Vinogradarstvo je važna grana poljoprivredne proizvodnje, koje u našoj zemlji zauzima značajne obradive površine i kojim se bavi znatan dio stanovništva mnogih naših krajeva.

Važnost i karakteristika vinogradarstva za našu zemlju proizlazi iz slijedećih činjenica:

1. Jugoslavija se geografski nalazi u zoni s povoljnim uvjetima za uzgoj vinove loze. Primjenom mehanizacije još se mnoge površine mogu prilagoditi za uzgoj vinove loze, tako da i vinogradarstvo ima uvjete za povećanje površine i proizvodnje, posebno za osvajanje novih prikladnih površina.
2. Vinova loza može se ustpješno uzgajati na tlima i položajima koji nisu prikladni za druge grane poljoprivredne proizvodnje.
3. Vinogradarstvo je intenzivna grana poljoprivrede koja može ostvariti visoki dohodak. Gospodarski efekt što ga može ostvariti 1 ha rodnog vinograda može osigurati sredstva za ohitelj od 4 člana.
4. Vinogradarstvo može zaposliti vrlo mnogo radne snage. To je osobito važno u krajevima gdje nema uvjeta za razvoj industrije, a uvjeti su za vinogradarsku proizvodnju povoljni.
5. Proizvodi vinogradarstva: grožđe, vino, rakija, sokovi i suho grožđe visoko su vrijedni prehrambeni proizvodi i u prehrani stanovništva imaju vrlo važnu ulogu.
6. Grožđe i vino predstavljajlu važne i tražene proizvode za izvoz zbog odlične kvalitete ikoja se u nekim krajevima može postići.

Povijest razvoja vinogradarstva. Kultura vinove loze vrlo je stara i mnogo starija od svih poznatih zapisa, jer svi narodi stavljaju poeetke vinogradarstva u mitsko doba. Prema egipatskoj mitologiji, čovjeka je s kulturom vinove loze upoznao Oziris, bog dobra, kod Grka je Bako bog vina, dok je kod Rimljana to bog Janus. Vinova loza potječe iz zemalja bazena Sredozemnog mora. U Maloj Aziji vinogradarstvo i prerada grožđa bili su poznati već 7000—8000 godine prije naše ere. Odatle je vinova loza preko Trakije prenesena na Balkanski poluotok.

U Grčkoj je kultura loze bila razvijena 1500 godina prije naše ere. Iz Grčke kultura loze proširila se u Italiju i na našu jadransku obalu, približno 500 godina prije naše ere. U Francusku i španjolsku vinovu su lozu prenijeli Feničani iz Male Azije oko 600 godina prije naše ere i odatle se širila po cijeloj Srednjoj Evropi.

Na Balkanskom poluotoku vinogradarstvo se mnogo širilo i razvijalo za vrijeme Rimskog Carstva. Rimski je car Domicijan, doduše, zabranjivao sadnju vinograda u svojim zemljama, ali je već riakon njega car Prob ukinuo tu zabranu i mnogo učinio za širenje vinogradarstva u području Rajne i u Panoniji. U to se vrijeme jako razvilo vinogradarstvo u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji i Mađarskoj. U srednjem vijeku vinogradarstvo je bilo vrlo razvijeno na površinama raznih samostana. Kršćanstvo je zbog upotrebe vina u bogoslužju vrlo pozitivno utjecalo na širenje vinogradarstva.

Za vrijeme turske vladavine na Balkanu vinogradarstvo je stagniralo, pa i propadalo u nekim krajevima. U to se vrijeme, međutim, naročito raširio uzgoj stolnoga grožđa. Vinogradarstvo je dostiglo najveći razvoj u Evropi u 18. i 19. stoljeću. Tada je, međutim, došlo do razvoja nekih bolesti i štetnika koji su doveli do propadanja vinograda. Godine 1945. u Evropi se raširila bolest pepelnice loze (Oidium), a g. 1878. plamenjača vinove loze (Peronospora).

Međutim, najveći udarac evropskom vinogradarstvu nanesen je oko g. 1864, kada je iz Amerike prenesena korijenova uš ili filoksera. Gotovo svi evropski vinogradi u kojima se vinova loza do tada uzgajala na vlastitom korijenu propali su. Obnovljeni vinogradi uzgajali su se cijepljenjem domaće vinove loze na otporne američke loze i njihove hibride koji su se koristili kao podloge. Prva obnova vinograda u našim krajevima obuhvaća period od približno 1880—1920. godine.

Druga obnova vinograda kod nas izvršena je većinom između dva svjetska rata. U toj obnovi u proizvodnju su uvedene novije prikladnije podloge, a znatno je popravljen i Sortiment vinove loze. U naše su krajeve tada prenesene mnoge visokokvalitetne sorte iz srednje i južne Evrope. Treća obnova vinograda obuhvaća uglavnom period nakon drugoga svjetskog rata. Taj period karakterističan je po daljnjem uvođenju novih sorti vinove loze i loznih podloga, po intenzivnom radu na klonskoj selekciji i na hibridizaciji u svrhu dobivanja novih sorti.

Poseban moment u vinogradarstvu nastaje uvođenjem mehanizacije za obradu tla i zaštitu vinograda. Primjena mehanizacije zahtijevala je uvođenje nove koncepcije u postavi novih nasada, u primjeni širih razmaka sadnje između redova i razvijenih uzgojnih oblika uz intenzivnu agrotehniku i ampelotehniku.

Autori
Dr inž. Ranko Licul
Dr inž. Dubravka Premužić

Sadržaj

VINOGRADARSTVO

Uvod
Povijest razvoja vinogradarstva
Vinogradarstvo SFRJ
Organografija loze
Korijen
Stablo
Mladica-rozgva
Pupovi
Ljetni pup
Zimski pup
Spavajući pup
Razvijenost i rodnost zimskih pupova
List
Zaperci
Vitice
Cvijet-cvat
Grozd-bobica
Sjemenke
Razvojni ciklus vinove Ioze
Suzenje ili plač loze
Rast i razvoj

Cvatnja i oplodnja
Razvoj bobice
Dozrijevanje bobice
Priprema za zimski odmor
Faza zimskog mirovanja
Trajanje života loze
Ekologija vinove loze
Klimatski uvjeti
Toplina
Konfiguracija tla
Oborine
Svjetlo
Vjetrovi

Tlo za vinograd
Najvažniji tipovi tala za vinograde
Razmnažanje loze
Oblici vegetativnog razmnažanja
Proizvodnja korjenjaka
Cijepljenje vinove Ioze
Cijepljenje u suho
Cijepljenje u zeleno
Proizvodnja cijepova
Stratifikacija
Sadnja cijepova u prporište
Sadnja na grebene
Njega cjepova
Vađenje cjepova
Sortiranje cijepova
Spremanje cjepova, parkiranje i otpremanje
Podloge za vinovu lozu
Otpornost protiv filoksere
Afinitet
Adaptacija

Ukorjenjivanje
Utjecaj podloge na plemku
Američke loze
Hibridi
Evropsko-američki hibridi
Kompleksni hibridi
Podloge otporne protiv nematoda
Ljestvica za izbor podloga
Matičnjak loznih podloga
Sorte vinove loze
Vinske sorte
Stolne sorte
Podizanje vinograda
Regulacioni radovi
R4eliorativna gnojidba
Priprema tla — rigolanje
Sadnja vinograda
Određivanje parcela i putova

Razmaci sadnje
Razmještaj čokota
Dubina sadnje
Sadni materijal
Vrijeme sadnje
Priprema sadnog mjesta i sadnja
Njega u prvoj godini
Radovi u drugoj godini
Radovi u trećoj godini
Oblici uzgoja vinove loze
Čimbenici koji utječu na oblik uzgoja
Elementi i naziv uzgoja
Klasifikacija sistema uzgoja
Opis i formiranje glavnih oblika uzgoja
Račvasti uzgoj
Guyotov uzgoj
Istarski uzgoj
Dvokračni uzgoj
Trokraki uzgoj
Uzgoj na četiri kraka

Kordomci
Pergole, brajde ili odrine
Uvjeti potrebni za visoki uzgoj
Sumarni pregled opisanih uzgojnih oblika
Kriterij za izbor oblika uzgoja
Rezidba vinove loze
Rezidba na zrelo drvo
Glavni principi rezidbe vinove loze
Uvjeti rezidbe na veličinu priroda
Utjecaj rodnosti na kvalitetu
Vrijeme rezidbe
Tehnika rezidbe
Rez u zeleno
Pljevljenje mladica
Pinciranje rodnih mladica
Prstenovanje
Prorjeđivanje cvatova i grozdova
Zalamanje zaperaka

Vršikanje
Prorjeđivanje bobica
Prorjeđivanje listova
Primjena rezidbe u zeleno u proizvodnji
Armatura ili naslon za vinovu lozu
Uzgoj loze na kolju
Armatura za intenzivne nasade
Stupovi za vinograd
Učvršćivanje čeonih stupova
Vezanje stabla i lukova
Vezanje mladica
Obrada tla
Jesenska duboka obrada
Podrivanje tla i deponiranje mineralnog gnojiva
Zagrtanje vinograda
Proljetna obrada
Ljetna obrada
Način obrade
Sprežna obrada
Mehanizirana obrada vinograda
Primjena herbicida u vinogradarstvu
Zatravljivanje tla u vinogradu
Kvalitetna cma vina
Prosječna crna vina
Ružičasta vina, ružice i opolo
Ocjenjivanje vina
Serviranje vina
Bolesti i mane vina
Literatura

Gnojidba vinograda
Sadržaj hraniva u organima vinove loze
Djelovanje glavnih elemenata na vinovu lozu
Iskorištavanje hraniva
Vrste gnojiva za gnojidbu vinograda
Mineralna gnojiva
Osnovni principi gnojidbe
Berba grožđa
Berba grožđa za preradu
Berba stolnog grožđa
Alat za berbu stolnog grožđa
Sortiranje i pakiranje stolnog grožđa
Čuvanje stolnog grožđa
Transport stolnog grožđa
Bolesti i štetnici
Glavne bolesti vinove loze
Glavni štetnici vinove Ioze
Orjentacioni normativi rada i materijal za podizanje 1 ha plantažnog vinograda
Pregled glavnih radova u vinogradu

PODRUMARSTVO

Uvod
U podrumu
Sudovi za vino
Ovinjavanje bačava
Održavanje bačava
Postupak s pokvarenim bačvama
Dobivanje mošta
Iskorištavanje soka iz grožđa i sastav mošta
Popravljanje mošta
Proizvodnja bijelih vina
Vrenje mošta
Dobivanje crnih vina
Dozrijevanje i njega vina
Čišćenje i bistrenje vina
Stavljanje vina u boce
Podjela vina
Visokokvalitetna bijela vina
Kvalitetna bijela vina
Dobra stolna, prosječna i slabija vina
Visoko kvalitetna crna vina

Sorte vinove loze

Prema korištenju, sorte vinove loze dijele se u vinske sorte, stolne sorte i sorte za sušenje. Mnoge su sorte kombiniranih svojstava i mogu se i različito koristiti. U našoj zemlji najvažnije mjesto zauzimajiu vinske sorte, a zatim stolne sorte vinove loze.

Vinske sorte

Prema boji dijele se na bijele, crne i crvene. Za vinske sorte važna je podjela prema kvaliteti vina, pa se razlikuju tri glavne grupe:

1. Visokokvalitetne sorte. Vino ovih sorti sadrži veću kolieinu alkohola, 12—15%, a količina kiseline kreće se 5—8%). Vino ima izražena sortna svojstva.
2. Kvalitetne sorte. Vina sadrže 11—13% alkohola i 6— —9%o ukupnih kiselina. Vina su harmonična.
3. Kvantitetne sorte, za obična, stolna vina. Vina sadrže 9—11% alkohola, a količina ukupnih kiselina kreće se 5—12‰.

Sorte za visokokvalitetna bijela vina

Crveni traminac

Podrijetlom je, prema Goetheu, iz mjesta Tramin u južnom Tirolu. Raširen je u sjeverpom vinogradarskom području. Čokot je srednje jak, a vegetacija dosta bujna, razvija veliki broj mladica. Rozgva je srednje duga, kratkih intemodija, tamnosmeđe boje.

List je malen do srednje veličine, bubrežastog oblika, okruglast, cijeli ili trodijelan i peterodijelan, s plitkim sinusima. Piojka je debela, kožasta, naborana. Zupci su mali, tupi i zaobljeni.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je malen, jednostavan, zbijen, cilindričan ili malo piramidalan. Peteljika je kratka i debela. Težina je grozda 60—90 g. Bobica je mala, okrugla ili malo produžena. Kožica je debela, čvrsta, svijetlo do tammocrvene boje. Meso je gusto, sluzavo, s izraženim sortnim mirisom. Dozrijeva u II epohi.

Rodnost je redovita, ali dosta mala. Koeficijent rodnosti u prosjeku je oko 1,1. Prirodi variraju od 60 do 90 g/ha, samo u vrlo povoljnim godinama i na plodnim tlima mogu se postići nešto veći prirodi. Kvaliteta je natprosječna, mošt sadrži 19— —24% šećera uz manji sadržaj kiseline.

Prikladan je za srednje i povišene uzgoje s dugim rezom rodnog drva, kao, npr., dvokračni, kordonac Sylvoz i riblja kost.

Traminac mirisavi

Traminac mirisavi predstavlja varijaciju crvenog traminca s kojim ima mnogo sličnosti. Veća je razlika u boji bobica, koja je kod mirisavog traminca svijetloružičasta, i u mirisu, koji je jako izražen. Rodnost je mirisavog traminca osjetno manja.

Rizling rajnski bijeli

Potječe iz rajnskog pcdručja u Njemačkoj. Raširen je u sjevernim vinograđarskim područjima. i rajonima.

Čokot je srednje jak, bujnost vegetacije srednja. Rozgva je srednje debela, internodiji kratki do srednje dugi, boje svijetlocrvenkastosmeđe s tamnim točkicama.

List je malen ili srednje veličine, naboran, okruglast, peterodijelan s dubokim sinusima. Cvijet je hermafroditan. Grozd je srednje velik ili malen, duguljast, valjikast, zbijen, često s jednim krilcem.

Bobica je mala do srednja, okrugla. Kožica je dosta čvrsta, zlatnožute boje, kod potpune zrelosti i dobrog osvjetljenja rumene boje. Na kožici su rjeđe tamne sitne piknjice. Meso je sočno, sok izraženoga sortnog okusa. Dozrijeva u III epohi. Rodnost je srednja i neredovita, jer je sklon rehuljanju. Kvaliteta je natprosječna, osobito na dobrim položajima, na propusnim tlima s većim sadržajem vapna. Prikladan uzgoj je srednji i povišeni s rezom na dugo rodno drvo, ali daje dobre rezultate i s rezom na rodne reznike.

Burgundac bijeli

Potječe iz Francuske, gdje se najviše uzgaja u Burgundiji i šampanji. Kod nas je raširen u gotovo svim vinogradarsikim rajonima kao visokokvalitetna sorta.

Čokot je srednje bujnosti. Rozgva je srednje dužine i debljine, svijetlocrvenosmeđe, ljubičasto oprašena s rjeđim smeđim mrljama. List je srednje velik, cijeli ili trodijelan, zupci nejednolični. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje velik ili malen, jednostavan, valjikast, zbit. Bobica je srednje velika, okrugla. Kožica je tanka, žutozelene boje s rijetkim tamnim točkama. Meso je vrlo sočno. Dozrijeva u II epohi.

Rodnost je mala do srednja. U povoljnim uvjetima može se računati s prosječnim prirodima od 80 do 100 q/ha. Prirodi su dosta redoviti. Kvaliteta je natprosječna, količina šećera u moštu varira od 19 do 22%, a osobito dobru kvalitetu postdže na vapnenim tlima. Vrlo je slabo otporan na Botrytis cinerea (trulež), pa su u kišnim godinama uslijed propadanja i prirodi mali ili se mora brati prije vremena, pa je kvaliteta slaba. Prikladna je za srednje i povišene uzgoje s dugim rezom.

Burgundac sivi

Potječe iz Francuske. Čokot je slabije bujnosti. Rozgva je tanka, plosnata, dugih internodija, sivosmeđe boje. List je srednje velik, duge peteljlke, peterodijelan. Plojka je debela, tamnozelena. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je malen, jednostavan, valjkast, vrlo zbit. Težina mu je 50—150 g. Bobica je mala, okrugla ili malo produžena, sivocrvene boje (bakrenaste). Kožica je čvrsta sa sitndm tamnim točkicama, obilno oprašena sivim maškom.

Dozrijeva srednje kasno u II—III epohi. Dozrijevanje je nejednolično. Uz povoljne uvjete dozrijevanja kvaliteta je natprosječna. Manje je otporan na Botrytis, naročito u vlažnim godinama. Prikladan je za plodna tla, na dobrim položajima i na bujnim podlogama.

Sovinjon beli

Podrijetlom je iz Francuske, gdje se najviše uzgaja u sjevemim krajevima. Kod nas je raširen u Sloveniji, kontinentalnim rajonima Hrvatske i u Srbiji. Rast je srednje bujan.

Rozgva je srednje dužine i debljine, malo spljoštena, kratkih internodija, boje lješnjaka, na nodijima ljubičasto oprašena.

List je srednje velik, trodijelan ili peterodijelan, naboran, kožast, tamnozelen. Cvijet je hermafrođiitan.

Grozd je malen, jednostavan, valjkast, vrlo zbit. Težina mu je 60—110 g. Bobica je srednje velika ili mala, malo produžena. Kožica je dosta debela, s tamnim točkama, zlatno ili jantarnožute ‘boje. Meso je gusto, vrlo slatko, finoga sortnog okusa. Dozrijeva u II epohi.

Rodnost varira od 70 do 120 q/ha. Kvaliteta je natprosječna, osobito na lakim, propusnim tlima i na dobrim položajima. Naročito dobm kvalitetu postiže na dobrim tlima na lesnoj podlozi i na dobrim položajima u baranjskom vinogorju.

Slabije je otpornosti prema Botrytisu.

Silvanac zeleni

Potječe iz Austrije i raširen je uglavnom u sjevernim vinogradarskim područjima. Kod nas je raširen u kontinentalnim rajonima Slovenije i Hrvatske. Bujnosti je srednje, grmolikog rasta sa mnogo zaperalka. Rozgva je dosta debela, ali kratka, internodiji kratki, jednolično svijetlosmeđe boje s gustim tamnim točkama i prugama.

List je srednje velik, okrugao, trodijelan, debeo, kožast i naboran, otvoreno zelene boje, na naličju izrazito svjetliji. U jesen, prije pada, na lišću se pojave žute mrlje. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je malen do srednje velik, jednostavan, valjkast, vrlo zbijen, kratke peteljke. Težina je grozda 60—120 g. Bobica je srednje velika, okrugla. Kožica je debela, ali mekana, svijetlozelene boje, gusto osuta sitnim tamnim točkicama. Dozrijeva u II epohi.

Rodnost je većinom mala, ali u pojedinim godinama može preroditi. Prirodi variraju od 60 do 120 q/ha. Kvaliteta je natprosječna u povoljnim uvjetima uzgoja i uz umjerenu rodnost. Mošt sadrži tada 20—24% šećera. Slabo je otporan prema Botrytisu. Silvanac treba uzgajati na bujnim podlogama i plodnim tlima. Zahtijeva dugi rez rodnog drva.

Frolichov silvanac najpoznatija je selekcija zelenog silvanca, a raširen je u nekim krajevima Njemačke. Odlikuje se znatno većom rodnošću.

Muškat bijeli (žuti)

Podrijetlom je iz Francuske. Kod nas je malo raširen u Sloveniji i u Hrvatskoj.

Sorta je bujnog rasta, rozgva je duga, internodiji dugi, svijetlocrvenesmeđe boje. List je peterodijelan, valovit, s vrlo izraženim, dugim i oštrim zupcima. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje velik, jednostavan, valjkast, vrlo zbijen. Bobica je srednje velika, okrugla. Kožica je debela, zlatnožute a na suncu jantarnožute boje. Meso je čvrsto, vrlo intenzivnog muškatnog mirisa. Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je srednja i jednolična. Kvaliteta je vrlo dobra u povoljnim uvjetima klime, tla i položaja. Vrlo je osjetljiva na Botrytis, a također i na Oidium.

Sorta je vrlo dobra za proizvodnju desertnog vina s intenzivnom muškatnom aromom. Prikladan je povišeni uzgoj uz srednji i dugi rez.

Maraština bijela (rukatac)

Raširena je u jadranskom rajonu, od Kvarnera prema jugu, ali najviše na području Šibenika i na otocima Lastovo i Mljet.

Čokot je srednje bujnosti. Rozgva je srednje debela, svijetlocrvenosmeđe boje s kratkim internodijima. List je srednji, peterodijelan, naličje jako vunasto. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje velik i velik, vrlo dug i uzak, valjkast, obično sa dva razvijena krila, zbijen. Težak je 150—200 g. Bobica je mala ili srednja, okrugla ili malo jajolika. Kožica je debela i čvrsta, zelenožute boje s dosta gustim tamnim točkicama. Meso je čvrsto. Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je srednja ili velika i redovita. Prirodi su 100—150 q/ha. Kvaliteta je natprosječna i mošt sadrži 21—24% šećera. Zahtijeva topla i umjereno vlažna tla sa dosta vapna. Prema Botrytisu je slabo otporna.

Prikladna je za različite oblike uzgoja, a odgovara rez na rodne reznike ili kraće lukove.

Raširena je u Dalmaciji, osobito na otocima Visu i Braču. Bujna je sorta, rozgva je srednje debela, kratkih internodija, boje lješnjaka. List je srednje velik, trodijelan ili peterodijelan, zupoi su dosta oštri. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje velik, piramidalan, zbir ili rastresit. Teži 120—250 g. Bobica je srednja ili velika, eliptična, kožica tanka prozirna, zlatnožute boje, tamnija sa sunčane strane. Dozrijeva u II epohi.

Rodnost je srednja ali redovita. Kvaliteta je natprosječna, mošt sadrži 20—24% šećera, s malom količinom kiseline. Prikladna je za razne oblike uzgoja i rezidbe.

Grk bijeli

Uzgaja se uglavnom na Korčuli, Pelješcu, Lastovu i na području Dubrovnika. Čokot je jak. Rozgva je kratka, debela, vrlo kratkih internodija, uspravnog rasta.

List je srednje velik, okrugao, debeo, trodijelan ili peterodijelan s rubovima svijenim nadolje, jasno zelene boje. Cvijet je funlkcionalno ženski.

Grozd je srednje velik, dug, jednostavan, rjeđe s jednim krilom, piramidalan. Cesto je rehuljav zbog nedovoljne oplodnje. Bobice su nejednolične, mnoge neoplođene sitne su poput graška, bez sjemenke. Normalno oplođene okrugle su, deblje kožice, zlatnožute boje, gusto pdkrivene tamnim točkicama. Meso je sočno. Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je nesigurna zbog oplodnje. Kvaliteta je vrlo dobra, mošt ima 21—25% šećera. Posebno je visdka kvaliteta na propusnim pjeskovitim tlima oko Lumbarde. Uzgoj je niski ili srednji, rez na rodne reznike i kratke lukove.

Žilavka mostarska bijela

Autohtona hercegovačka sorta, najviše je raširena na području Mostara, ali i u nekim dijelovima Dalmacije. U novije se vrijeme uspješno uzga ja na Kosovu i u Makedoniji.

Sorta je vrlo bujna. Rozgva je duga i debela, smeđežute boje, na nodijima ljubičasto oprašena. List je velik, najčešće trodijelan, rjeđe peterodijelan, otvorene zelene boje. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednjd ili velik, ipiramidalan ili valjkast, jednostavan, a rjeđe razgranat. Dosta je zbijen. Težak je 150—200 g.

Bobica je srednje velika, okrugla ili malo jajolika. Kožica je debela, prozirna, obilno oprašena maškom, žutozelene ili zlatnožute boje. Rjeđe su točkice na kožici. Meso je sočno. Dozrijeva kasno, u IV epohi, pa se može uzgajati u toplim krajevima.

Rodnost je velika i redovita. Kvaliteta je vrlo dobra i natprosječna, mošt sadrži 18—24% šećera. Vino je harmonično. Osobito je dobra kvaliteta na suhim vapnenim tlima s dosta skeletnih čestica. Prikladna je za različite uzgojne oblike, od niskih do visokih, kao i za različitu dužinu reza.

Bagrina bijela (dinka crvena)

Raširena je u Negotinskoj krajini. Čokot je vrlo bujan. Rozgva je debela, dugih ili srednjih internodija, smeđecrvene boje, nodiji su ljubičastocrveni. List je velik, okrugao, cijeli ili peterodijelan, vrlo maljav na naličju. Cvijet je funkcionalno ženski.

Grozd je srednji ili velik, razgranat, srednje zbit, ali najčešće rastresit ili rehuljav zbog slabije oplodnje. Težina mu je 90—200 g. Bobice su srednje krupnoče, okrugle ili malo produžene. Kožica je tanka, blijedožućkaste boje, obilno oprašena maškom. Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je vrlo neredovita zbog slabe oploidnje. Kvaliteta je dobra. Mošt može imati 15—23% šećera. Uspijeva dobro na karbonatnim tlima. Uzgaja se nisko i srednje visoko uz primjenu kratkog reza.

Muškat Otonel

Raširen u sjevernom vinogradarskom području i obično pomiješan s kvalitetnim sortama radi pojačanja mirisa. Slabe je bujnosti. Rozgva je tanka. List je malen, peterodijieian. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je malen ili srednje velik, valjkast, srednje zbit, duge peteljke. Bobica je mala, okrugla, kožica tanka, zlatnožute boje, a sa sunčane strane su rđaste pjege. Meso je slatko s vrlo izraženim muškatnim mirisom. Dozrijeva srednje kasno u II—III epohi.

Rodnost je mala ili srednja. Kvaliteta je dobra, posebno se cijeni zbog intenzivnog mirisa. Prikladan je za srednji i povišeni uzgoj i dugi rez rodnog drva. Traži plodna, ali propusna i topla tla, dobre položaje.

Vrlo je osjetljiv na Botrytis.

Raširen je u srednjoj i južnoj Dalmaciji, najviše na Korčuli, Pelješcu, Mljetu i oko Dubrovnika. Srednje je bujne vegetaCije. List je srednji, trodijelan ili peterodijelan, plitkih sinusa i vrlo oštrih zubaca. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje velik i velik, piramidalan, težine 150—250 grama. Bobica je srednje velika, jajolika, zlatnožute boje. Meso je čvrsto. Dozrijeva u II epohi.

Rodnost je srednja. Kvaliteta vrlo dobra, mošt sadrži 20—24% šećera. Prikladna je sorta za proizvodnju desertnih vina. Traži propusna i topla tla, položaj zaštićen od vjetra. Primjenjuje se različiti oblik uzgoja i reza.

Semijon

Podrijetlom je iz Francuske. Kod nas je raširen najviše u Srbiji. Bujnosti je srednje ili velike. Rozgva je srednje duga, debela, crvenosmeđe boje, ljubičasto oprašena. List je srednje velik, cijeli ili trodijelan, širok, tanak. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje velik, jednostavan, valjkast ili ikonusan. Zbijenost je srednja, težina 90—150 grama. Bobice su male ili srednje, okrugle. Kožica je dosta debela, zelenožute boje, na sunčanoj strani rumenikasta. Dozrijeva u II—III epohi.

Rodnost je srednja ili velika. U povoljnim uvjetima postiže se i preko 150 q/ha grožđa. Kvaliteta je dobra, na dobrim položajima uz manju rodnost vrlo dobra, sadržaj šećera 20—22,3%.

Prikladan je za srednje i povišene uzgoje. Rez je srednje dugi, najbolje na rodne reznike. Uz dulji rez lako prerodi, a kvaliteta je tada vrlo slaba. Odgovaraju mu plodna, umjereno vlažna i srednje vapnena tla.

Muškat crveni (ruža)

Francusikog je podrijetla. Kod mas je raširen u manjoj mjeri u Istri. Bujnog je rasta. Rozgva je duga, crvenosmeđe boje. List je mali ili srednji, tanki, peterodijelan s dubokim zatvorenim sinusima. Cvijet je funkcionalno ženski.

Grozd je srednje veličine, jednostavan, dug, valjkast. Bobice su srednje, okrugle. Kožica je dosta čvrsta, otvorene ili tamnocrvene boje. Dozrijeva u I i II epohi.

Rodnost je neredovita, jer je zbog funkcioinalno ženskog cvijeta oplodnja nesigurna. Treba je uzgajati pomiješamu s drugim sortama. Kvaliteta je vrlo dobra, ima razvijen intenzivan muškatan miris. Traži srednji i povišeni uzgoj i dugi rez.

Sorte za kvalitetna bela vina

Graševina talijanska (grašica)

Raširena je najviše u sjevernim vinogradarskim zemljama, a kod nas najviše u Sloveniji i sjevernoj Hrvatskoj.

Čokot je male do srednje bujnosti. Rozgva je tanka ili srednje debela, svijetlije smeđežute boje. List je malen ili srednji, duguljast, prevladava peterodijelan oblik, svjetlije zelene boje. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je malen do srednji, valjkast, jedinostavan ili s jednim jako razvijenim sugrozdićem. Peteljka je duga i tanka, težina grozda 90—110 grama. Bobice su male, okrugle, jednolične. Kožica je dosta čvrsta, zelenožute boje. Meso je sočno. Dozrijeva na kraju III epohe.

Rodnost je srednja ili velika i redovita. Prirodi variraju od 80 do 150 q/ha. Kvaliteta mnogo ovisi o uvjetima kraja gdje se uzgaja. U zapadnim krajevima traži samo najbolje položaje, jer je zbog kasnog kretanja vegetacije i kasnog dozrijevanja kvaliteta slabija. Sadržaj šećera u moštu iznosi 17—20%. U i stočnim rajonima s aridnijom klimom kvaliteta je znatno bolja, a mošt sadrži 19—22% šećera. Zahtijeva plodno tlo, obilnu gnojidbu, bujnu podlogu. Za graševinu odgovaraju srednji i povišeni uzgojni oblici. Rezidba može biti kratka i duga.

Zbog vrlo povoljnih svojstava s obzirom na redovitu rodnost i dobru kvalitetu, u kontinentalnim rajonima Hrvatske i Slovenije predstavlja glavnu sortu za kvalitetna bijela vina.

Moslavac bijeli (šipon)

Vjerojatno je podrijetlom iz Moslavine u Hrvatskoj, a raširen je u sjevernoj Hrvatskoj i Sloveniji.

Sorta je vrlo bujna. Rozgva je jaka, debela, dugih internodija, žutosmeđe boje. List je velik, cijeli ili trodijelan, na naličju je srebrnosive boje zbog guste dlakavosti. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednji i velik, dug, valjkast, rastresit ili srednje zbit, često rehuljav zbog slabije oplodnje. Težina 120—160 g. Bobice su srednje i velike, jajolike. Neoplođenie su bobice okrugle. Kožica je debela ili mekana, prozirna, žutozelene boje na sunčanoj strani s rđastim mrljama. Dozrijeva u III epohi.

Rodnost jako varira zbog nesigurne oplodnje. U godinama s dobrom oplodnjom prirod može iznositi i preko 200 q/ha. U povoljmim godinama uz umjerenu rodnost i na dobrim položajima kvaliteta je vrlo dobra. Sadrži 18—20% šećera i 10— —12%o kiseline. Odlikuje se znatno većom količinom kiseline od ostalih sorti slične kvalitete. Dobro uspijeva na lakšim suhim tlima i na dobrim, toplim položajima.

Otpornost je prema bolestima slabija, a osobito prema Botrytisu. Prikladna je za razne načine uzgoja i reza. Najbolja je mješovita rezidba s kratkim lukovima.

Bouvierova (radgoniska) ranina

Podrijetlo nije proučeno, ali ju je g. 1900. našao C. Bouvier u svom vinogradu u Gornjoj Radgoni i razmnožio zbog njenih dobrih svojstava. Raširena je najviše u Sloveniji i Hrvatskoj, u manjoj mjeri u Vojvodini i užoj Srbiji.

Srednje je bujnosti. Rozgva je srednje debela, crvenosmeđe boje. List je srednje velik, peterodijelan ali i drugih oblika. Sinusi !su dosta duboki. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje veliki ili mali, duguljast, valjikast, zbit. Težina varira od 90 do 150 grama. Bobice su srednje veličine, okrugle. Kožica je debela, žutozelene boje, meso sočno.

Rodnost je srednja i redovita. Prirodi su 80—150 q/ha. Kvaliteta je dobra, mošt sadrži 18—22% šećera. Zahtijeva laka, propusina tla, ali dosta plodna. Dozrijeva u II epohi.

Prema Botrvtisu je vrlo slabo otporna, te se često mora brati prije potpune dozrelosti. Sorti odgovara srednji i povišeni uzgoj te dugi rez.

Tokaj

Raširen je u rajonu Slovenskog primorja, najviše u Vipavskoj dolini i oko Gorice.

Sorta je bujna, rozgva debela, tamnosmeđe boje, vrlo dugih internodija. List je okrugao, debeo, trodijelan, tamnozelene boje. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje veličine, piramidalan. Bobice su srednje, okrugle, produžene. Kožica je debela, zlatnožute boje, osuta tamnim točkicama. Dozrijeva u III epohi. Rodnost je redovita i obilna. Kvaliteta je dobra i vrlo dobra, a mošt sadrži 18—22% šećera.

Rebula žuta

Podrijetlom je iz Italije. Raširena je u okolici Gorice i Vipavskoj dolini.

Sredinje je bujnosti. Rozgva je srednje debela, crvenosmeđe boje. List je srednje velik, peterodijelan, dubokih sinusa. Cvijet je hermafroditan. Grozd je. srednje veličine, produžen, valjkast. Bobice su srednje, okrugle ili malo produžene. Kožica je debela, zlatnožute boje, osuta rijetkim smeđim točkicama. Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je velika i redovita. Kvaliteta je prosjeona, vino prijatnoga sortnog okusa. Prikladna je za razne načine uzgoja uz primjenu dugog reza.

Malvazija istarska bijela

Podrijetlom je vjerojatno iz Grčke, a kod nas je vrlo raširena u Istri i Slovenskom primorju, gdje je dospjela iz Italije.

Čokot je vrlo jak, vegetacija bujna. Rozgva je duga i vrlo debela, dugih internodija, svijetložutosmeđe boje. List je srednji i velik, trodijelan, gladak, otvoreno zelene boje. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje velik, piramidalan ili valjkast, često krilat, zbit i rastresit. Težak je 120—200 grama. Bobica je srednja ili krupna, okrugla. Kožica je tanka, mekana, zelenožute boje, obilno oprašena sivim maškom. Na sunčanoj je strani zlatnožute boje. Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je srednja, ali neredovita. Oplodnja je često nedovoljna i grozdovi su rehuljavi. Kvaliteta je prosječna, mošt sadrži 18—24% šećera. Prikladna je za srednji, povišeni i visoki uzgoj. Najbolje odgovara mješovita rezidba s kraćim lulkovima. Najbolje rezultate daje na plodnim ali suhim, propusnim tlima, na toplim i zaštićenim položajima.

Gegić bijeli (paškinja)

Čokot je srednje jak, list srednje velik, okrugao ili duguljast, debeo, peterodijelan, na naličju posve vunast. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednji ili veliki, piramidalan, zbijen ili rastresit. Bobica je srednje velika, okrugla, a kožica čvrsta. Dozrijeva u III epohi. Rodnost je srednja, ali neredovita. često se osipa u cvatnji. Kvaliteta je dobra, mošt ima 18—20% šećera, vino harmonično.

Domaća je sorta, raširena najviše na otoku Hvaru.

Čokot je jak, bujne vegetacije. Rozgva debela, crvenosmeđe boje. List je srednji, duguljast, trodijelan ili peterodijelan, otvoreno zeleni. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je veliki, jednostavan, piramidalan, zbit. Težina je grozda 200—400 grama. Bobica je srednje velika, malo jajolika, kožica debela, žutozelena s rijetkim točkicama. Dozrijeva u IV epohi.

Rodnost je velika i redovita. Rvaliteta je prosječna, mošt sadrži 18—20% šećera. Prikladna je za različite oblike uzgoja s umjereno dugom rezidbom.

Krkošija bijela

Raširena je u Hercegovini i srednjoj Dalmaciji, gdje se uzgaja uz žilavku.

Grozd je velik, jednostavan, čunjast, srednje zbit ili rastresit. Bobice su srednje veličine, okrugle, kožica tan/ka, žutozelena s većim točkicama. Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je srednja, ali redovita. Kvaliteta je diobra, ima izražen posebni sortni ukus.

Kujunđuša bijela

Raširena je u imotskom vinogorju. Odlikuje se velikom bujnošću: Rozgva je duga, srednje debela, svijetlosmeđe boje. List je petercdijelan, naličje vunasto. Grozd je srednje velik, piramidalan, rjeđe valjlkast. Težina je 180—300 grama. Bobica je srednje veliika, malo jajolika ili okrugla. Kožica je tanka, ali čvrsta, žute boje, na sunčanoj strani ružičasta. Dozrijeva u IV epohi.

Rodnost je redovita i obilna. Na dubokim plodnim tlima može se dobiti priro’d 150—200 q/ha. Kvaliteta je dobra, mošt sadrži 18—20°/o šećera te daje dobro stolno vino zlatnožute boje. Dobro uspijeva na vrlo različitim oblicima uzgoja i rezidbe.

Kurtelaška bijela

Raširena je na Visu, Hvaru i Korčuli. Na Visu je prateća sorta viške vugave.

Čokot je jak i vegetacija bujna. Rozgva je duga, smeđecrvene boje. List je srednji, duguljast, peterodijelan, na naličju potpuno vunast. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je velik, jednostavan, piramidalan, zbit. Bobice su jednolične, srednje ili velike, okrugle, žutozelene boje. Dozrijeva u IV epohi.

Rodnost je redovita i obilata. Mošt ima prosječno 18—20% šećera. Zahtijeva duboka, umjereno vlažna tla. Dobre prirode daje na niskom uzgoju i uz kratki rez. U intenzivnim nasadima nije ispitana.

Smederevka bijela

Autohtona je sorta koja se uzgaja u Srbiji i Makedoniji. Srednje je bujnosti. Rozgva je duga, srednje debela, žutosmeđe boje. List je velik, srcolik, cijeli ili trodijelan i peterodijelan. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je velik i vrlo velik, čunjast, razgranat, rastresit. Težina je grozda 150—300 grama. Bobice su velike, jajolike, kožica srednje debela, žutozelena sa slabijim sivim maškom. Na sunčanoj je strani jantarno i smeđe boje. Meso je čvrsto. Kasna je sorta, dozrijeva u IV epohi.

Rodnost je velika i redovita. Postižu se prirodi od 150 do 200 q/ha. Kvaliteta je prosječna za dobra bijela vina. Mošt sadrži 18—20% šećera. Prikladna je za laka, propusna i plodna tla, dobar položaj južne ekspozicije. Koristi se kao vinska i stolna sorta.

Sorte za obična stolna bijela vina

Veltlinac zeleni

Raširen je u Austriji i u manjoj mjeri u Sloveniji.

Bujna je sorta. Rozgva je tamnocrvenosmeđe boje. List je velik, peterodijelan, tamnozelen. Grozd je velik, zbijen, piramidalan. Bobice su male, produžene. Kožica je tanka, crvenikastozelene boje. Dozrijeva u III i IV epohi. Rodnost je velika i redovita.

Rizvanac bijeli (Miiller Thurgau)

Sorta je križanac rizling rajnski X silvanac zeleni, a uzgojio ga je M. Thurgau u švicarskoj g. 1891.

Bujnosti je srednje. Rozgva je jako razvijena, svijetlosivosmeđe boje, s gustim crnim točkicama i smeđim prugama. List je srednje velik, peterodijelan s dubolkim sinusima, svijetlozelene boje. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je sirednje velik, jednostavan, težine oko 150 grama. Bobica je srednje velika, okrugla, kožica tanka, žutozelena. Dozrijeva rano u II—III epohi.

Rodnost je velika i redovita. Kvaliteta je srednja, mošt uz mogućnost normalnog dozrijevanja postiže 17—20% šećera. Vrlo je osjetljiv na Botrytis i u vlažnim godinama jaiko propada. Zahtijeva samo vrlo propusna, suha vapnena tla, tople povišene položaje južne i jugozapadne ekspozicije. Prikladna je sorta za različite oblike uzgoja, a uz kratki ili mješoviti rez s kraćim luikovima.

Kraljevina crvena

Autohtona je sorta Hrvatske. Proširena je u rajonu zapadne Hrvatske i u kontinentalnim rajonima Slovenije.

Čokot je jak, vegetacija bujna. Rozgva je duga i dosta debela, jednolično žutosive boje. List je isrednje velik, trodijelan, tamnozelen, sjajan. Gvijet je hermafroditan.

Grozd je idosta velik, valjkast ili piramidalan, zbit, najčešće sa 2—3 ogranka. Težina je grozda 150—350 grama. Bobice su nejeidnolične, okrugle. Kožica je tanka, ružičaste boje ili crvenikastoizelene. Dozrijeva u III epohi.

Rodnoist je velika, ali dosta neredovita. Prirodi variraju od 80 do 250 q/ha. Kvaliteta je dobra na propusnim tlima i na dobrim položajima. Dobre rezultate daje na vapnenim laporastim tlima. Prikladna je sorta za srednje, povišene i visoke uzgojne oblike, a dobre prirode daje uz primjenu reza na rodne rezlike kao i ma lukove. Rezom treba regulirati rodnost, jer može preroditi.

Plavec žuti

Podrijetlom je iz sjeverozapadne Hrvatske, gdje je i najviše raširen, a u manjoj mjeri i u susjednim krajevima Slovenije. Bujnog je rasta, rozgva srednje duga, debela, svijetlosmeđe boje s crvenim prugama. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je velik ili srednji, na vrhu zavinut, čunjast, krilat, zbijen. Bobice su velike, kožica tanka, zelemožute boje, na sunčanoj stranii svijetloružičaste boje. Meso je sočno, i kiselkasto. Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je velika i redovita. Kvaliteta je ispodprosječna, u moštu ima 15—18% šećera. Težina je grožđa 150—350 g. Prikladna je sorta za srednje i visoke uzgojne oblike uz dugi rez rodnog drva.

Ranfol (štajerska belina)

Raširen je u Sloveniji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Bujnosit je dosta velika. Rozgva je crvenoismeđe boje. List je okrugao, trodijelan. Grozd je velik, krilat. Bobice su okrugle. Kožica je tanka, svijetlocrvene boje, točkasta. Dospijeva kasno. Rodnost je velika i redovita. Kvaliteta je ispod prosjeka.

Ružica crvena

Podrijetlom je iz Panomske nizine. Proširena je i kod nas u Vojvodini i istočnoj Slavoniji.

Čokot je jak, vegetacija bujna. Rozgva je srednje debela, kratkih internodija, smeđecrvenkaste boje, ljubičasto oprašena. List je srednje velik, cio ili trodijelan. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je mali ili srednje velik, valjikast, vrlo zbijen. Težina grozda je 90—250 g. Bobice s-u male ili srednje. Rožica je debela, čvrsta, crvene boje s obilnim maškom i gustim crnosmeđim točkicama. Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je obilna i redovita, daje prirod 150—300 q/ha. Kvaliteta je ispod prosjeka, mošt sadrži 16—18%’ šećera. Prikladna je za različite oblike uzgoja, a radi velike rodnosti treba primjenjivati kratku rezidbu. Odgovara samo za područje s aridnom klimom, za propusna tla.

Puljizanac bijeli (debit)

Vjerojatno potječe iz Italije. Kod nas je raširen na području Šibeniika i Knina, najviše u općini Promina.

Čokot je vrlo jak, bujne vegetacije. Rozgva je jako razvijena, sivosmeđa. List je velik, trodijelan ili peterodijelan. Cvijet je hermafraditan, grozd je srednji ili velik, piramidalan, pun, jednostavan, a rjeđe krilat i zbit. Bobice su srednje veličine, okrugle. Kožica je debela, žuta s krupnim točkicama. Dozrijeva u IV epohi.

Rodnost je srednja i redovita. Kvaliteta je osrednja. Prikladna je za različite oblike uzgoja i reza.

Trbljan bijeli (trebijan, kuć)

Uzgaja se najviše u Dalmaciji, a manje je raširen u Istri.

Čokot je vrlo jak, vegetacija bujna, rozgva duga, debela, kratkih ili srednjih internodija, sivosmeđe boje. List je velik, okruglast, peterodijelan ili sedmerodijelan. Zupoi su dugi i oštri. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je velik i vrlo velik, dug, cilindričan, razgranat, rastresit. Bobice su srednje ili velike, okrugle. Kožica je debela ali mekana, žutozelene boje. Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je vrlo velika, a kvaliteta slabija. Mošt sadrži 16—18°/o šećera. Prikladan je za razne uzgoj.ne oblike uz primjenu kratlke rezidbe rodnog drva.

Zlatarica bijela

Proširena je na području Dubrovnika i otoka Korčule.

Čokot je jak. Rozgva je duga, crvenkasta. Cvijet je hermafroditan. List je srednje velik, duguljast, cio ili trodijelan, otvoreno zelen, naličje vunasto.

Grozd je srednji, piramidalan ili valjikast, jednostavan, zbijen. Bobice su srednje veličine, jednolične, okrugle ili malo jajolike. Kožica je debela, žutozelena. Dozrijeva u II epohi. Rodnost je redovita i obilna. Kvaliteta je dobra, mošt postiže 18—20% šećera.

Ezerjo

Raširen je u Mađarskoj, Rumunjskoj i kod nas u vinogorju Subotičke pješčare.

Vrlo je bujna sorta. Rozgva je duga, crvenosmeđa. Cvijet je hermafroditan. Grozd je srednje velik, čunjaist, vrlo zbit. Težak je 120—200 g. Bobice su srednje veličine, malo produžene. Kožica je tanka, žuto zelena sa smeđim mrljama i točkicama. Dozrijeva kasno.

Rodnost je redovita i obilna, prirodi su visoki. Kvaliteta je srednja, mošt postiže 17—19% šećera. Osjetljiva je na Bo trytis i ostale gljivične bolesti. Odgovara za proizvodnju u ekološkim uvjetima Subotičke pješčare.

Slankamenka bijela

Podrijetlom je iz Panonske nizine. Kod nas je raširena u Vojvodini.

Čokot je vrlo bujan. Rozgva je debela, dugih imtemodija, jednolične žućkastosive boje. List je velik, trodijelan, vrlo izraženih sinusa, otvoreno zelene boje. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednji ili velik, krilat, zbijen. Težina mu je 150—300 g. Bobice su srednje ili velike, duguljaste. Kožica je debela, zelene boje, sivo oprašena s crnim točkicama. Dozrijeva u IV epohi.

Rodnost je obilna i redovita. Prinosi su 150—200 q/ha. Šećera u moštu ima 16—18%. Sorta odgovara za plodna, umjereno vlažna tla, kao, npr., črnozem. Traži dobar položaj, južnu ekspoziciju, zbog kasnog dozrijevanja. Prikladna je za različite oblike uzgoja, uz primjenu kratkog reza.

Kreaca (banatski rizling)

Sorta Panomske nizine, raširena kod nas u južnom Banatu.

Bujnost je srednja. Rozgva je dosta tanka, smeđežute boje. List je sirednji, peterodijelan, vrlo dubokih sinusa u dnu proširen. Cvijet je hermafroditan. Grozd je srednji ili velik, čunjast, srednje zbijen. Težina je grozda 120—200 grama. Bobice su srednje veličine, jajolike. Kožica je tanka, zelenožuta sa sitnim tamnim točkicama. Dozrijeva u III epohi.

Rodnosit je obiilna i redovita. šećera u moštu prosječno ima 17—18%.

Plovdina

Podrijetlom je balkanska sorta. Raširena je najviše u Srbiji i Makedoniji.

Čokot je vrlo bujan. Rozgva je debela, dugih internodija, jednolione smeđežute boje. List je velik ili srednji, trodijelan i peterodijielan s dubokim sinusima. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje velik ili velik, dug, malo čunjast sa 1—2 krila, zbijen. Težina je grozda 120—200 grama. Bobice su srednje velike, okrugle ili eliptične. Kožica je tanka, neprozirna, od svijetlo crveno zelene do tamnocrvene boje. Dozrijeva u I—II epohi.

Rodnost je velika i redovita. Kvaliteta je ispod prosjeka. šećera u moštu ima 16—18%. Uspijeva na plodnim i propusnim, lakim tlima. Prikladna je za različite oblike uzgoja uz kratku rezidbu.

Sorte za visokokvalitetna crna vina

Burgundac crni

Podrijetliom je iz Francuske, najviše se uzgaja u Burgundiji (i šampanji. Raširen je više ili manje u svim vinogradarskim zemljama Evrope. Kod nas se uzgaja najviše u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji.

Bujnost je slaba do srednja. Rozgva je srednje duga i debela, crvenosmeđe boje. List je srednje velik, širok, trodijelan, rjeđe peterodijelan, sa slabo izraženim sinusima. Sinus je peteljke otvoren, najčešće u obliku slova »U«. Cvijet je herm af r oditan.

Grozd je malen, zbijen, valjkast, kratke peteljke. Težina grozda iznosi prosječno 70—90 g. Bobica je mala, malo produžena, zbog zbitosti često deformirana. Kožica je srednje debela, tamnoplavo obojena i pokrivena obilnim maškom. Sok je bezbojan.

Dozrijeva u I ili II epohi. Zahtijeva dugu rezidbu. Prirodi su redoviti, ali mali do srednji. Kvaliteta je natprosječna, mošt sadrži 20—22% šećera. Posebno visoka kvaliteta postiže se na umjereno vlažnim, karbonatnim tlima.

Kabernet sovinjon

Potječe iz Francuske, a raširen je dosta u Italiji kao i u drugim zemljama. Kod nas se uzgaja u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji.

Bujnoist je čokota mala ili srednja. Rozgva je srednje duga i tanka, brazdasta, kratkih internodija, tamnosmeđecrvene boje, ljubičasto oprašena. List je malen do srednji, peterodijelan, sa vrlo dubokim i u dnu zaobljenim sinusima. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je malen ili srednji, valjkast ili čunjast, zbijen, prosječne težine 80—90 g. Bobica je mala, okrugla, kožica debela, čvrsta, crno modre boje, obilno oprašena sivim maškom, Meso je sočno, sok bezbojan.

Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je mala do srednja. Uspijeva dobro na vrlo plodnim tlima. Zahtijeva dugu rezidbu, a prikladna je za visoki uzgoj. Ima vrlo viso-ki koefioijent rodnosti pupova i razvija vrlo veliki broj grozdova.

Kvaliteta je natprosječna, mošt sadrži 20—24% šećera.

Plavac mali crni

Raširen je najviše u srednjoj i južnoj Dalmaciji.

Čokot je srednje jak, vegetaoija srednje bujnosti, rozgva smeđecrvene boje. List je srednje veličine, debeo, kožast, peterodijelan ili sedmerodijelan. Zupci su veliki i široki.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje veličine i mali, jednostavan, piramidalan, zbijetn, kratke peteljke. Bobice su srednje velike, okrugle. Kožica je debela i čvrsta, tamnomodre boje.

Dozrijeva u IV epohi. Rodnost je redovita, a količina varira od 80 do 120 q/ha. Kvaliteta je na ddbrim, ocjeditim položajima južne ekspozicije, na propusnim i mršavim tlima vrlo visoka, mošt sadrži 18—24% šećera.

Plavac je prikladan za razne uzgojne oblike uz primjenu kratke ili umjereno duge rezidbe. Otporan je na sušu.

Blatina crna

Blatina je hercegovačka sorta, raširena naročito oko Mostara, nešto i u južnoj Dalmaciji.

Bujnost je velika. Rozgva je crvenosmeđa, ljubičasto oprašena. List je velik, peterodijelan s vrlo dubokim i najčešće preklopljeniim sinusima.

Cvijet je fumkcionalno ženski.

Grozd je velik, valjikast, razgranat i rastresit. Kod dobre oplodnje težina je grozda 150—300 grama, a kod slabe oplodnje 50—100 grarna. Bobica je velika, jajolika oblika ili okrugla. Kožica je tanka, glatka. Boja je tamnoplava, a meso sočno i bezbojno.

Dozrijeva u III epohi. Postiže 18—21%> šećera. Kvaliteta je natprosječna, vino ima vrlo izražen specifičan sortni okus. Prirodi variraju zbog nesigurne oplodnje. Zahtijeva tople i suhe položaje.

Vranac crni

Uzgaja se u Crnoj Gori, Dalmaciji i Makedoniji.

Bujnost je velika, rozgva debela, internodiji srednje dugi, crvenkasto ljubičaste boje. List je velik, peterodijelan, sinus je peteljke najčešće zatvoren.

Cvijet je heirmafroditan.

Grozd je srednje velik, valjkastog oblika, dosta rastresit i duge peteljike. Bobice su velike, okrugle. Kožica je tamnoplava, jako obojena, tanka i glatka. Prosječna težina grozda iznosi 150—350 grama. Rodnost je redovita i dosta velika, a prirodi prosječno oko 150 q/ha. Rezidba se može vršiti na kratko i dugo rodno drvo.

Dozrijeva u II epohi. U toplim krajevima mošt sadrži 22—25% šećera i prosječno 6%o kiseline. Dobro uspijeva na podlogama 41B, 8B, du Lot, 5BB.

Okatac crni (glavinuša)

Čokot je vrlo jak, vegetacija bujna, rozgva crvenosmeđa. List je srednje velik, debeo, duguljast, peterodijelan.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje velik, uzak, piramidalan, rastresit. Bobica je srednja ili velika, eliptična. Kožica tanka, meso čvrsto.

Dozrijeva u II epohi.

Rodnost je manja i neredovita. Kvaliteta je dobra, mošt sadrži 21—25% šećera, vino razvija karakterističan sortni miris. Prikladan je za niski i srednji uzgoj, uz kratku rezidbu. Uspijeva dobro na toplijim položajima.

Sorte za kvalitetna crna vina

Cabernet franc

Podrijetlom je iz Francuske, a kod nas raširen u Sloveniji, Hrvatskoj i Srbiji.

Bujnost je čokota velika. Rozgva je duga, debela, smeđecrvene boje. List je srednje velik, peterodijelan, malo valovit.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje veličine, zbit i krilat. Bobica je srednje velika, ovalna, tanke kožice, tamnomodre boje, pokrivena obilnim sivim maškom.

Dozrijeva u III epohi.

Traži srednji rez rodnog drva.

Merlot crni

Potječe iz Francuske, ali je raširen u Italiji i drugim vinogradarskim zemljama. Kod nas se uzgaja u Istri i Slovenskom primorju.

Bujnost je srednja. Rozgva je srednje debela, dugačkih internodija, smeđe crvenkaste boje. List je velik, trodijelan ili peterodijelan. Sinusi su otvoreni. Sinus je peteljke u obliku slova »U«.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje velik, piramidalan sa 1—2 krila, rastro sit. Bobice su srednje veličine, okrugle ili produžene, tamnoplave boje. Kožica je obilno oprašena maškom. Prosjećna težina grozda varira od 120 do 140 grama. Meso je dosta čvrsto, bezboj.no.

Dozrijeva u III epohi kao srednje kasna sorta. Mošt sadrži 18—22% šećera. Traži duži rez rodnog drva.

Teran crni (refošk)

Podrijetlom je vjerojatno iz Italije, a kod nas je raširen u Istri i Slovenskom primorju.

Čokot je jak, vrlo bujnog razvoja vegetacije. Rozgva je duga i debela, dugih internodija, tamno crvenosmeđe boje.

List je velik, okruglast, trodijelan i peterodijelan, zupci su dugi i oštri. Jako su izraženi crvenkasti nervi.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je dosta velik, širok, piramidalan, često s krilcima. Težina grozda varira od 150 do 250 grama. Bobice su srednje ili velike, nejednake, eliptične. Kožica je debela, tamnomodre boje, dosta oprašena maškom. Meso je sočno, sok kiselkast.

Dozrijeva na koncu III i u početku IV epohe.

Kvaliteta je vrlo dobra ako su uvjeti za dozrijevanje dobri. Količina šećera u moštu dostiže 17—20%, uz vrlo visoki sadržaj kiseline od 10—15%. Vino ima vrlo intenzivnu rubin-crvenu boju i vrlo izražen sortni okus. Odličnu kvalitetu vina daje teran na flišu. Zbog kasnog dozrijevanja treba ga uzgajati na dobrim položajima i na propusnim tlima.

Vrlo je prikladan za razvijenije uzgojne odlike, a primjenjuje se duga rezidba rodnog drva.

Poznate su dvije varijante ove sorte: sa zelenom peteljkovinom (teran) i crvenom peteljikovinom (refošk).

Borgonja crna (Gamay)

Raširena je u Istri i na području uže Srbije. čokoti su srednje jakosti.

Rozgva je srednje razvijena, boje lješnjaka.

List je srednje velik, trodijelan, duguljast s plitkim sinusima, hrapav, debeo, tamnozelen.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje veličine, malo duguljast, valjkast, zbit, često i malo krilat. Prosječna je težina grozda 100 do 200 grama. Bobice su srednje veličine, ali često i malene, okrugle ili malo jajolike. Kožica je tanka, ali dosta čvrsta i otporna, tamnoplava.

Dozrijeva u početku III epohe.

Rodnost je dobra i redovita. Kvaliteta je dobra. Mošt sadrži 19—22’Vo šećera. Daje dobro obojeno i harmonično pitko vino.

Osjetljiva je na Oidium i Botrytis. Dobro uspijeva na plodnijim i dubljim, umjereno vlažnim tlima s većim sadržajem vapna. Na sušu nije otporna. Vrlo dobru kvalitetu borgonja postiže na crvenici.

Prikladna je za srednji i povišeni uzgoj s dugom i mješovitom rezidbom.

Barbera crna

U manjoj se mjeri uzgaja u Istri i Slovenskom primorju.

Čokot je srednje bujnosti, rozgva duga, vitka, boje lješnjaika.

List je srednje velik, duguljast, peterodijelan.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje veličine, valjkast ili čunjast, rastresit, često s dobro razvijenim sugrozđićem. Bobice su srednje velike, jajolike. Kožica je dosta čvrsta, tamnomodre boje, pokrivena obilnim maškom.

Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je velika. Mošt sadrži 18—20% šećera uz dosta veliku količinu kiseline.

Prikladna je sorta za razne uzgojne oblike, te za kratku i dugu rezidbu.

Frankovka crna

Uzgaja se u kontinentalnim rajonima Hrvatske i Slovenije.

Čokot je jak, rozgva duga, dosta debela, crvenosmeđe boje, srednje dugih internodija.

List je velik, trodijelan, okruglast. Zupci su veliki, široki i tupi.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje velik, zbijen, čunjast, razgranat, na vrhu zakrenut u stranu. Bobice su srednje veličine, Okrugle, kožica je dosta debela i čvrsta, tamnomodre boje. Meso je sočno.

Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je velika i redovita, s prirodima 80—150 q/ha. Sadržaj šećera u moštu kreće se 17—19%.

Traži plodno tlo i redovitu gnojidbu. Za frankovku odgovaraju povišeni i visoki uzgojni oblici uz primjenu duge i mješovite rezidbe.

Lasina crna

Raširena je najviše oko Knina i Šibenika.

Čokot je jak, rozgva duga i debela.

List je srednje velik, duguljast, cijeli ili trodijelan.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje velik, piramidalan ili cilindričan, rastresit. Bobice su srednje veličine, eliptične. Kožica je tanka.

Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je srednja, kvaliteta dobra, sadržaj šećera u moštu iznosi 20—24%>. Dobra je sorta za proizvodnju prošeka.

Dobro uspijeva na dubokim, ali suhim tlima. Prikladna je za niski i srednji uzgoj i kratku rezidbu.

Dobro uspijeva na dubokim, ali suhim tlima. Prikladna je za niski i srednji uzgoj i kratku rezidbu.

Ninčuša crna

Raširena je na području Splita i Sinja.

Razvija čokot srednje bujinosti. Rozgva je duga, vitka, dugih internodija, smeđecrvene boje.

List je srednji ili velik, tanak, peterodijelan, naličja jako vunastog, sinusa dubokih i zatvorenih.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je velik, piramidalan, vrlo širok i pun. Kožica je tanka, tamnomodre boje, dosta lako puca.

Dozrijeva u početku III epohe.

Rodnost je velika, ali neredovita. Prirodi su 100—180 q/ha. Kvaliteta je osrednja, mošt sadrži 17—18% šećera, na boljim položajima do 21%.

Uspijeva na dubokim i plodnim tlima. Veća vlaga vrlo je nepovoljna zbog pucanja kožice. Odlikuje se vrlo intenzivnom bojom vina.

Primjenjuje se kratka i duga rezidba.

Prokupac crni

Raširen je u užoj Srbiji i Makedoniji. U župskom vinogorju daje vino vrlo dobre ‘kvalitete.

Čokot je jak, rozgva debela, duga, uspravnog rasta, rebrasta, cnveno ljubičaste boje.

List je srednje velik, cijeli ili trodijelan, mekan. Naličje je jako obraslo dlačicama.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje velik, jednostavan, valjkast ili čunjast, pun. Bobice su srednje velike, okrugle ili malo plosnate. Kožica je debela, čvrsta, tamnomodre boje, s gustim crnim točkicama i obilnim maškom, sadrži puno tanina. Meso je čvrsto.

Dozrijeva u III—IV epohi.

Rodnost je velika i redovita, a kvaliteta je u povoljnim ekološkim uvjetima dobra. Mošt sadrži 18—21% šećera.

Otporan je prema Botrytisu, a osjetljiv na ostale gljivične bolesti.

Odgovara za različite načine uzgoja uz primjenu kratkog reza. Dobro uspijeva u toplima krajavima, na propusnim vapnenim tlima.

Tikveško crno

Uzgaja se u Makedoniji, odakle i potječe.

Čokot je srednje jak. Rozgva je dosta bujina, dužih internodija, rebrasta, crvenkasto smeđe boje.

List je srednji ili velik, peterodijelan s vrlo dubokim gornjim sinusima.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje velik ili velik, valjkast, dug, zbijen. Prosječna je težina 110—130 grama. Bobice su srednje veličine, jednolične, jajolike. Kožica je dosta debela, čvrsta, tamnoplava.

Dozrijeva na kraju III i početkom IV epohe.

Rodnost je srednja i redovita.

Odgovara za različite oblike i visiine uzgoja uz kratku rezidbu.

Ohridsko crno

Domaća je sorta podrijetlom iz Makedonije (Ohridsko jezero).

Čokot je srednje bujan. Rozgva je srednje jaka, kraćih internodija, otvoreno žute boje.

List je sredinji ili velik, najčešće cijeli, a rjeđe trodijelan sa slabo izraženim sinusima.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je mali ili srednji, valjkast, pun. Prosječna je težina 150—200 grama. Bobice su srednje veličine i jajolike. Kožica je srednje debela, tamnomodre boje, obilno’ pokrivena maškom. Meso je sočno, sok bezbojan.

Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je dobra i redovita. Kvaliteta je vrlo dobra, mošt sadrži 19—21% šećera i 6—7% kiseline.

Prikladan je za niski i srednji uzgoj i kratku rezidbu.

Gamay bojadiser

Podrijetlom je iz Francuske, a proširen je svuda uz crne sorte.

Čokot je dosta jak, vegetacija bujna.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje velik, valjkast, zbijen. Prosječna je težina grozda 90-120 grama. Bobice su male do srednje velike, jajolike, crne.

Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je vrlo dobra i redovita. Kvaliteta je dobra, mošt sadrži 18—22% šećera.

Prikladna je sorta za poluvisoki i visoki uzgoj i mješovitu rezidbu. Traži suha, topla tla i jugozapadni položaj.

Alicante Bouchet

Francuska je sorta, a raširena je u svim nasadima u kojima se uzgajaju crne vinske sorte.

Čokot je srednje jakosti, rozgva duga, žutosmeđe boje.

List je srednje veličine, gotovo cijeli ili, rjeđe, trodijelan i peterodijelan.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje veličine, čunjast, zbit, težina mu varira od 150 do 200 grama. Bobice su srednje, produžene. Kožica je dosta debela i čvrsta, tamnoplava s obilnim maškom i vrlo bogata taninom. Meso je srednje sočno. Sok je obojen.

Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je velika i redovita, kvaliteta slabija. U toplijim krajevima mošt sadrži 18—20% šećera. Vrijednost sorte i sastoji se u vrlo intenzivnoj boji.

Prikladna je sorta za uzgojne oblike veće ekspanzije uz mješovitu rezidbu rodnog drva.

Sorte za obična stolna crna vina.

Portuigizac crni

Raširen je najviše u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i Sloveniji.

Čokot je jak, rozgva debela, jaka, tamno crveno smeđe boje, ljubičasto oprašena.

List je velik, okrugao, cijel ili trodijelan.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje velik, krilat, piramidalan, zbijen. Prosječna težina grozda iznosi 120—200 grama. Bobice su male ili srednje, Pkrugle. Kožica je tanika, tamnoplava, pokrivena obilno sivim mašikom. Meso je sočno, sok bezbojan.

Dozrijeva u I—II epohi.

Rodnost je dosta velika i redovita. Kvaliteta je dobra, mošt sadrži 16—20% šečera i daje laganije vino, intenzivno rubin-crvene boje, vrlo prijatnog okusa. Naročito dobra kvaliteta postiže se na propusnim tlima koja sadrže vapna, na dobrim položajima.

Prikladna je sorta za razne načine uzgoja, a dobro rodi uz primjenu kratke rezidbe.

Otpornost je prema bolestima slabija, i to je glavni razlog zbog čega se manje uzgaja.

Kavčina modra

Podrijetlom je iz Austrije. Kod nas se uzgaja u posavskom rajonu Slovenije i u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Čokot je jak, vegetacija bujna. Rozgva je duga, srednje debela, plosnata, tamnije crvenosmeđe boje.

List je srednji, peterodijelan, vrlo dubokih u dnu zaobljenih sinusa. često je u dnu sinusa razvijen zubac.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je velik, piramidalan, razgranat, srednje zbijen. Bobica je velika, okrugla, crvenomodre boje, jako oprašena sivim mašikom.

Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je velika. Kvaliteta je ispod prosjeka, mošt sadrži 15—16% šećera. Boja je vrlo slaba.

Slabo je otporna na niske temperature.

Primjenjuje se dugi rez, a prikladna je za različite uzgojne oblike.

Kavčina je osnova za proizvodnju poznatoga Laganog vina »cviček«.

Hrvatica crna

Raširena je u Istri.

Čokot je jak, rozgva debela, kraćih internodija, smeđe boje.

List je srednje velik i širok.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje veličine, valjkast i piramidalan. Bobice su srednje ili velike, okrugle. Kožica je mekana tamnomodre boje.

Rodnost je dobra, ali neredovita. Mošt sadrži 18—19% šećera.

Prikladna je za različiti uzgojni obliik i rezidbu.

Osjetljiva je na sunčanu pripeku.

Zadarka crna

Čokot je jak, rast mladica uspravan. Rozgva je duga, točkasta kratkih internodija.

List je mali ili srednje velik, okrugao, cijeli ili trodijelan.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je malen do srednje velik, vaijkast ili piramidaian, zbijen. Bobica je mala ili srednje velika, plosnata. Kožica je debela, tamnomodre boje, s točkicama.

Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je velika i redovita. Kvaliteta je osrednja.

Prikladna je za različite oblike uzgoja, uz rezidbu na reznike i kratke lukove.

Traži duboka i plodna tla.

Plavina crna (brajdica, plavka)

Vrlo je raširena u cijelom jadranskom rajonu, a osobito oko Šibenika i Knina, te na Rabu i Pagu.

Čokot je jak. Rozgva je bujnog razvoja, dugih intemodija, crveno i smeđe boje.

List je srednje velik, peterodijelan i sedmerodijelan, tamnozelene boje.

Cvijet je hermofroditan.

Grozd je srednje velik i velik, jednostavan, piramidalan, srednje zbit i rasitresit. Bobice su srednje velike, jednolične, okrugle. Kožica je tanka, tamnomodra.

Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je velika i redovita. Prirodi se kreću od 100 do 150 q/ha. Kvaliteta je dobra, mošt sadrži 18—20% šećera. Boja je vina slabija.

Vrlo je otporna na Botrvtis.

Zahtijeva duboka i plodna, svježa tla.

Prikladna je za niske uzgoje i kratku ili srednje dugu rezidbu.

Babić crni

Vrlo je raširen u srednjoj Dalmaciji, osobito u okolici Šibenika.

Čokot je slabijeg razvoja, rozgva je tanka, razvija puno zaperaka.

List je srednji, okrugao ili dug, peterodijelan, sasvim goli, s dugim oštrim zupcima.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednji ili velik, pun, jednostavan ili sa 1—2 ogranka, piramidalan, prosječne težine 200—300 grama. Bobica je srednja ili velika, okrugla. Kožica je tanka i naborana, slabije modre boje.

Dozrijeva u trećoj epohi.

Rodnost je velika i redovita. Kvaliteta je slabija, mošt sadrži 15—18% šećera.

Osjetljiv je na gljivične bolesti. Ne podnosi veću vlagu.

Sorta je priikladna za niski i srednje visoki uzgoj uz primjenu kratkog reza.

Kadarun crni

Raširen je u južnoj Dalmaciji, od Neretve do Kotora.

Čokot je srednje jakosti, rozgva duga, smeđe boje.

List je srednje velik, peterodijelan ili sedmerodijelan, naličja vunastog.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje veličine, jednostavan, zbijen. Bobice su srednje velike, jednolične, okrugle. Kožica je debela, tamno plava ili svjetlija.

Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je obilna i redovita. Kvaliteta je slaba, mošt sadrži 15—17% šećera, na najboljim položajima postigne najviše oko 19%.

Otporan je prema Botrytisu, pa se uspješno uzgaja i na vlažnim i niskim položajima.

Prikladna je sorta za razne uzgojne oblike, a rezidba mora radi kvalitete biti kratka.

Kadarka crna

Podrijetlom je iz Podunavlja. Raširena je u rajonu istočne Hrvatske, te u Vojvodini i Srbiji.

Cokot je vrlo jak, grmolikog rasta, rozgva je debela, kratkih internodija, crvenotsmeđe boje, jako ljubičasto oprašena.

List je velik, mekan, cijeli ili trodijelan.

Cvijet je trodijelan.

Grozd je srednji ili velik, širok, razgranat, zbijen. Prosječna mu je težina 150—250 grama. Bobice su srednje ili velike, okrugle. Kožica je dosta tanika, boja tamnoplava ali nejednolična. Meso je vrlo sočno, sok bezbojan.

Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je vrlo velika, kvaliteta ispodprosječna. Mošt sadrži 16—19% šećera.

Prikladna je za razne uzgojne oblike i za kratku rezidibu.

Dobro uspijeva u aridnoj klimi, suhim i propusnim tlima. U vlažnijoj klimi oplodnja je nesiguma i često dolazi do osipanja cvjetova i pojave rehuljavosti, a kvaliteta je vrlo slaba.

Začinak crni

Raširen je u užoj Srbiji, osobito u Krajini, te u Makedoniji.

Čokot je srednje jak ili slab. Rozgva je tanka, mladice uspravnog rasta, pokrivene ljubičastoorvenkastim maškom.

List je malen, oijeli, na naličju gusto obrastao.

Cvijet je hermafroditan.

Grozd je malen i zbit. Bobica je sitna, okrugla, kožica čvrsta, glatka, vrlo bogata tvarima boje. Težina grozda iznosi oko 90—120 grama.

Dozrijeva u III epohi.

Rodnost je srednja i redovita. Kvaliteta je ispodprosječna, mošt sadrži 18—20% šećera. Koristi se pomiješana s crnim sortama radi pojačanja boje.

Stanušina crna

Raširena je u Makedoniji.

Čokot je jak, rozgva srednje duga, malo plosnata, otvoreno žute boje.

List je velik, najčešće cijeli ili trodijelan.

Grozd je srednje velik, valjkast, dug, prosječne težine 150—300 grama. Bobice su srednje veličine, okrugle. Kožica je čvrsta, tamnomodra kod potpune dozrelosti, meso čvrsto. Dozrijeva u III epohi.

Rodnosit je vrlo velika, ali neredovita. Kvaliteta je osrednja. Prikladna je za razne uzgojne oblike.

Dobro uspijeva na mršavijim i suhim tlima.

Stolne sorte

Prema vremenu dozrijevanja sorte stolnog grožđa dijele se na vrlo rane, rane i sorte I, II, III i IV epohe.

U većini naših vinogradarskih područja pojedine grupe sorti dozrijevaju u slijedeće vrijeme:

• vrlo rane — dozrijevaju od polovice do kraja srpnja;
• rane sorte — dozrijevaju od početka do druge dekade kolovoza;
• sorte I epohe — dozrijevaju od 20. kolovoza do početka rujna;
• sorte II epohe, srednje kasne sorte — dozrijevaju od početka do polovice rujina;
• sorte III epohe, kasne sorte — dozrijevaju od sredine rujna do početka listopada, i
• sorte IV epohe, vrlo kasne sorte — dozrijevaju u tijeku listopada.

Važnije sorte stolnoga grožđa

Čabski biser (julski muškat)

U manjoj se mjeri uzgaja kao najranija stolna sorta.

List je malen ili srednji, okrugao ili trodijelan. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je mali ili srednje veličine, valjkast, kratak i zbit. Težina grozda kreće se od 60—120 grama. Bobica je srednje veličine, okrugla. Kožica je srednje debela, zelenkasta ili zelenkastožute boje. Meso je sočno, vrlo izraženog muškatnog mirisa. Dozrijeva na koncu srpnja.

Rodnost je mala i neredovita. Dobro uspijeva u toplim krajevima, na suhim, propusnim, ali dosta plodnim tlima.

Madelein angevine

Francuskog je podrijetla.

List je srednje veličine, peterodijelan.

Grozd je srednje velik, jednostavan, srednje zbit. Bobice su srednje velike, malo produžene. Kožica je mekana, žutozelene boje, meso sočno muškatnog mirisa.

Dozrijeva u mjesecu srpnju.

Rodnost je mala i neredovita.

Primiera (I. P. 309)

Bujnost je velika, rozgva debela, duga s velikim pupovima. Lisit je vrlo velik, gladak, peterodijelan. Cvijet je hermafroditam.

Grozd je srednje veličine, komusan, rastresit. Bobice su okrugle, kožica je tanika, meso sočno. Dozrijeva rano.

Prikladna je za povišeni i visoki uzgoj. Rodnost srednja i redovita.

Muškat Oliver

Podrijetlom je iz Mađarske, a kod nas se uzgaja u Vojvodini.

Grozd je srednje velik, konusan, rastresit; težina varira od 90 do 150 grama. Bobice su male ili srednje velike, okrugle. Kožica je tanka, zlatnožute boje.

Dozrijeva na konou srpnja. Rodnost je srednja. Prikladna je za različite uzgojne oblike uz dugu i mješovitu rezidbu.

Kardinal

Potječe iz Kalifornije, a raširena je i u mnogim zemljama Evrope. Kod nas se također raširila u nasadima stolnoga grožđa.

List je srednje velik, peterodijelan. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je vrlo velik, dug, konusan, rastresit ili srednje zbijen. Težina grozda varira od 200 do 600 grama, a pojedini su grozdovi teški i preko 1 kg. Bobice su vrlo velike, okrugle. Kožica je vrlo čvrsta, grimizno crvene boje, pokrivena obilnim sivim maškom. Meso je čvrsto, sok bezbojan, slabo izraženog muškatnog mirisa.

Dozrijeva nešto ranije od plemenke. Rodnost je vrlo velika i redovita.

Prikladan je za povišene i visoke uzgojne oblike i kratku i mješovitu rezidbu. Zbog velike rodnosti i sklonosti rehuljanju pri uzgoju kardinala dobri se rezultati postižu primjenom prorjeđivanja grozdova, cizeliranja i prstenovanja.

Plemenka bijela

Potječe iz Francuske, a raširena je posvuda u svijetu. Uzgaja se i kao vinska sorta.

Bujnost je srednja, rozgva duga, crvenosmeđa. List je srednje velik, peterodijelan. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje veličine, srednje zbit i rastresit, valjkast ili malo konusan. Težina varira od 120 do 250 grama. Bobice su srednje, okrugle. Kožica je mekana, žutozelene do zlatnožute boje.

Dozrijeva u prvoj epohi.

Rodnost je srednja i dosta redovita. Uspijeva dobro na plodnim, propusnim tlima i na toplim položajima. Prikladna je za razne uzgojne oblike i mješovitu rezidbu.

Plemenka crvena

Grozd je srednje velik, piramidalan, težina 120—250 grama. Bobica je srednje veličine, okrugla. Kožica je tanka, jasno crvene boje.

Rodnosit je srednja, obično nešto slabija od rodnosti bijele plemenke.

Kraljica vinograda

Sorta je uzgojena u Mađarskoj.

Čokot je jak, vegetacija bujna. Rozgva je srednje debela, crvenkasta, dugih internodija. List je srednje velik, trodijelan ili peterodijelan. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je velik ili vrlo velik, razgranat, konusan. Težina varira od 150 do 400 grama. Bobice su velike, jajolike. Kožica je dosta debela, prozima, zlatnožute boje. Meso je srednje čvrsto, intenzivnoga muškatnog Okusa.

Dozrijeva u I epohi. Rodnost je velika i redovita.

Prikladna je za uzgoj na plodnim i propusnim tlima u toplim krajevima, odnosno na dobrim položajima. Prikladna je za povišeni i visoki uzgoj uz primjenu kratke ili mješovite rezidbe.

Delizia di vaprio (I. P. 46 A)

Pirovanov križanac dobiven je križanjem sorti Panse precoce i Zibibbo.

Bujnost je srednja. Rozgva je debela, uspravnog rasta, smeđe boje. List je velik, gladak i sjajan, trodijelan ili peterodijelan. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje veličine, konusan. Bobice su srednje velike, malo jajolike. Kožica je tanka, ali dosta čvrsta, zlatnožute boje. Meso je dosta čvrsto, sok muškatnog okusa.

Dozrijeva u I epohi. Rodnosti je srednje. Prikladna je za srednji i povišeni uzgoj uz primjenu mješovite rezidbe.

Panse precoce

Sorta je francuskog podrijetla. Kod nas je malo raširena u sortimentu ranih stolnih sorti.

Grozd je srednje velik. Bobice su srednje, jajolike. Kožica je tanka, ali dosta čvrsta, zlatnožute boje.

Uspijeva na dubokim plodnim tlima, u toploj klimi i dobrim položajima. Rodnost je velika i redovita. Prikladan način uzgoja jest kordonski uzgoj s kratkom rezidbom.

Perlette

To je sorta bez sjemena, uzgojena u Kaliforniji.

Vrlo je bujna. List je srednji ili veliki, trodijelan. Rozgva je srednje jaka.

Grozd je srednji ili velik, zbijen, krilat, konusan. Bobice su male ili srednje, okrugle ili malo ovalne. Kožica je tanka, jantarnožute boje. Meso je čvrsto.

Dozrijeva vrlo rano. Rodnost je vrlo velika, ali je sklona osipanju. Radi dozrijevanja i kvalitete za ovu sortu odgovara srednji uzgoj i kratki rez.

Delight

Također je besjemena sorta stvorena u Kaliforniji. Kod nas se još ispituje.

Grozd je srednji i velik, srednje zbit sa 1—2 krila. Bobice su srednje veličine, jajolike. Kožica je čvrsta, zlatnožute boje s taminim točkicama.

Rodnost je velika. Dozrijeva u II epohi.

To je hibrid francuskog selekcionera Seyvea Villarda.

Grozd je srednje velik i velik. Bobice isu produžene. Meso je sočno, muškatnog okusa. Rodnost je velika i redovita.

Prikladna je sorta za povišene i visoke uzgoje. Može se primjenjivati kratki i mješoviti rez.

Afus ali

Podirijetlom je iz Male Azije. Kod nas se uzgaja najviše u Makedoniji i Srbiji.

Čokot je vrlo jak, vegetacija bujna. Rozgva je debela, duga s dugačkim internodijima, kestenjaste boje. List je srednje velik, duguljast, trodijelan, velikih zubaca.

Cvijet je hermafroditan. Grozd je velik i vrlo velik, konusan, razgranat. Srednje je zbijen ili rastresit. Veličina je grozda 200—500 g, a pojedini su grozdovi teški i do 2 kg. Bobice su velike, dužine oko 4 cm. Kožica je debela, čvrsta, prozirna, zelenožute boje.

Dozrijeva u III epohi. Rodnost je velika i redovita. Uspijeva u toplim krajevima, na plodnim, propusnim tlima i na toplim položajima.

Prikladna je sorta za povišene i visoke uzgojne oblike uz dugu i mješovitu rezidbu.

Prikladna je za čuvanje i transport.

Muškat Italija

Križanac je Pirovana (I. P. 65), dosta raširen u svim vinogradarskim zemljama.

Čokot je jak, bujne vegetacije. Rozgva je jaka, duga i debela, smeđe boje. List je srednji ili velik, peterodijelan. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednje velik ili velik, konusan, rastresit. Težina grozda varira od 200 do 500 grama. Bobice su jajolike, velilke. Kožica je debela, zelenožute boje sa sitnim rđastim točkicama. Meso je čvrsto, slabe muškatne arome.

Dozrijeva u kasnijoj III epohi. Rodnost je velika i dosta redbvita.

Prikladna je sorta za povišeni i visoki uzgoj. Reže se na dugo rodno drvo.

Potječe iz Engleske, gdje je dobiven križanjem između sorti muškat aleksandrijski i tirolan crai.

Čokot je dosta velike bujnosti. Rozgva je duga, crvenosmeđe boje. List je duguljast, srednje veličine, peterodijelan, dubokih ureza. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je srednji i velik, razgranat, ogranci su na dugim peteljkama, konusan, rastresit. Težina grozda varira od 150 do 350 grama. Bobice su srednje i velike, jajolike. Kožica je tanka, tamnomodra, s obilnim maškom. Meso je vrlo sočno sa jako izraženim muskatnim okusom.

Dozrijeva u III epohi. Zahtijeva dobar, topao položaj, propusna tla. U manje povoljnim uvjetima dozrijevanje je nejednoliono.

Prikladna je sorta za povišene i visoke uzgojne oblike. Traži dugu i mješovitu rezidbu.

Muškat aleksandrijski

Sorta je najviše raširena u španjolskoj i Italiji. Kod nas je raširena u maloj mjeri u Dalmaciji i oko Smedereva.

Grozd je velik, piramidalan, dug, srednje zbijen. Bobice su male ili srednje veličine, izrazito jajolike. Kožica je debela, otporna, zelenkaste boje, na sunčanoj strani zlatnožute boje. Meso je čvrsto, intenzivnoga muškatnog okusa. Rodnoi&t je srednja, 80—100 q/ha. Dozrijeva u toplim krajevima u III epohi. Zahtijeva plodno tlo. Prikladan je za povišeni i visoki uzgoj, na pergole. Rezidba je duga i mješovita.

Zimsko bijelo

Uzgaja se u Makedoniji.

Ima hermafroditan cvijet, malen trodijelan list i dugu tanku rozgvu.

Grozd je velik, krilat, rastresit, težina se kreće od 200 do 400 grama. Bobice su srednje velike, jednolične, jajolike. Kožica je debela, zelenožute boje s tamnim točkicama, pokrivena maškom. Sok je bezbojan i bez mirisa.

Dozrijeva u IV epohi. Rodnost je velika i redovita. Prikladna je sorta za propusna tla, za visoki uzgoj uz primjenu duge i mješovite rezidbe.

Krivaja bijela

Potječe iz Male Azije, a kod nas je malo raširema u južnom dijelu jadranskog rajona.

Grozd je velik, valjkast, rastresit, težina varira od 200 do 300 grama. Bobice su velike, svinute i zašiljene. Kožica je tanka, zlatnožute boje, prozirna. Dozrijeva u IV epohi. Rodnost je dosta dobra i redovita. Prikladna je za srednji i visoki uzgoj.

Gros vert

Potječe iz Francuske.

Grozd je srednje veličine, zbit. Bobice su velike, okrugle ili malo proidužene. Kožica je tanka, ali čvrsta i otporna, zelenožute boje. Rodnost je velika i redovita. Prikladna je sorta za čuvanje.

Sultanina bijela

Podrijetlom je iz Male Azije. Uzgaja se u toplim krajevima za proizvodnju suhoga grožđa. Kod nas se uzgaja uglavnom u Makedoniji i vrlo malo u Dalmaciji i Srbiji.

Vrlo je bujne vegetacije, rozgva je duga, debela, dugih internodija, sivožute boje. List je velik, cijeli ili trodijelan, često asimetričan. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je velik, čunjast, dug, često krilat, rastresit ili srednje žbit. Bobice su male ili srednje veličine, jajolike. Kožica je srednje debela, srasla s mesom, čvrsta, žutozelene do jantarnožute boje sa sitnim tamnim točkicama. Meso je čvrsto. Sjemenke nisu razvijene.

Dozrijeva u IV epohi. Rodnost je dosta dobra. Prikladna je za povišene i visoke uzgojne oblike. U našim se krajevima mora rezati na dugo rodno drvo s lukovima od 10 do 15 i više pupova.

Oliveta crna (Olivette noire)

Čokot je vrlo bujan, rozgva duga i debela, srednje dugih internodija, crvenosmeđe boje. List je srednje veličine, okmgao, peterodijelan, tanak i gladak.

Grozd je vrlo velik, dug, konusan ili piramidalan. Bobice su vrlo duge, eliptione ili šiljaste. Kožica je debela, tamnomodre boje s obilnim maškom. Meso je čvrsto i hrustavo, bezbojno. Dozrijeva u III—IV epohi.

Rodnosti je velike i redovite. Vrlo je prikladna za duže čuvanje.

Crveni valandovski drenak

Potječe iz Male Azije. Kod nas se uzgaja samo u južnom dijelu Makedonije.

Čokot je bujan, rozgva je debela, dugih internodija, sivosmeđe boje. List je velik, trodijelan ili peterodijelain. Cvijet je funkcionalno ženski.

Grozd je vrlo dug, valjkast, težina varira od 120 do 400 grama. Bobice su velike, jajolike do šiljaste. Kožica je debela, neprozima, otvoreno do tamnocrvene boje s obilnim maškom. Meso je vrlo čvrsto, sok bezbojan i bez mirisa. Dozrijeva u III epohi.

Zbog funkcionalno ženskog cvijeta oplodnja je slaba, pa je prirod neredovit. Prikladna je sorta za visoki uzgoj, za pergole, a traži dugu i mješovitu rezidbu.

Zimsko bijelo

Uzgaja se u Makedoniji.

Ima hermafroditan cvijet, malen, trodijelan list i dugu tanku rozgvu.

Grozd je velik, krilat, rastresit; težina se kreće od 200 do 400 grama. Bobice su srednje velike i velike, jednolične, jajolike. Kožica je debela, zelenožute boje s tamnim točkicama, pokrivena maškom. Sok je bezbojan i bez mirisa.

Dozrijeva u IV epohi. Rodnost je velika i redovita. Prikladna je sorta za propusna tla, za visaki uzgoj uz primjenu duge i mješovite rezidbe.

Krivaja bijela

Potječe iz Male Azije, a kod nas je malo raširena u južnom dijelu jadranskog rajona.

Grozd je velik, valjkast, rastresit, težina varira od 200 do 300 grama. Bobice su velike, svinute i zašiljene. Kožica je tanka, zlatnožute boje, prozirna. Dozrijeva u IV epohi. Rodnost je dosta i dobra i redovita.

Prikladna je za srednji i visoki uzgoj.

Gros vert

Potječe iz Francuske.

Grozd je srednje veličine, zbit. Bobice su velike, okrugle ili malo produžene. Kožica je tanka, ali čvrsta i otporna, zelenožute boje.

Rodnost je velika i redovita. Prikladna je sorta za čuvanje.

Sultamina bijela (kišmiš bijeli, Thompson Seedlees)

Podrijetlom je iz Male Azije. Uzgaja se u toplim krajevima za proizvodnju suhoga grožđa. Kod nas se uzgaja uglavnom u Makedoniji i vrlo malo u Dalmaciji i Srbiji.

Vrlo je bujne vegetacije, rozgva je duga, debela, dugih intemodija, sivožute boje. List je velik, cijel ili trodijelan, često asimetričan. Cvijet je hermafroditan.

Grozd je velik, čunjasit, dug, često krilat, rastresit ili srednje zbit. Bobice su male ili srednje veličine, jajolike. Kožica je srednje debela, srasla s mesom, čvrsta, žutozelene do jantarnožute boje sa sitnim malim točkicama. Meso je čvrsto. Sjemenke nisu razvijene.

Dozrijeva u IV epohi. Rodnost je dosta dobra. Prikladna je za povišene i visoke uzgojne oblike. U našim krajevima mora se rezati na dugo rodno drvo s lukovima od 10 do 15 i više pupova.

Berba grožđa

Berba grožđa za preradu

Berba se vrši kad je grožđe dostiglo tehnološku zrelost, tj. kad je prikladno za preradu ili upotrebu u svježem stanju.

Zrelost grožđa određuje se po izgledu i organoleptički, kemijskom analizom i fizikalno—kemijskim metodama pomoću tzv. mošnih vaga i refraktometrom.

Po vanjskim znacima ustvrđuje se zrelost prema stanju vegetacije i pojedinih organa, osobito lišća, peteljkovine, peteljčica i bobice. Listovi poprimaju žutu ili crvenu boju i počnu se sušiti, naročito stariji listo-vi na osnovi mladice. Peteljkovina gubi dio vode, postaje čvršća i tamnije boje. Peteljka na osnovi odrveni. Bobica je mekana i ima boju karakterističnu za sortu uz obilan mašak na kožici.

Organoleptički ocjenjuje se dozrelost po ukusu soka i po sadržaju šećera i kiseline.

U tijeku faze dozrijevanja u bobici se smanjuje količina kiseline, a povećava količina šećera do granice koja odgovara svojstvima sorte i uvjetima za dozrijevanje u dotičnoj godini. Prvo mjerenje šećera vrši se oko 10—12 dana prije berbe. Iz nasada se uzima prosječni uzorak, tj. skupi se grožđe s raznih dijelova nasada i raznih položaja na čokotu, izmulja se i u moštu se ustvrđuje količina šećera. Drugo mjerenje šećera vrši se nakon 2—3 dana, a pri koncu mjerenje se vrši svaki dan. Kad se ustanovi da se količina šećera više ne povećava, postignuta je potpuna tehnološka dozrelost i može se započeti s berbom.

U povoljnim godinama s toplom i suhom jeseni može se grožđe ostaviti još neko vrijeme na čokotu. Tada se zbog gubitka vode šećer koncentrira i relativno povećava uz stanovito smanjenje priroda. To se prakticira za proizvodnju visokokvalitetnih, specijalnih i desertnih vina.

Točni sadržaj šećera vrši se kemijskim metodama u laboratoriju. U praksi se količina šećera određuje pomoću mošnih vaga i refraktometara. Od mošnih vaga najviše se koriste klosterneuburška ili Baboova i Oechsleova mošna vaga. Za mjerenje mošnim vagama, osim same vage, potreban je stakleni cilindar odgovarajuće veličine, tako da mošne vage u njima slobodno plivaju, da ne dodiruju dno niti da se prislone uza stijenike (sl. 63).

Sl. 63. Određivanje šećera u moštu
Izostavljeno iz prikaza

Mošt se po mogućnosti procijedi ili ostavi u posudi da se najprije istaloži, pa se uzme bistri dio. Mošt mora ima/ti temperaturu koja je označena na mošnoj vagi ili se vrši korektura očitanja prema temperaturi.

Klosterneuburška ili Baboova mošna vaga pokazuje utezne postotke šećera u moštu. Očitanje od 20 znači da u 100 kg mošta ima 20 kg šećera. Količina šećera u 100 l mošta dobijemo tako da Baboove stupnjeve ipomnožimo s gustoćom mošta koja se određuje Oechsleov’om mošnom vagom. Npr., mošt ima 19,0 Kl° i 94 Oe°, gustoća je 1,094. U 100 l mošta ima u ovom slučaju:

19,0 x 1,094 = 20,786 kg šećera.

Sve su vrijednosti izračunate u posebnim tablicama, pa se iz njih mogu preračunavati.

Oechsleova mošna vaga pokazuje gustoću. Na vazi su označeni samo tzv. Oechsleovi stupnjevi. Gustoću dobijemo tako da pred očitani broj dodamo 1,0 ako broj ima 2 znamenke ili 1 ako broj ima 3 znamenke.

Npr., ako mošna vaga pokazuje 86, gustoća je 1,086. Ako na vagi očitamo 106, gustoća mošta je 1,106.

Vrijednost 1,085 pokazuje da 100 1 mošta teži 108,5 kg, a 1 1 tog mošta 1,085 kg.

Iz Oechsleovih stupnjeva izračunavamo približnu količinu šećera tako da očitani broj podijelimo sa 4 i od toga odbijemo 3. Npr., mošt sa 96 Oe’ ima 96:4 = 24 — 3 = 17 uteznih postotaka šećera.

Uz šećer u moštu se mjeri i kiselina. Ukupne kiseline određuju se titracijom sa n/4 NaOH i izražava se u vinskoj kiselini.

Berba grožđa vrši se po sortama. U malim nasadima, gdje se obično uzgaja veći broj sorti, beru se sve sorte zajedno. Zbog dozrijevanja sorti, u različito vrijeme na takav se način ne positiže dobra kvaliteta, već samo slabija stolna vina.

Pripreme za berbu treba vršiti na vrijeme, barem 10 dana prije berbe. Za berbu treba osigurati radnu snagu, alat za berbu, suđe i transportna sredstva. Grožđe nakon berbe treba odmah transportirati do mjesta prerade i što prije početi s preradom. Ako do prerade treba čekati duže vremena, potrebno je sumporiti sa 5 g kalij—metabisulfita na 1 q kljuka.

Berbu treba vršiti samo za povoljnog vremema. Za vrijeme kiše berba se mora prekinuti i nastaviti nakon 1—2 dana. Nije povoljno vršiti berbu za vrijeme jake rose, već početi kasnije ujutro kad je rosa nestala i grožđe se osušilo. Također nije povoljno vršiti berbu po velikoj vrućini, ali se ito obično ne može izbjegnuti. Najpovoljnija temperatura za berbu jest 15—20°C.

Berba se vrši ručno, škarama ili nožem. Grozdovi se stavIjaju u manje posude, limene ili plastične. Iz ovih se prenose u veće sudove brente (putunje) i njima prenosi u kace ili u prikolice obložane nepropusnim ceradama.

Danas se već vrše ispitivanja za primjenu strojeva za berbu grožđa. Ima više tipova strojeva koji rade na različitim princjpima:

1. Odsijecanjem grozdova s pomoću vodoravno postavljenih noževa. Za primjenu ovog stroja potreban je visoki uzgoj i takav smještaj mladica da grozdovi slobodno vise. Prikladne su sorte s dugim peteljkama. Ovaj je tip stroja dosta kompliciran za primjenu.
2. Mehanička trešnja grozdova i oslobađanje bobica od peteljikovine. Ovaj je tip stroja prikladan osobito za sorte kojih bobice kod potpune zriobe lako otpadaju. Ovamo spadaju neki stari direktno rodni hibridi, koji se još dosta uzgajaju u SAD za proizvodnju grožđanih sokova. Dobar je uspjeh postignut i sa sortama vinove loze.
3. Usisavanje grozdova s pomoću jakih usisavača. Prije berbe pomoću sredstava za defolijaciju skine se lišće u visini grozdova i zatim se strojem izvrši berba grozdova.

Potrebno je provesti još dosta ispitivanja da se ustvrdi prikladnost pojedinih tipova strojeva. U svakom slučaju, ovi će strojevi utjecati na sistem uzgoja i na primjenu nekih ampelotehničkih zahvata koji će omogućiti mehanizaciju berbe grožđa.

Berba stolnoga grožđa

Berba stolnoga grožđa mora se vršiti s naročitom, pažnjom da se ne oštećuju grozdovi i da mašak ostane čitav, radi što ljepšeg izgleda i boljeg čuvanja.

Za dozrelost stolnoga grožđa ne vrijede isti kriteriji kao i za grožđe za preradu. Prije svega, stolno grožđe ne smije biti prezrelo i ne sadrži nikad tako veliku količinu šećera kao vinsike sorte.

Prikladnost za potrošnju zavisi od odnosa šećera i kiseline, te od ukusa, arome i vanjskog izgleda grožđa. Stolno grožđe može biti prikladno za potrošnju već kod sadržaja šećera oko 17%Kod sorti s malom ‘količinom kiselina i sadržaj šećera može biti manji.

Kod stolnog grožđa dozrelost i vrijeme berbe može se odrediti prema indeksu zrelosti, tj. odnosu šećera i kiseline koji se izražava formulom:

I Z = % šećera / % kiseline

Indeks zrelosti različit je za svaku sortu. Npr., u Bugarskoj sorta smederevka pirikladna je za berbu uz indeks zrelositi 3,6, a sorta čauš 2,5.

Kod nas na području Istre kod nekih stolnih sorti indeks zrelosti kreće se od 2,4 do 3,5.

Stolno se grožđe podbire, tj. berba se vrši u 2—3 navrata, prema zrelosti grozdova. Berbu treba vršiti samo po lijepom i posve suhom vremenu jer vlažno grožđe brzo propada.

Alat za berbu stolnoga grožđa

Za berbu stolnoga grožđa mogu također služiti obične škare ili noževi. Grozd se lijevom rukom pridržava za peteljku grozda. Postoje, međutim, posebne škare koje uz rezanje grozdove odmah i prihvaćaju. To je dobar način jer se grozd ne niora prihvaćati rukom, te mašak na bobicama ostaje čitav. Grozd se odreže po sredini peteljke.

Grozdovi se slažu u sanduke, i to položeno ili s peteljikom nagore. Sanduoi s grožđem prevezu se do prostorija za klasiranje i pakiranje.

Sortiranje i pakiranje stolnoga grožđa

Sortiranje se vrši u prostranim i svijetlim posebnim prostorijama širine 8—12 m, a dužine prema potrebi i kapacitetu.

Pod je betoniran radi lakšeg čišćenja. U prostorijama su postavljeni stolovi visine 80 cm, širine 100 cm, a dužine 5—8 m. Radnici su snabdjeveni sipecijalnim škarama s tupim rubom za čišćenje grozdova.

Sanduci s grozdovima iz vinograda stave se na stolove. Grozdovi se pojedinačno prihvate lijevom rakom za peteljku, a desnom se s pomoću šikara odstrane svi oštećeni, natrali dijelovi i bohice. Bobice se režu po sredini peteljčice.

Očišćeno se grožđe pakira. Za pakiranje stolnoga grožđa služi slijedeća ambalaža:

1. Mala otvorena plitka letvarica, dužine 45 cm, širine 20 cm, visine 9,5 cm i težine oko 0,5 kg. Može primiti 5,5—6 kg grožđa (sl. 64).
2. Srednja otvorena plitka letvarica, dužine 50 cm, širine 30 cm, visine 10 cm, težine 0,8 kg. Sadrži 10 kg grožđa.
3. Velika otvorena plitka letvarica dužine 56 cm, širine 38 cm, visine 10—15 cm, težine 1 kg. Može primiti oko 16 kg grožđa.
4. Mala kosa letvarica. Dno je dužine 32 cm i širine 18 cm. Poklopac je dužine 48 cm, širine 35 cm. Visina je 17,5 cm, težina oko 1,2 kg. Može primiti 8—10 kg grožđa.

Ambalaža se izrađuje od rezanog drva jele, smreke ili topole. U zadnje vrijeme ambalaža se izrađuje od plastićnih masa.

Čuvanje stolnoga grožđa

Grožđe se može čuvati u običnim skladištima bez rashladnog uređaja. Sprema se u poroznom materijalu, kao što je pijesak, usitnjeno pluto, piljevina ili slama. Temperatura čuvan ja iznosi 4—8°C i vlaga 80—90%.

Drugi stari način čuvanja vrši se tako da se grozd odreže s dijelom rozgve koja se uroni u posudicu sa vodom. Temperatura čuvanja iznosi 4—7°C i vlaga 80—90%.

Prostorije za čuvanje grožđa moraju se sumporiti svaki tjedan.

Danas je jedini racionalni način čuvanja stolnoga grožđa u hladnjačama. čuvanje se vrši na temperaturi —0,5 do 1°C, uz vlažnost zraka oko 85%. Svakih 10 dana vrši se sumporenje prostorije i čišćenje grozdova.

Vrijeme čuvanja u hladnjači zavisi od sorte, zdravstvenog stanja i dozrelosti i može iznositi 1—5 mjeseci.

Transport stolnoga grožđa

Grožđe je vrlo osjetljivo i treba stoga imati posebna prijevozna sredstva za transportiranje od vinograda do prostorije za sortiranje i pakiranje i odatle do tržišta. Sposobnost za transport zavisi od svojstava sorti. Transport se može obaviti svim transportnim sredstvima, počevši od željeznice do kamiona—hladnjača. Važno je da je grožđe dobro spakirano, a sredstvo transporta mora imati vrlo elastiona pera, omogućenu ventilaciju, povoljnu temperaturu i zaštitu od napada bolesti i štetnika.

Kapacitet običnih kamiona za prijevoz iznosi 1000—3000 kg, a kamioma hladnjača do 25000 kg, tj. 2,5 vagona.