tako malen, da je dovoljno provesti generalno čišćenje svakih 7 dana, kada je gumeni materijal još dovoljno gladak (ne stariji od 3 mjeseca).

Čišćenje vimena nema velikog upliva na kakvoću mlijeka pri mužnji strojem, ako vimena nisu zaprljana. Pri pokusima se u nekim slučajevima primijetilo, da je bio veći broj bakterija u mlijeku onih krava, kojima se vime čistilo ili dezinficiralo, nego kod onih krava gdje to nije učinjeno. Uzrok je zapravo u tome, što se krpa za pranje uvijek namočila u istoj otopini za čišćenje ili dezinfekciju za više od 8—10 vimena. Preporučuje se, da se upotrebljavaju papirnate krpe, koje su iz papira što se brzo ne raspada u vodi. Zagađivanje mlijeka koje se dobiva strojem više dolazi od načina naticanja sisnih čaša, nego od načina čišćenja vimena.

Čišćenje uređaja bez dezinfekcije daje mlijeko sa povećanim brojem klica i kolia, a dezinfekcija omogućuje da se generalno čišćenje provodi svaki sedmi dan i kod nešto starijeg gumenog materijala i dobiva se mlijeko sa manje od 30.000 do 50.000 klica. Dezinfekcija djeluje prije svega na koli bakterije. Još se detaljno ne zna kako uticaj klornog kreča i sličnih sredstava za dezinfekciju djeluje na metalne i gumene dijelove uređaja, ali na zdravlje vimena ne djeluje štetno, koliko je do danas poznato.

Vršena su usporedna ispitivanja na trajnost mlijeka dobivenog ručnom mužnjom ili mužnjom strojem u 30 sati nakon mužnje.

Pokus je postavljen: Ručna mužnja i mužnja strojem istih krava, a kvaliteta mlijeka je kontrolirana na trajnost nakon mužnje 16, 23, 26 1 /2, 28 1 /4 i 29 1 /8 sati.

Rezultati: Kvaliteta namuženog mlijeka dokazuje se njegovom trajnošću u ispravnom stanju nakon mužnje.

Kiselost mlijeka (pH i SH vrijednosti) ide uporedo sa brojem bakterija i vremenom odbojadisavanja. U protelkih 30 sati pokazalo je mlijeko rukom muženo vidno povećanje koli bakterija za razliku od mlijeka muženog strojem (utjecaj dezinfekcije). Broj bakterija u mlijeku utiče na trajnost držanja mlijeka u zdravom, ispravnom stanju. Ako je broj bakterija pri samom dobivanju mlijeka bio maleni može se mlijeko održati i nakon 30 sati pri temperaturi od 23°C, a da ne nastup, samo neznatno povećanje kiselosti. Velikom broju bakterija u namuženom mlijeku slijedi naglo zakiseljavanje mlijeka. Pri ispiranju strojeva za mužnju sa otopinom za dezinficiranje ima mlijeko dobiveno strojem prednosti nad mlijekom dobivenim ručnom mužnjom u pogledu trajnosti držanja u ispravnom stanju, ali bez dezinfekcije se mlijeko lakše kiselilo i mlijeko dobiveno ručnom mužnjom je trajnije.

Vršena su ispitivanja paralelno između obje mužnje u vezi zdravlja vimena. Teško je i nema još zaključnih mišljenja o tom toliko spornom pitanju o utjecaju mužnje strojem na zdravlje vimena. Mnogo puta učinjeni pokusi u razdoblju između dva rata sa strojevima za mužnju, naročito pri dobivanju ,,ispitanog“ mlijeka, upozoravaju na izvjestan oprez, što se tiče bolesti vimena.

Neprikladan način mužnje, naročito mužnja na prazno, previsoki vakum, preveliki broj pulsacija, mogu da pogoduju oboljenju vimena. Opasnost od prenošenja zaraznih bolesti strojem za mužnju postoji, ali se dezinfekcijom između mužnje dviju krava i dezinfekcijom između dvije mužnje otklanja. Mužnja strojemt zahtijeva više pažnje i više potrebe da se „misli na bakterije“, nego mužnja rukom. Ali, mužnja strojem pravilno primijenjena, ne samo da olakšava rad i da se njome izbjegavaju promjene muzača (stalnog muzačkog osoblja u danima odmora), nego se povećava sigurnost da se dobije ispravno mlijeko, sa manjim brojem bakterija, a vime da ostane stalno zdravo.

Neispravna ručna mužnja (podvrnutim palcem, palcem i kažiprstom) više oštećuju vime nego ispravna mužnja strojem i može da dovede do oštećenja vimena, oteklina, izraslina, što nije slučaj pri ispravnoj mužnji strojem. Ali nemarnost pri mužnji strojem ostavlja opet veće posljedice na vimenu.

Da bi se spriječila opasnost širenja bolesti vimena potrebno je provesti savjestan rad, prilagoditi se kravi i vimenu, izbjegavati mužnju na prazno, provoditi mužnju prema propisu za određeni uređaj ili pogon (vakum, broj pulseva), dezinfekciju između mužnje, čišćenje vimena izdržljivim u vodi papirnatim listovima, za svaku kravu jedan list, ili pri upotrebi krpe za pranje vimena nakon 8 — 10 krava potrebno je izmijeniti otopinu za dezinficiranje. Pri izmuzavanju prvih mlazova mlijeka rukom (ako se i naknadno izmuzavanje vrši rukom) obratiti naročitu pozornost na mlijeko (količinu i svojstva), a zatim na izgled same životinje i vimena.

Praktična provedba čišćenja, dezinfekcije i njege uređaja za mužnju

Već je opširno spomenuto, da je savjesno čišćenje i dezinfekcije svih uređaja za mlijeko i dijelova strojeva za mužnju, sa kojima mlijeko dolazi u doticaj, neophodno, da se dobije dobar kvalitet i ispravno mlijeko. Objašnjenja, savjetovanja tvomice strojeva za mužnju, škola i tečajeva upravo na tom polju treba da obrate naročitu pažnju, jer su tu najveće manjkavosti pii radu strojeva.

Redovito i brzo čišćenje poslije mužnje mora i zadnje mliječne ostatke i prljavštinu da odstrani, a dezinfekcija da uništi klice i bakterije. Pri tome se upotrebljavaju pored dezinfekcijskog sredstva odgovarajuće posude, korita za pranje, dovoljno tople vode i odgovarajuće četke.

Nabavka sredstava za čišćenje i dezinfekciju može se najbolje izvršiti po uputi tvornice koja strojeve za mužnju proizvodi, od samih tvornica koje proizvede odgovarajuće kemikalije (u ovom slučaju najpodogniji deterdžent i dezinficiens ujedno) ili u trgovačkim radnjama. U trgovini treba razlikovati sredstvo za čišćenje, sredstvo za dezinfekciju ili kombinirana sredstva (BiS-1, proizvod ,,Saponia“ Osijek). Vrlo je važno kod upotrebe sredstva, da se upotrebljavaju u određenoj propisanoj koncentraciji. Kod preslabe rastopine je djelovanje nedovoljno, kod prejake rastopine mogu nastati štete od korozije na metalu ili oštećenja na gumenim dijelovima.

Osim navedenog sredstva (BiS-1) postoje na tržištu još i druga (Meta K, proizvod tvornice ,,Arbo“ — Ljubljana). Službeno ispitana pružaju veću sigurnost kupcu.

Dnevno čišćenje

a. ) Ručno čišćenje. Odmah po završetku mužnje treba uređaj za mužnju isprati mlakom vodom. Ako se ispiranje neposredno poslije mužnje propusti, onda započinje štetno djelovanje masti na gumu što prouzrokuje brže trošenje gumenih dijelova. Svako odugovlačenje poslova na čišćenju uzrokuje naknadneposljedice. Hladna voda za ispiranje je neprikladna, jer se stvrdnu masni dijelovi mlijeka i zaostaju kao ostaci mlijeka. Osim toga treba izbjeći ispiranje vrućom, jako toplom vođom, jer se grušaju bjelančevinasti dijelovi mlijeka. Oni u zgrušanom stanju čine naslagu, koja se teško odstranjuje i čine klicama pogodan hranjiv supstrat.

Sl. 223 — Korito za pranje cijevi i pribora za mužnju

Izostavljeno iz prikaza

Sl. 224 — Ispiranje uređaja nakon mužnje (dnevno)

Izostavljeno iz prikaza

Sl. 225 — Pranje i četkanje cijevi (dnevno)

Izostavljeno iz prikaza

Kod ispiranja se stroj za mužnju priključi dugačkim crijevom na vakum vod ili na pipac za vodu držača vakuma, a kako je pulsator u radu usiše se jedno 5 litara vode. Na taj način usisana voda dobro dolazi kao predradnja čišćenja. Mliječni ostaci koji tamo postoje time će se bolje odstraniti. Pri tome treba sisne čaše naizmjenično uranjati i vaditi iz vode za ispiranje (jedno 10 puta — Sl. 224).

Sl. 226 — Pranje i četkanje cijevi (dnevno)

Izostavljeno iz prikaza

Poslije ispiranja se uređaj za mužnju sa ostalim priborom za mužnju uz upotrebu specijalnih četaka (Sl. 229) u specijalnom rastvoru, na pr. B i S-1 kao 1% otopina uz određenu temperaturu (40—50°C) temeljito očiste. Pri tome se svi vodovi za mlijeko i svi dijelovi, koji dolaze u doticaj s mlijekom, očetkaju (Sl.224 do 228).

Kada je ovo gotovo, onda se napuni otopinom za dezinfekciju uređaj za dezinfekciju sisnih guma (otopina B i S-l. u 0.5% rastvoru) toliko, da otopina dosiže do rubova sisnih guma, i objese se na posebni stalak (Sl. 230), te tako ostaju do slijedeće mužnje visjeti, a prije same mužnje se čistom vodom ispira, proplahnu, da ne bi zaostali ostaci dezinfekcionog sredstva.

Sl. 227 — Pranje i četkanje uređaja za mužnju (dnevno)

Izostavljeno iz prikaza

Sl. 228 — Pranje i četkanje uređaja za mužnju (dnevno)

Izostavljeno iz prikaza

Ako postoji muzna kanta, onda kao i svi ostali dijelovi uređaja za mužnju se poslije pranja stave u dezinficirajuću otopinu, koja mora imati najmanje 20°C gdje se properu. Sve unutarnje površine i šupljine, koje dolaze u doticaj s milijekom, moraju se temeljito proprati otopinom za dezinfekciju. Ovi uređaji i dijelovi se nakon dezinfekcije spreme u suhu, zračnu i čistu prostoriju, na mjesto gdje nema prašine i tek prije početka iduće mužnje se ispira čistom vodom. Praktične su vješalice, vrlo jednostavne za manje pogone, na koje se objese svi dijelovi uređaja za mužnju. Muzne kante vise otvorom prema dolje, tako da se mogu temeljito ocijediti.

Sl. 229 — Četke za čišćenje stroja za mužnju

Izostavljeno iz prikaza

Naročito se upozoruje, da čišćenje i dezinfekcija i pri uporabi kombiniranih sredstava (BiS-l-a) mora se obaviti u dva smjera, jer kod čišćenja rastvor gubi snagu dezinfekcijskog djelovanja, pa se mora uređaj ponovno proprati u takvom čistom rastvoru, da se dobije mlijeko sa malim brojem bakterija.

b.) Automatsko čišćenje. Čišćenje se u mnogim pogonima nerado -vrši i zapušta, jer iziskuje dosta vremena. Zato su se u zadnjim godinama pojavile na tržištu različite naprave za dnevno pranje i čišćenje strojeva za mužnju, kod kojih se cijevi (vodovi) i sisne čaše automatski ispiru. Dosadašnja iskustva su pokazala da se tim aparatima uz prikladna sredstva za čišćenje postiže dovoljan uspjeh. Poželjno bi svakako bilo, da se pored povoljnog efekta u čišćenju postigne vidno skraćenje vremena i pojednoStavljenje pri postupku čišćenja. Čišćenje muzne kante i poklopca, kao i čišćenje vanjskih površina uređaja mora se provesti i kod tog načina ručno. Ispiranje mlakom vodom kao i tjedno generalno čišćenje se svakako mora izvesti kao i prije. Troškovi nabavke sprava za ispiranje su razmjerno visoki. Kod nas se za. sada ovakvi automati ne proizvode.

Sl. 230 — Uređaj za dezinfekaju sisnih guma (tip Belje)

Izostavljeno iz prikaza

Generalno čišćenje

a. ) I pored čišćenja poslije svake mužnje potrebno je jedanput tjedno izvršiti temeljito generalno čišćenje, pri kojem, pored prethodnog ispiranja uređaja za mužnju, treba uređaj potpuno rastaviti, da se dijelovi temeljito očiste. Pulsator se, ako nema nikakve smetnje, obriše samo suhom krpom. Naravno, ispita se ispravnost njegova rada. Ostali dijelovi, uključivši i zračne vodove, stave se u toplu otopinu za čišćenje (60°C). Nakon 5 — 6 minuta se dio po dio temeljito čisti i stavlja u čistu hladnu vodu, da bi talog lužine, naročito na metalnim dijelovima, nestao, a dijelovi da postanu sjajni. Dijelovi se zatim stave na čisti stol i tek kada su potpuno osušeni sastavljaju se.

Sl. 231 — Generalno čišćenje (tjedno)

Izostavljeno iz prikaza

Preporučuje se, da se poslije svakog glavnog čišćenja (7 dana) promijene sisne gume, ako je to moguće, i da se zamijene ,,odmorenim“ gumama. Ako stakla za promatranje kod generalnog čišćenja nisu jasna, providna, vrši se izmjena novim.

Kante za mužnju i svi ostali dijelovi uređaja, koji dolaze u doticaj s mlijekom, potope se u dezinfekcioni rastvor, a sisne čaše s e objese na stalak uređaja za dezinfekciju.

Neke mljekare se tuže da ne dobiju dobro i zdravo mlijeko sa nekih gazdinstava koja muzu strojem. Nije rijetkost da mlijeko sadrži preko 1 milion klica u 1 ccm. Blizu je budućnost, da će i u našoj zemlji mlijeko biti plaćeno po broju klica, a mlijeko se označuje kao dobro, ako sadrži manje od 100 000 klica u 1 ccm. Pokusi su jasno dokazali, da kod brižnog čišćenja i dezinfekcije stroja za mužnju, kao i pri održavanju higijene mužnje dobiva se mlijeko s malim brojem klica i vrlo dobre kvalitete.

Povremeno obnavljanje gumenih dijelova

Ako i izvršimo propisno dnevno i generalno čišćenje stroja za mužnju, to još uvijek nije dovoljno da se dobije mlijeko s malim brojem bakterija.

Bakteriološka istraživanja dokazala su da je sadržaj klica pri uporabi novih gumenih dijelova znamo manji, nego pri uporabi starijih guma, često upotrebljavanih preko godinu dana.

Kod duže upotrebe gumenih dijelova za dovod mlijeka, nastaju na njima iznutra fine pukotine, koje se prostim okom skoro i ne primijete. Ta su mjesta štetna, opasna, jer se ostaci mijeka, a time i bakterije mogu ustaliti, a ne mogu se odstraniti ni mehaničkim čišćenjem ni dezinfekcijom. (Sl. 232.)

Upotrebom vode koja sadrži mnogo kreča nastaju taloženja u cijevima. Talog se ne da nakon duge upotrebe cijevi niti specijalnim četkama odstraniti. Unutarnja površina cijevi postaje hrapava i pruža klicama pogodni smještaj.

U interesu dobivanja ispravnog mlijeka moraju sisne gume i ostali gumeni cijevni dijelovi, koji dolaze u doticaj s mlijekom, da se pravovremeno obnove. Obnova je i tada potrebna, ako i nije vidljiva pukotina ili druga šteta na tim dijelovima. Efekt čišćenja i dezinfekcije neovisi dakle samo od upotrebljenih sredstava pri tom radu, već i o starosti i stanju gumenih dijelova. Poslije 3, najduže 6 mjeseci moraju se obnoviti gumeni dijelovi voda za mlijeko i ako nisu bili stalno upotrebljavani. Sisne gume treba mijenjati svaka 3 mjeseca.

Ispiranje cjevovoda

Vakum ili vodovi od čelika treba da se po propisu svaka 4—6 mjeseci čiste, odnosno isperu. Mužnjom se isuše mliječna para, zrak iz staje i prašina i taloži se u cjevovodu. Zbog toga je čišćenje neophodno.

Sl. 232 — Unutrašnjost sisne gume koja je predugo u uporabi

Izostavljeno iz prikaza

Ispiranje se vrši na slijedeći način. Stavljanjem u pokret vakum pumpe i otvaranjem pipca usisava se priključnom cijevi vrlo topla otopina za čišćenje u cjevovod (otvara se najudaljeniji pipac od pumpe). Naizmjenično se usisava sredstvo za čišćenje (otopina) i zrak, da bi se prljavština (ostaci mlijeka) koja se nalazi u cijevima, bolje skinula i povukla. Naknadno ispiranje hladnom, čistom vodom je neophodno. Za tu svrhu potrebna količina otopine, odnosno količina vode, pripremi se prema veličini samog uređaja za mužnju. U svakom slučaju mora se upotrebiti samo toliko vode za ispiranje, da vakum rezervoar (posuda) bude napvmjena do polovine i da voda za ispiranje ne dospije u pumpu. Nakon ispiranja cjevovoda ostaje priključni pipac, na koji se ispiranje priključilo, prvo još otvoren. Motor se obustavi kada kazaljka na vakummetru pokazuje 0, odvodni pipac vakuma se otvori, tako da voda za ispiranje može iscuriti. Nakon toga se svi priključni pipci vakum voda — prvenstveno oni na cjevovodu i onaj najprikladniji na koji je pogon bio priključen — otvore, da se vod do slijedeće mužnje može osušiti. Ispiranje cjevovoda je najprikladnije obaviti nakon jutarnje mužnje, da bude suh do iduće mužnje. Ako postoje sporedni vodovi, onda se oni posebno pojedinačno ispiru.

U slučaju da mlijeko dospije u cjevovod, mora se odmah mlakom vodom izvršiti ispiranje.

Njega uređaja za mužnju

Svaki stroj treba izvjesnu njegu pa tako i stroj za mužnju. Tome se u većini slučajeva malo ukazuje pažnja. Motor i pumpa se ponekad brišu nauljenom krpom. Stanje ulja u pumpi se mora stalno kontrolirati, ono mora uvijek dopirati do oznake na staklu za ulje. Za izmjenu ulja ili ispiranje upotrebljava se uvijek ono ulje, koje tvornica strojeva za mužnju označuje.

Priključni potpornji moraju se dva puta godišnje mazati, da se njima može lakše poslužiti i da ne bi zarđali.

Gumene cijevi treba čuvati i pažljivo s njima postupati. Grubim skidanjem gumenih cijevi sa raznih dijelova te cijevi se prerano lome. Velika i nepotrebna potrošnja poskupljuje proizvodnju. Za pažljivo skidanje gumenih cijevi postoji specijalna viljuška. S kantama za mužnju treba isto obazrivo postupati. Moraju biti zaštićene od ulupljivanja i oštećenja. Ako se oštete na rubu, dolazi vanjski zrak u kantu za mužnju. Oprezan, pažljiv postupak i njega svih dijelova stroja za mužnju ušteđuje nepotrebne izdatke i pomaže da se postigne dobar uspjeh pri mužnji strojem.

Muzač praktičar treba da pri čišćenju i pranju obraća pažnju na 10 osnovnih pravila, koja ćemo rekapitulirati

1. Odmah proprati uređaj vodom,
2. Paziti na izbor odgovarajućeg sredstva za čišćenje,
3. Pravilno upotrebiti otopinu u određenoj koncentraciji i pri određenoj temperaturi,
4. Paziti na temperaturne odnose obzirom na godišnje doba, da ne bi otežavali rad pri čišćenju (ljeti pažljivije čistiti, zimi topliju vodu upotrebiti),
5. Kontrolirati čišćenje prostim okom,
6. Paziti na dezinfekciju uređaja,
7. Paziti na duljinu vremena trajanja djelovanja otopine za čišćenje ili dezinfekciju na površinu stroja i pribora,
8. Provoditi bakteriološku kontrolu (ukoliko se može povremeno izvesti),
9. Paziti na čuvanje i uskladištenje sredstava za čišćenje i dezinfekciju,
10. Obratiti pažnju na odgovornost određene osobe za čistoću tačno određenog dijela uređaja ili ukupnog pogona.

Služba obavještenja

Sa završenim ugrađivanjem uređaja za mužnju i uspjelom uputom osoblja za mužnju ne smije zadatak firme isporučioca strojeva za mučnju biti završen. Mužnja strojem je dosta komplicirana i u slučaju neuspjeha previše bi se izgubilo. Gospodarstvo traži zbog toga izvjesno povjerenje u tvornicu, isporučioca, koji će i naknadno vršiti izvjesnu službu savjetovanja i obavještenja. U inozemnoj praksi stavlja se zahtijev, da firma izvrši 3 posjete kupcu besplatno. Posjete treba da budu predviđene:

1. ) Posjeta 14 dana nakon izvršene kupovine, odnosno izvršene ugradnje (montaže).
2. ) Posjeta 4—6 nedjelja poslije prve posjete.
3. ) Poslije približno pola godine.

Preporučuje se, da se ta obavještenja stave na papir i učine izvjesni zaključci između kupca i isporučioca.

Važno je da prva posjeta bude za vrijeme mužnje. Time se ne računa da u tom vremenu nastanu baš nedostaci na stroju, ali može muzač da čini neke griješke, koje se pri radu uoče. Kasnije posjete vrše se radi ocjene čitavog uređaja, materijala, rezervnih dijelova itd.

Za sada Tvornica poljoprivrednih strojeva PIK ,,Belje“ ima svoje instruktore, ali će se u tu savjetodavnu službu s vremenom uključiti stručnjaci poljoprivrednih stanica i nastavnici u školama za mužnju, jer se sve više i više širi upotreba strojeva za mužnju u Jugoslaviji.

Provođenje kontrole proizvodnje mlijeka

Svaki poljoprivredni proizvođač, koji vodi neku ekonomsku računicu, smatra kontrolu proizvodnje mlijeka po svakoj kravi samo po sebi razumljivom i neophodnom. Kontrola muznosti ima zadatak da utvrdi proizvodnju mlijeka pojedinih krava, te da pomogne izlučivanju slabih muzara iz stada i pravilno korištenje boljih, da se pravilno izračunaju dodatni obroci u ishrani.

Kontrola muznosti uvedena je najprije u SAD god. 1883., zatim u Holandiji 1893. g., u Danskoj 1895. god., a u Njemačkoj, Švedskoj, Finskoj i Češkoj tek 1905. god. dok u drugim zemljama još i kasnije. Ubrzo je uočena velika vrijednost kontrole muznosti za unapređenje govedarstva i povećanja mliječnosti i kvalitete mlijeka. O tome svjedoče rezultati napretka govedarstva u mnogim zemljama, gdje je pod kontrolu uvršteno preko 70% krava (Danska, Holandija).

U našoj zemlji uvedena je kontrola muznosti u Hrvatskoj i Sloveniji 1907. god., a u Srbiji nešto kasnije. U cijelosti je kontrola muznosti slabo uvedena, u cijelom govedarstvu zemlje oko 3%, ah kod poljoprivrednih dobara je u Hrvatskoj sprovedena unazad par godina na skoro 100% stada, slabije na ekonomijama zadruga. Kontrola daje i dosta tačne rezultate o proizvodnji, pa se može pratiti nagao uspon u proizvodnji mlijeka unazad 3 godine.

Kontrola se vrši svaki dan, svakih 7, 10, 14, 28 dana, a nekada i rjeđe svaka 2, 3 ih 4 mjeseca. U širokoj praksi nije moguće provoditi čestu kontrolu, a niti je to potrebno. Obično se provodi svaka 4 tjedna (FNRJ, Njemačka, Danska).

Što se češće vrši, griješka je manja, kontrola je tačnija, kako u količini mlijeka tako i u % masti.

Pogreške kontrole (prema Jeličiću)

Kod kontrole	7 dana	14 dana	21 dan	mjesečno
Prosječna griješka koja se odnosi na proizvodnju mlijeka	1.04%	1.48%	2.08%	2.68%
Prosječna griješka koja se odnosi na količinu masti	1.30%	1.87%	2.77%	2.90%

Kontrola mužnje traje 24 sata. Kod dvokratne mužnje počinje navečer, a završava ujutro, pri jutarnjoj mužnji. Ukupno godišnje trajanje kontrole obično se računa na 300 dana (SSSR, SAD, FNRJ i dr.) ili rjeđe na 280 dana (Italija). Najprikladnija kontrola jeste koja obuhvaća jednu kalendarsku godinu (FNRJ), a najtočnija kada se kontrola vrši za jednu laktaciju.

Kontrola može biti relativna (obračuna se utrošak hrane) i apsolutna. Kod apsolutne kontrole muznosti ispituje se samo količina izmuženog mlijeka i % masti, a ta se u praksi provodi najviše.

Naročito na onim poljoprivrednim dobrima i ekonomijama, koje koriste strojeve za mužnju je neophodno vršiti kontrolu proizvodnje po svakoj kravi. Mora se tačno i pregledno znati proizvodnja muznog stada, da bi se u samom toku proizvodnog davanja tačno uočilo, da li primjena stroja za mužnju utiče na proizvodnju. Treba vidjeti da li količina mlijeka ili % sadržaja masti pokazuje neka znatnija kolebanja, koja može izazvati neprikladna mužnja strojem. Skromna novčana sredstva, koja su potrebna da se provede na poljoprivrednom gazdinstvu kontrola] proizvodnje mlijeka, nadoknađuju se time, što se može povisiti proizvodnja, tačnim povećanjem obroka hrane prema davanju mlijeka svake krave.

Kontrola proizvodnje pri ručnoj mužnji provodi se tako, da se individualno izmjeri količina mlijeka za svaku kravu i ubilježi se količina večernje mužnje, zatim jutarnje, u priručnu knjigu za kontrolu mlijeka. Izmužena večernja količina se izmiješa i uzima se uzorak pipetom u bočicu. Isti je postupak u jutarnjoj mužnji, a tada se ispita na Gerberovoj centrifugi % masti.

Kod. mužnje strojem vrši se kontrola po svakoj kravi na taj način, da se mlijeko muze u staklenu graduiranu menzuru (koja obavezno služi i pri redovnoj mužnji u izmuzištu), na kojoj se očita proizvodnja pri večernjoj mužnji (ako se vrši ručno naknadno izmuzavanje pribroji se ta količina mlijeka), a ponovi se to očitavanje količine pri jutarnjoj mužnji. Upiše se u knjigu. Uzorak za ispitivanje masnoće mlijeka uzima se na taj način, da se prvo pomiješa dobro mlijeko u menzuri, koja se u tu svrhu otvori, i uzme pipetom mlijeko u bočicu od 50 ccm, i to polovinu napuni uzorkom mlijeka od večernje mužnje (cca 20 ccm), a polovinu napuni jutarnjim uzorkom iz menzure, koja je dobro izmiješana, (opet cca 20 ccm). Važno je da se bočica ne prepuni mlijekom, te se prije uzimanja zajedničkog uzorka mlijeka ne da dobro pomiješati ili se na čep nahvata veća količina mliječne masti, te uzorak ne bi bio ispravan.

Sl. 234 — Provođenje kontrole proizvodnje po svakoj četvrii vimena

Izostavljeno iz prikaza

Sl. 233 — Menzura za ispitivanja pojedinih sisa na proizvodnju mlijeka (tip „Belje“)

Izostavljeno iz prikaza

Da bi se ispitala ispravnost svake sise neke krave, postoje specijalne četiri menzure, koje čine cjelinu, a točno se zna iz koje sise dotiče mlijeko u određenu menzuru (Sl. 233). Ova menzura služi za specijalna ispitivanja u uzgojne svrhe, da bi se pri selekciji pronalazile između krava one, koje imaju idealno vime za mužnju strojem (sve sise jednake i s jednakom proizvodnjom).

Postupak sa mlijekom nakon mužnje

Sve veća potrošnja svježeg mlijeka i mliječnih prerađevina, moguće je postići ako se potrošaču pruži, stvarno svježe i zdravo mlijeko. Osnovni uslovi za proizvodnju ovako visokokvalitetnog mlijeka temelji se isključivo na strogim propisima manipulacije mlijekom u samom početku proizvodnje, sve do mjesta prerade.

Gdje se mužnja obavlja u stajama, treba mlijeko odmah nakon obavljene mužnje odnijeti iz staje u posebne prostorije (prihvatne mlijekare). Kod većih farmi sa centralnim izmuzištem uz samo izmuzište postoje ovakve prihvatne mljekare sa kompletnom opremom. Stajski zrak, koji je pun plinova, mirisa i prašine, te sadrži veliki broj klica, a obično ima i muha, vrlo loše utječe na kakvoću mlijeka. Zbog toga treba sve poslove oko mlijeka (mjerenja, cijeđenja, hlađenja itd.) do njegove otpreme na preradu provoditi u čistoj prostoriji — komori za mlijeko, koja se u tu svrhu uredi na gazdinstvu.

Ovakva komora uređuje se blizu staje ili je neposredno vezana uz nju (sa sjeverne strane radi mogućnosti održavanja hladnoće), ali tako da je udaljena od gnojišta.

Sl. 235 — Klasična staja sa dograđenom prihvatnom mljekarom

Izostavljeno iz prikaza

To treba da bude svijetla i zračna prostorija s izravnim osvjetljenjem i zračenjem izvana, s vratima i prozorima na sjevernoj strani. Ne preporučuje se direktan prilaz iz staje. Pod treba postaviti od tvrdog materijala, glatkog cementnog maltera na betonskoj podlozi, ili popločeno. Zidovi okrečeni, a do visine 1,5 m obojeni uljanom bojom, a po mogućnosti obloženi keramičkim pločicama.

Sl. 236 — Kanta za mlijeko postavljena na drvenom nosaču

Izostavljeno iz prikaza

Sl. 237 — Kanta za mlijeko postavljena na metalnom nosaču (tip ,,Belje“)

Izostavljeno iz prikaza

Manje prihvatne mljekare (komore) treba da su opremljene slijedećim priborom:

• aparat ili mjerna kanta za mjerenje mlijeka,
• dovod vode i kanalizacija,
• uređaj za hlađenje mlijeka,
• bazen za hlađenje mlijeka,
• kotao za grijanje vode,
• bazen za pranje kanti sa dva odjeljenja,
• polica za sušenje i spremanje kanta.

Kod većih mliječnih farmi prihvatne mljekare, osim gore navedenog uređaja, snabdjevene su niskotlačnim parnim kotlom i mehaničkim uređajem za hlađenje mlijeka.

Polica za spremanje kanti može se smjestiti i izvan komore na zato posebno izrađene nosače. Na slici 236 i 237 prikazana su dva ovakva nosača.

Ovako postavljene mljekarske kante poslije pranja se suše i ocjeđuju, na slobodnom zraku.

Cijeđenje mlijeka nakon mužnje

U toku mužnje i poslije dospije u mlijeko znatna količina nečistoće, dlaka s krava, djeliće balege, slame, sijena i dr. Sve su to izvori ne samo mehaničke nego i bakteriološke nečistoće mlijeka. Važno je imati na umu, da je učinak cijeđenja mlijeka to bolji što se prije provede. Treba dakle mlijeko odmah nakon mužnje procijediti.

Sl. 239—Cjedilo za mlijeko MUŽIK OVE a) posuda za primanje mlijeka, b) okvir gornjeg uloška, d) gornji uložak od vate, između dviju rešetaka, c) i b), g) donji uložak od vate, između dviju rešetaka, K) i k), c) držak gornjeg uloška (Prema F. Novoku)

Izostavljeno iz prikaza

Za čišćenje mlijeka upotrebljavaju se različita cjedila s ulošcima od filter papira, platna i vate.

A. ) Platnena cjedila.

Mlijeko se cijedi kroz gusto platno. Prednost je ovog načina cijeđenja u tome, što je jednostavno i zadržava najveći dio nečistoće. Nedostatak je u tome, što se nečistoća ispire u mlijeko. Zbog toga treba platno često mijenjati i dobro prati.

Postoje razne vrste platnenih cjedila, kao što su FUNKOVO, zvjezdasto cjedilo, HELMOVO cjedilo itd. Da bi se izbjeglo razmanjkanje nečistoća na cjedilu, Hubner je konstruirao okruglo, duboko, kovno sito s otvorima u gornjem dijelu. Mlijeko protječe kroz gornje otvore, a nečistoće padaju na dno sita, te mlijeko ne prolazi kroz njih. Platneno cjedilo ovog tipa, bolje je od prije navedenih.

B. ) Cjedila s vatom

Ova se cjedila sastoje iz posude sa žičanim ili limenim sitima, između kojih se stavljaju ulošci od vate. Ulošci se mogu kupiti gotovi, te se poslije uporabe lako zamijene novima. .

Najpoznatije cjedilo s vatom sastavio je Ulander, tzv ,,ulax“ cjedilo. Ovo cjedilo sastoji se iz:

• metalne posude ljevkastog oblika,
• metalnog poklopca u obliku polukugle, koji odozgo drži elastično pero.

Ovaj poklopac ima otvore sa strane kroz koje prolazi mlijeko,

• metalnih rešetaka, između kojih se nalaze slojevi vate.

Cjedilo radi na ovom principu:

Mlijeko dolazi na metalni poklopac, na kojemu se zadržavaju grube nečistoće. Odavde pada na metalni poklopac s mrežom, koji razbija njegov udar, te postrano dolazi na rešetku s vatom, gdje se cjedi.

Sličan sistem predstavlja cjedilo s konusom. Ovdje mlijeko prelazi najprije dvije metalne rešetke konusnog oblika, na kojima se zadržavaju grube nečistoće, zatim pada na rešetku sa slojevima vate, kroz koje prolazi i čisti se.

Na ovim principima konstruiran je veći broj cjedila, koja se upotrebljavaju kao odvojen pribor ili ugrađeni u izmuzištima izravno na odvodne cijevi za mlijeko.

Hlađenje mlijeka nakon mužnje

Hlađenjem mlijeka zapravo ne poboljšava se kvalitet, nego se nastoji održati mlijeko sa što manjim brojem bakterija i povećati mu što veću trajnost svježeg stanja.

Kod niskih temperatura razmnožavanje bakterija veoma je usporeno, kako to pokazuje tabela.

Povećanje broja bakterija kod raznih temperatura

Temperatura	Broj bakterija u cm3
	na početku	za 6 h	za 12 h	za 24 h	za 40 h
10° C	100	120	150	410	620
20° C	100	170	2420	612.800	35,749.900

Iz tabele se vidi, da je već kod 10°C razmnožavanje bakterija veoma usporeno.

Zbog toga moramo nastojati da mlijeko, koje nakon. mužnje ima preko 30°C, ohladimo što prije, bar na 10—12°C. >

Hlađenje mlijeka nakon mužnje sprovodi se na više načina, što je ovisno o količini mlijeka i dužini transporta, kome je mlijeko izloženo.

Hlađenje vodom

Gdje nema vodovoda, hlađenje vodom provodi se tako, da se kante za mlijeko stave u hladan potok, bunar ili neki bazen. Kante se za vrijeme hlađenja ne smiju zatvarati, jer bi mlijeko dobilo zagušljiv miris. Uspjeh ovakvog hlađenja zavisi o temperaturi vode za hlađenje. Mlijeko se može ohladiti za dva stupnja više od temperature vode, kojom se hladi. Ovakvo ohlađeno mlijeko većinom nije sposobno za dulje stajanje ili dulji prijevoz.

Takvo hlađenje ipak je vrlo korisno, jer čini prvu stepenicu za dobivanje svježeg mlijeka.

Hlađenje mlijeka u kantama

Hlađenje mlijeka u kantama sa vodom može se obaviti na tri načina:

1. ) stavljanjem kante u jezera, bunare ili u posebno za to izrađene bazene sa protokom vode,
2. ) orošavanjem kanti sa posebnim za to izrađenim prstenom,
3. ) orošavanjem kanti i ujedno miješanjem mlijeka.

Hlađenje mlijeka bunarskom ili izvorskom vodom ovisno je o temperaturi vode, koja ne bi smjela biti veća od +10°C, da bi se postigla temperatura mlijeka + 12°C, a isto tako i o količini raspoložive vode koja je potrebna za hlađenje.

Bazeni za hlađenje sa protokom vode ugrađuju se u komoru za prihvat mlijeka, a vehčina im se određuje prema broju i veličini kanti. Ovaj način hlađenja u praksi je vrlo raširen naročito u manjim gazdinstvima. Nedostatak ovog sistema hlađenja je veliki potrošak vode (15 1 na jednu litru mlijeka).

Sl. 240 — Bazen za hlađenje mlijeka sa protokom vode

Izostavljeno iz prikaza

1.  — Podložni beton 1:8
2.  — Bitumsn izolacija
3.  — Pluto izolacija
4.  — Cemsntna obloga
5.  — Drvene Ijestve 4 cm visoke
6.  — Odvod vode
7.  — Dovod vode

Hlađenje mlijeka orošavanjem obavlja se putem perforiranog gumenog ih metalnog prstena, koji se stavlja na vrat kante. Kroz prsten se dovodi voda, koja orošava vanjski plašt kante i time obavlja hlađenje. Ovim uređajem snizuje se potrošnja vode na 8,8 1 vode na 1 litru mlijeka.

Posebnu prednost u brzini hlađenja i uštede na vodi predstavlja kombinirani aparat za hlađenje u kantama sa orošavanjem i automatskim miješanjem mlijeka. Ovi aparati izrađeni su od čehka ih aluminijuma i stavljaju se na kante. Glava aparata sastoji se iz propelera, koji se pokreće dovodom vode za hlađenje. Propeler je spojen sa mješalicom (u obliku lire) koja se kreće (60—70 obrtaja u minuti). Mješalica je izvedena od cijevi kroz koju struji voda i time ujedno vrši hlađenje mlijeka unutar kante. Sa vanjske strane kanta se hladi tankim slojem vode, koja prolazi kroz propeler. Ovim aparatom je utrošak vode 6 1 na 1 litru mlijeka.

Sl. 241 — Hlađenje mlijeka orošavanjem Sl. 242 — Uređaj za hlađenje mlijeka u kanti, sa miješanjem i orošavanjem

Izostavljeno iz prikaza

Potrebno vrijeme za hlađenje i potrošak vode prikazan je na slijedećoj tabeli.

Sistem hlađenja	Kanta od 20 litara			Kanta od 40 litara
	Vrijeme hlađenja minuta	Potrebna količina vode		Vrijeme hlađenja minuta	Potrebna količina vode
	–	na kantu	na 1 mlijeka	–	na kantu	na 1 mlijeka
Hlađenje u bazenu	74	296	14.8	118	473	11.8
Hlađenje orošavanjem	44	176	8.8	60	240	6.—
Hlađenje orošavanjem i miješanjem	30	120	6.—	46	184	4.6

Iz tabele je vidljivo, da je već kod primjene hlađenja orošavanjem sniženo vrijeme i utrošak na 40%, a kombinirane primjene orošavanja i miješanja, sniženo je vrijeme na 50%.

Obzirom da je poželjno temperaturu mlijeka sniziti barem na +12°C, što je običnom bunarskom ili izvorskom vodom rijetko moguće postići, jer je u većini slučajeva temperatura vode +13 do +15°C. To se može izvesti kombunirano hlađenje. Prvo prethladiti mlijeko običnom vodom, tj. sniziti temperaturu mlijeka za 2°C više od temperature vode i naknadno ohladiti mlijeko na 12°C umjetno ohlađenom vodom. Na primjer, ako se želi sniziti mlijeko sa 35°C na +l2°C vodom od 15°C temperature, to će se polučiti temperatura mlijeka -f 18°C. Naknadnim ohlađivanjem umjetno ohlađenom vodom na -f 7°C, koja se pomoću centrifugalne pumpe cirkulacijom prenosi na kante, mlijeko se ohladi na + 12°C.

Sl. 243 — Rashladni uređaj za kante sa bunarskom vodom + 15°C i umjetno rashlađenom vodom + 7°C.

Izostavljeno iz prikaza

Primjenom ovakvog načina hlađenja utrošak vremena i vode prikazan je na slijedećoj tabeli.

–	–	Kanta od 20 litara			–	Kanta od 40 litara
	Potrebna voda za prethlađenje				Potrebna voda za prethlađenje
Sistem hlađenja	vrijeme	ukupno vode	vode po i 1 litri mlijeka	ukupno vrijeme hlađenja mlijeka min.	vrijeme	ukupno vode	vode po 1 litri mlijeka	ukupno vrijeme hlađenja min.
Orošavanjem	32	110	5.5	54	46	195	4.9	84
Orošavanjem i miješanjem	21	80	4	36	35	135	3.4	63

Sl. 244 — Rashladni bazen sa protokom vode + 15°C i umjetno rashlađenom vodom + 7’C

Izostavljeno iz prikaza

U mjestima gdje postoji oskudica vode za hlađenje može se upotrebiti isključivo umjetno rashlađena voda sa cirkulacijom. Voda se rashlađuje pomoću malih električnih kompresora pred samu mužnju na blizinu tačke smrzavanja. Na ovaj način utrošak vode sveden je na minimum a i vrijeme hlađenja je mnogo skraćeno.

Sl. 245 — Uređaj za hlađenje sa umjetno ohlađenom vodom putem cirkulacije

Izostavljeno iz prikaza

Hlađenje pomoću hladionika

Za hlađenje mlijeka nakon mužnje kod većih količina mlijeka upotrebljavaju se uglavnom cijevni hladionici za površinsko hlađenje mlijeka. Ima ih raznih oblika, najčešće su okrugli ili plosnati. Ovi posljednji su sa jednim ili više paralelnih hladionika spojeni zajedno a izrađeni su u otvorenom i zatvorenom tipu.

Ovi hladionici se sastoje iz cijevi, kroz koje prolazi obična ili umjetno ohlađena voda. Proizvode se iz pokositrenog bakra ili čelika, koji ne rđa. Mlijeko za hlađenje lijeva se u posudu za primanje mlijeka, koja se nalazi na gornjem dijelu hladionika. Posuda je na dnu perforirana, a kroz to dno mlijeko curi na hladionk i teče po površini valovitog lima prema dolje, hladi se, a istodobno se isparaju različiti plinovi i mirisi, koji se nalaze u mlijeku (amonijak, ugljični dioksid). Obična voda ili rashlađena teče odozdo prema gore (u obratnom smjeru) kroz cijevi u unutrašnjosti hladionika. Ohlađeno mlijeko sakuplja se u žlijebu, koji se nalazi na donjem kraju hladionika, a odatle teče u kante za mlijeko ili bazen (tank) za otpremu mlijeka.

Kapacitet ovih hladionika ovisan je o rashlađenoj površini i o ulaznoj temperaturi vode, pa im se kreće učinak od 50C—5000 1 na sat.

Hlađenje ledom i spremanje leda za hlađenje

Gdje ne postoje uređaji za hlađenje kao i uređaji za proizvodnju leda, može se koristiti prirodni led. U većini naših krajeva to je moguće provesti, jer se prosječna temperatura kreće kroz jedno dva mjeseca ispod 0°C.

Led se zimi može vaditi u komadima iz potoka, rijeka, jezera i spremati u podzemne i nadzemne ledare. Pod u ledari pokrije se slojem šljake, šljunka, slamom ili granjem, urede se kanali za odvod vode.

Na ovako pripremljeno mjesto stavljaju se komadi leda, koji su donešeni, a pri tome treba da se slože što tješnje jedan do drugoga. Sve šupljine popune se sitnim ledom, a još bolje preko noći, pri niskim temperaturama, gomilu treba polijevati vodom koja se smrzne. Na ovaj način dobije se zbijena gomila leda. Između stijene ledare i leda ostavi se 15—20 cm prostora.

Sl. 246 — Agregat zatvorenog tipa za čišćenje i hlađenje mlijeka. Kapacitet 540 l na sat, rashladna površina 1,9 ml

Izostavljeno iz prikaza

Pravljenje leda smrzavanjem u trapu može se proizvesti na slijedeći način. Pronađe se suho ocjedno mjesto, te se određena manja površina, na kojoj će se proizvoditi led, pokrije slojem šljake (10 cm), šljunka (15—20 cm), te granje ili slame (15 cm). Ova se površina kod temperature smrzavanja polijeva vodom, da se stvori sloj leda desetak centimetara debeo. Zatim se na ovu površinu postavlja okvir u vehčini trapa visok 20—25 cm, u kojeg se postepeno ulijeva voda, da se smrzavanjem stvore slojevi leda, kada se u okviru stvori prva ploča, okvir se podiže više, te se na isti način gradi druga ploča itd. Sve pukotine zahjevaju se vodom, da se stvori gusta gomila. Kad se stvori dovoljna količina leda, pokriva se slojem slame ili trske, zatim debljim slojem piljevine, a izvana slojem zemlje.

Sl. 247 — Plosnati otvoreni hladionik

Izostavljeno iz prikaza

Potrebna količina leda za hlađenje mlijeka mnogo je manja od vode. Led služi za to da njime rashladimo vodu na željenu temperaturu, kako bismo mogli hladiti mlijeko. Potrebna količina leda izračunava se ovim računom

L = M(T_v1-T_v2) / 80 + T_v2

L = led

Tvx = početna temperatura vode TV2 = završna temperatura vode M = količina vode.

Na primjer, ako je voda +12° C, a želi se ohladiti na +4°C, na 100 kg vode treba dodati leda

L = 100 × (12-4) / 80 + 4 = 800 / 84 = 9,5 kg leda

U praksi se može potrebna količina leda računati za mlijeko za svaki 1°G sniženja temperature 0,012 kg leđa za jedan litar.

Automatizirano hlađenje mlijeka pomoću vakuma i kompresora

Kod savremenih izmuzišta mlijeko se sa mjesta mužnje odvodi cijevima preko relisera i vakum hladnjaka u rashladne bazene, koji mogu biti otvoreni ili zatvoreni.

Rezervoar hladnjaci zatvorenog tipa (proizvod ,,Belje“) imaju dvojaku namjenu. Na farmama gdje se mlijeko odmah nakon mužnje (u toku 2 sata) otprema na preradu bez nižeg hlađenja, služe kao sabirni rezervoari. Na farmama gdje mlijeko ostaje duže vremena i izloženo je daljem transportu, pa je potrebno niže hlađenje, ovi rezervoari kombiniraju se sa rashladnim uređajima za ohlađivanje mlijeka na +8° do +10°C.

Rezervoari se proizvode u dvije veličine 500 i 1000 1, a izrađeni su od sanitarnog aluminijumskog lima, debljine 4 mm. Stijene rezervoara sastoje se iz nutarnjeg i vanjskog plašta, između kojih za vrijeme mužnje struji voda. (Sl. 252)

Prednost ovih rezervoara od običnih je u tome što se oni pune automatski (bez posebnih pumpi) putem vakuma u toku same mužnje.

Sl. 249 — Vakuum hladnjak sa ugrađenim vakum filterom (tip ,,Impuls“)

Izostavljeno iz prikaza

Prema tome nalaze se stalno pod vakumom (40 cm Hg) i time ujedno odvode iz mlijeka izvjesnu toplinu (cca 5—8°C) kao i sve mirise i plinove. U koliko se kraj vanjske stijene propušta voda, može se u tom slučaju temperatura mlijeka sa +36°C sniziti na +20 do +23°C (ovisno o ulaznoj temperaturi vode).

Sl. 250 — Reliser tip ,,De-Laval“ za automatsko propuštanje mlijeka u rashladni uređaj za vrijeme mužnje

Izostavljeno iz prikaza

Na farmama gdje je potrebno mlijeko od večemje mužnje čuvati do ujutro ili gdje je uopće nužno mlijeko hladiti na nižu temperaturu uz ove rezervoare kompletira se rashlađni agregat raznih kapaciteta od 4000—12000 kalorija (ovisno o količini mlijeka).

Sl. 251 — Tank za mlijeko (tip ,,Impuls“) sadržine 4000 l sa automatskim punjenjem mlijeka putem vakuma

Izostavljeno iz prikaza

Ovi rashladni agregati sastoje se iz kompresora i vertikalnog rezervoara, u kome je smještena bakrena zmija, kroz koju cirkulira metil-hlorid. Ohlađena voda od +1 do +3°C, putem centrifugalne pumpe ubacuje se u spoljni omotač rezervoara za mlijeko i preko unutamje površine se oduzima toplota mlijeku. Mlijeko se na taj način može ohladiti na +8 do +10°C.

Kompresorski agregati rade pri temperaturi —6/+30°C preko isparivača smještenog u vertikalnom rezervoaru za hlađenje vode.

Sl. 252 — Hladnjak-rezervoar tip „Belje“ u presjeku

Izostavljeno iz prikaza

Sl. 253 — Hladnjak rezervoar od 1000 l tip ,,Belje“

Izostavljeno iz prikaza

Putem termostata za vodu temperatura vode se drži u granicama +1 do +3°C, tako da se zavisno od potrebe uključuje, odnosno isključuje kompresor iz rada.

Rad kompresora je automatski, kretanje kompresora i zaustavljanje je upravljano termostatom i presostatom niskog pritiska. Za slučajeve nepredviđenog porasta pritiska u kompresoru iz bilo kojeg razloga, kompresor je snabdjeven presostatom visokog pritiska, koji ga isključuje iz rada.

Cijela konstrukcija rashladnog uređaja tip ,,Jugostroj“ — Rakovica — Beograd, izrađena je u malom obliku, kako ne bi zapremala mnogo mjesta. Obzirom na razne veličine mliječnih farmi tvornice daju podrobnija uputstva o potrebnim veličinama kompresora i detaljna uputstva o rukovanju.

Transport mlijeka

Otprema mlijeka od izmuzišta do sabirališta ili prerade obavlja se na više načina. Najčešći je slučaj otpreme kod manjih količina mlijeka u kantama.

Za veće farme mnogo su praktičniji kamionske ili traktorske cisterne.

Na slici 254 prikazana je jedna traktorska cisterna od 3000 1. Ova cisterna izgrađena je, nutarija stijena od 4 mm sanitarnog aluminijumskog lima i obložena sa 50 mm drvenom izolacijom. Vanjski plašt je od 2 mm aluminijumskog lima. Cisterna se puni i prazni gravitacijom ili posebnom pumpom za mlijeko.

Sl. 254 — Transportna cisterna za mlijeko 3000 1. za vuču traktorom tip „Belje“

Izostavljeno iz prikaza