„Sad zaista imam salate“, uzdisao je naš susjed prošlog Ijeta. Prvi je put posadio povrće u svom vrtu, i iznenada su mu sve glavice salate istovremeno sazrile. Na to nije računao, pa je bio iznenaden i pomalo Ijut.

Opskrba iz vlastitog vrta, sijanje i sadnja povrća začinskog bilja, kako vam ovdje želimo pokazati, pruža mnogo zadovoljstva i, dapače, štedi novac.

Pritom se samo mora uvažiti nekoliko osnovnih pravila. Tako se pri kupnji sjemenja ne morate odmah uhvatiti prve vrećice sa sjemenom koja vam dode pod ruku.

Budite izbirljivi. Naime, ponuda sjemenja je veoma velika. Kod salata, na primjer, danas postoje rane i kasne sorte, a prije svega sorte s dugim sazrijevanjem. Pogledajte malo oko sebe u prodavaonici, bit ćete iznenadeni koliko se vrsta povrća najazi izloženo u vrećicama sa sjemenjem.

Sve se više nudi i egzotično povrće. Tikvice, prokulice slično su pažljivo prilagodeni našim klimatskim uvjetima.

Naš je susjed i ove godine posijao salatu. Iz svog lošeg lanjskog iskustva izvukao je dobru pouku, sav ponosan, prije nekoliko dana pokazao mi je svoj novi pronalazak: bogatu mešavinu sjemenja različitih sorti salata u jednom paketiću, tzv, „prosječnu mješavinu“.

Sad ponovno čekam da susjed kaze: „Sad zaista imam salate“. Ali, ovaj put ce sigurno biti ponosan i u dobrom raspoloženju.

Jürgen Grahn

Sadržaj

Zdravi i svježi plodovi iz vlastitog vrta
Planiranje povrtnjaka
Osnivanje povrtnjaka
Gredice ili miješane kulture
Kako ćete učiniti tlo vašeg vrta plodnijim
Ispitivanje i analiza tla
Humus je duša svega
Kompost
Zelena gnojidba
Poboljšanje tla gnojivima
Kakvo tlo možete obrađivati
Obrada tla
Njega tla
Navodnjavanje
Zrnca koja sadrže sve
Kriteriji kod kupnje sjemenja
Radovanje vlastito uzgojenim plodovima
Pred uzgojem brže do plodova
Uzgoj sadnica
Hladno klijalište
Uzgoj na otvorenom
Presađivanje na otvoreno
Sjetva na otvorenom
Smrt neželjenim gostima
Štetočine
Bolesti
Zaštita bilja u vrtu
Sveobuhvatna zaštita
Sve o povrću i začinskom bilju
Salate i lisnato povrće
Rajčice
Povrće s plodovima
Mahunarke
Lukovi
Kupusnjače
Korjenasto i gomoljasto povrće
Krumpiri
Začinsko bilje
Dječji vrt
Indeks

Planiranje povrtnjaka

Zdravi i svježi plodovi iz vlastitog vrta

Ah kako bi bila siromašna naša kuhinja kad bismo bili bez povrća i začina. I sa tim čovjek može biti »sretan«? No da li je stvarno tako?

Onome kome je dovoljno da samo utaži glad, bit će dostatna kupnja iz redovite ponude u trgovinama. Ali, ukoliko netko uz raznolikost traži i zdravIje i užitak u prehrani, taj će svakako razmišljati o uzgoju povrća u vlastitom povrtnjaku, ma kako on bio mali. Jer jedno je neosporno: svježe ubrano povrće iz vlastitoga povrtnjaka neusporedivo bolje prija jer je ubrano u punoj zrelosti i moglo je razviti svoju pravu aromu. K tome, još je i puno vrijednih vitamina i minerala, što znači da je i mnogo zdravije, a njih je »svježe« povrće iz trgovina, zbog prijevremene berbe, prijevoza i skladištenja, u dobroj mjeri već izgubilo.

I upravo su vitamini, minerali i mikroelementi to što povrće, uz njegove kulinarske vrijednosti, čini nezamjenjivim u našoj prehrani. Ono daje presudan doprinos našem zdravlju i radnim sposobnostima. Bake, prema tome, nisu imale krivo kad su nas prisiljavale da jedemo povrće. I one su to radile znatno prije nego što je moderna znanost utvrdila važnost sadržaja povrća u našoj prehrani. Baka je bila ta kod koje se još našlo dvije, doduše male, ali sočne rajčice iz vlastitog vrta, hrskavi radič, glavica salate, čiji su listovi upravo molili da ih pojedemo, ili mirisna korabica koju smo potajno krali na poljima, gulili nožem i zadovoljno gutali.

I zbog čega ne bismo mi, kao i naše bake, uzgajali povrće u vlastitom povrtnjaku? Vlastiti vrt nam nudi niz prednosti koje su kod kupljenog povrća (pa makar ga kupovali na tržnici izravno od proizvođača ili u delikatesnim trgovinama) sadržane u cijeni, a nama mnogo znače veselje i radost provođenja slobodnog vremena u stvaralačkom radu; kretanje po svježem i čistom zraku; i, možda najvažnije, zadovoljstvo koje osjećate gledajući kako sve buja, cvate i zri. Osim toga, tu postoji još jedan sasvim realan, ekonomski faktor. To sigurno nije osnovni razlog uzgoja povrća u vlastitom vrtu, ali je pored svega ipak vrlo primamljiv. Izvedemo li malu računicu, lako ćemo izračunati da nam naš vrt uložena sredstva vraća otprilike udeseterostručena.

Ipak, to nije glavni razlog što se ljudi bave uzgojem povrća u vlastitom vrtu, već je to, prije svega, zadovoljstvo bavljenja zdravim hobijem.

Kako osnovati povrtnjak

Želimo li osnovati povrtnjak, najprije moramo obratiti pažnju na izbor pravilnog položaja: trebalo bi to biti što sunčanije mjesto, jer sjena zgrada ili velikog drveća koči rast biljke i time smanjuje prinos.

Na zaštićenim mjestima biljke uspijevaju najbolje. Gdje ne postoji zaštita od vjetra, isplati se posaditi red jagodičastog voća (maline, ribizl, ogrozd) kao zaštitu na sjevernoj i istočnoj strani vrta.

Sve što trebate znati o tlu i njegovoj pripremi naći ćete na stranici 14 i dalje.

Veličina povrtnjaka najviše će ovisiti o veličini zemljišta na kojem će se nalaziti. Ipak, vaš povrtnjak ne mora imati goleme razmjere jer se već na maloj površini može mnogo toga uzgojiti:

• Za uzgoj začina dovoljno će biti i četvorni metar vašeg povrtnjaka.
• Dio povrtnjaka u kojem će cijelu sezonu biti dovoljno salate, radiča i mrkve zahtijeva oko 5m2.
• Vrt koji će uz vješto korištenje zemljišta u potpunosti zadovoljavati potrebe za povrćem četveročlane obitelji ne zauzima više od 30 m² prostora.

Očito je da već s relativno malom površinom zemlje možete postići velike uspjehe u berbi plodova ako površinu povrtnjaka racionalno podijelite. S tom podjelom započinje planiranje vašeg povrtnjaka. Kako bi svaka točka zemljišta bila dohvatljiva rukom, što je neophodno radi kasnijeg održavanja i uređivanja, morate u planiranju obratiti pažnju na slijedeće:

• Širina gredice najviše 150cm.
• Širina puta 20 do 30 cm.

Kad ste jednom napravili plan o rasporedu unutar vašeg povrtnjaka i podijelili ga na gredice, ne treba ga mijenjati tijekom slijedećih godina. Jedino je na taj način moguć pregledan plan plodoreda.

Najbolje je da načinite skicu povrtnjaka u odnosu 100:5 (100cm u prirodi = 5cm na papiru), na koju ćete unijeti sve mjere. Složene oblike i podjele je najbolje u vrtu označiti oznakama.

Gredice ili miješane kulture

Zasijavanje povrtnjaka može se izvesti na uobičajen način, na gredice, ili na suvremen način, gdje se na jednu zajedničku površinu zasijavaju miješane kulture.

Zasijavanje miješanih kultura, koje je danas sve više cijenjeno, ima svoj uzor u prirodi. Ono pruža vrtlaru-amateru mogućnost da svoj vrt zasadi tako da ga može iskoristiti na najbolji mogući način.

Ukratko: miješana kultura znači istovremeno zasijavanje različitih vrsta povrća s različitim vremenima sazrijevanja i berbe na jednu jedinu zajedničku gredicu.

Kroz mnogostruko biljno zajedništvo stvara se prirodna ravnoteža, te biljke postaju otpornije prema bolestima i štetočinama. Idealno je zasaditi raznoliko povrće jedno kraj drugoga, kad nisko povrće s kratkim vremenom sazrijevanja upotpunjuje praznine između široko zasađenih vrsta kasnije berbe.

Pritom metoda miješanih kultura pruža prednost optimalnog korištenja prostora zbog mogućnosti vrlo guste sadnje. Tako je ta metoda najintenzivniji način uzgoja povrća. Svojom gustoćom rasta biljke pokrivaju tlo i na taj način sprečavaju razvitak i rast korova. Kao i sve što ima svoje prednosti, i metoda miješanih kultura ima svojih nedostataka: planiranje je vrlo složeno jer se mora paziti da se ne zasade jedna kraj druge biljke koje se međusobno ne podnose. Biljke koje traže jaku, srednju ili laku gnojidbu moraju se pažljivo rasporediti. Također je i planiranje plodoreda složenije.

Nasuprot metodi miješanih kultura, postoji stari način zasijavanja na gredice. Njegova glavna prednost je preglednost, i danas se uglavnom upotrebljava u uzgoju velikih količina povrća gdje su potrebni brzina i racionalnost u privrednom uzgoju monokultura. Najveći nedostatak takvog načina uzgoja povrća je vrlo niska otpornost na bolesti i štetočine. Zbog toga ova metoda nije preporučljiva za vrtlara-amatera koji očekuje bogat urod različitih vrsta povrća.

Kako je u malim kućnim vrtovima obično vrlo malo mjesta, moguće ih je jedino metodom miješanih kultura potpuno iskoristiti. Ukoliko ćete se držati slijedećih jednostavnih pravila, neće vam ništa poći loše:

• Razmak među biljkama treba tako odrediti da se izrasle biljke međusobno dodiruju.
• Visoke, vitke biljke treba saditi pokraj niskih, biljke dubokog korijena pokraj biljaka plitkog korijena.
• Biljke kojima je potrebna srednja količina hranjivih tvari za rast mogu se saditi uz biljke koje zahtijevaju veće ili manje količine hrane. Nikada se ne smiju stavljati biljke kojima je potrebno mnogo, uz biljke kojima treba malo hrane za rast.
• Vrijeme sazrijevanja pojedinih vrsta povrća mora se tako planirati da nikad veće površine povrtnjaka ne ostanu bez plodova.

Za intenzivan uzgoj metodom miješanih kultura je naročito važno temeljito planiranje sadnje i preduzgoja pojedinih kultura. Tako se mogu sadnice za sadnju u vrtu uzgojiti u toplim klijalištima (to može biti i prostor između unutarnjih i vanjskih prozora), već u vrijeme dok je na otvorenom prehladno za uzgoj. Takve sadnice se mogu dalje uzgajati i pripremati za sadnju na otvoreno u plastenicima ili staklenicima koji ih štite od ranoproljetnih nepogoda i kasnih mrazeva. Kad sadnice ojačaju i nastupi toplije vrijeme, presade se u povrtnjak na predviđeno mjesto.

Ta nam metoda u proljeće donosi dobitak na vremenu i u toku Ijeta najbolje moguće iskorištavanje vrtnog prostora. Dok već beremo prvo povrće, u klijalištu je već spremna nova generacija sadnica koje ćemo odmah poslije berbe zasaditi na mjesto upravo ubranog.