Nakon što je Nizozemac Antonie van Leeuwenhoek (Levnhuk) potkraj 17. stoljeća utemeljio mikrobdologdju, grandee te znanosti nepredviđeno su se proširile na mnoga znanstvena područja. Mikrobiologija se nezaustavljivo i brzo razvija zahvaljujući novim istraživačkom postupcima, svrhovitijim tehničkim pomagalama, sve brojnijim istraživačkim otikrićima i cjelovitijom spoznajama o mikroorganizmima i njihovim sposobnostima. Genijalna otkrića u biologiji dovela su u ovom stoljeću do novih dokaza kojima su se povezale »životne niti« polimerizirane dezoksiribonukleinske kiseline (DNK) s nasljeđivanjem.
Mikroskopski vidljivi objekti, započinjući s najsitnijim virusima i završavajući sa stanicama tumora u staničnim kulturama, postupno su postali jedinstveni modeli za mnoga biokemijska, citološka i fiziološka istraživanja. Na osnovi rezultata Istraživanja mikrobiologa, a i velikog mnoštva ostalih znanstvenika, mikrobiologija je u neprakidnu usponu i postaje očito kolika je njezina uloga u velikom broju uzbudljivih i važnih otkrića u mnogim znanostima, kao u poljoprivredi, biokemiji, genetici, humanoj i veterinarskoj medicini, molekularnoj biologiji, farmakologiji, fiziologiji i dr. Sve se te znanosti razvijaju na sve boljem razumijevanju ustrojstva i uloge mikrobnih stanica i primjeni mikrobioloških načela odnosno izvedbenih postupaka. Mikrobiolog se, viŠe nego specijalist u bilo kojoj drugoj grani znanosti, sve uspjelije primiče otkrivanju skrivenih dijelova veličanstvene zagonetke prirode – tajne života.
Ovaj je udžbenik napisan tako da studentima otvori široke vidike mikrabiologije i objasni mnoge zanimljive pojave u svijetu mikroba. Napisan je i s nakanom da u studentima a i u ostalim zainteresiranim čitateljima koji žude za upoznavanjem mikroorganizama, a osobito njihove korisne primjene, pobudi izrazitije zanimanje za tu znanost. No za potpuno razumijevanje mikrobiologije prijeko su potrebna neka osnovna znanja iz biologije, fizike, a pogotovo iz kemije, budući da je živ organizam, zapravo, nalik na zgradu sastavljenu od svrhovito raspoređenih molekula. Stoga se razumijevanjem procesa u živome organizmu na razini molekula lakše shvaćaju sve pojave što ih obrađuje mikrobiologija. Osnovna mi je nakana pri pisanju ovog udžbenika bila da ispunim dva bitna zahtjeva: poticanje čitateljeva zanimanja za mikroorganizme što lakše razumijevanje osnovnih mikrobiologijskih spoznaja.
Udžbenik je podijeljen u sedam dijelova. Nakon kratka uvoda slijedi prvi dio udžbenika s poglavljem koje čitateljevu pozornost skreće na djelovanje mikro¬organizama u svagdašnjem životu. To je poglavlje povezano s pregledom mikrobiologije kao znanstvene discipline i obuhvaća jezgrovitu raspravu o neslućenim mogućnostima mikrobiologije u bliskoj budućnosti uza sažet uvod u povijesni razvoj mikrobiologije.
Drugo poglavlje razmatra načela razvrstavanja (klasifikacije) mikroorganizama, njihovu ulogu u tvarnoj mijeni, s posebnim osvrtom na ulogu mikroorganizama u životu ljudi. U trećem se poglavlju opisuju opće osobine mikroorganizama, a potom građa i djelovanje eukariontske i prokariontske stanice. Pobliže je opisana fina građa tipične bakterijske stanice, uloga citoplazmatske opne i stanične stijenke u pribavljanju energije, prijenosu hranjivih tvari i razmnožavanju bakterijskih stanica. Prikazani su i tvorba i uloga čahura (kapsula), bakterijskih endospora i pigmenata.
Drugi dio, »Svijet mikroorganizama«, podijeljen je u pet poglavlja, a prikazuje sheme podjele (klasifikacije) mikroorganizama i proučavanje odnosa što vladaju između bakterija, gljiva, praživotinja i virusa. Nakon uvodnoga četvrtog poglavlja, u petom se poglavlju razmatra podjela bakterija provedena prema suvremenim mjerilima koja pritom uzimaju u obzir i razlike u stručnoj organizaciji i građi. Iduće, šesto poglavlje, obrađuje osobine kvasaca, plijesni i mesnatih gljiva. Nakon iscrpna prikaza metabolizma gljiva objašnjena je njihova korisna, a i štetna uloga u životu ljudi. Sedmo poglavlje obrađuje prazivotinje i alge, dvije posebne skupine u carstvu Protista, njihove morfološke i fiziološke osobine, međusobne odnose i gospodarstvenu važnost za ljude.
Osmo se poglavlje bavi virusima kao biološkim jedinkama sasvim različitih Osobina od svih ostaM’h skupina mrkroorganizama. Nakon prikaza posebmh osobi-na virusa, razjašnjen je način prijenosa nasljednih poruka virusa u živu stanicu – domaćina u ‘kojoj se oni umnožavaju.
Treći dio, »Mikrobni rast, uzgoj i metabolizam«, opsežno prikazuje opća na-čela, procese i posebne postupke koji se odnose na mikrobni rast, uzgoj i metabolizam mikroorganizama.
Deveto poglavlje objašnjava glavne postupke uzgoja i određivanja (identifikacije) mikrobnih vrsta uz okolišne uvjete nužne za mikrobni rast.
Deseto poglavlje tumači osnovne, a i ostale pojedinosti mikrobnog metaboliz-ma i postupke mjerenja stupnja mikrobnog rasta, ponajviše onog u bakterija.
Uloga makromolekula i najvažniji putovi energije u mikrobnom metabolizmu obrađena je u jedanaestom poglavliu. Navedena je i gospodarstvena važnost kontrolirane mikrobne pretvorbe različitih organskih i anorganskih materijala (supstrata).
U dvanaestom je poglavlju iscrpno prikazana uloga enzima u energijskom me¬tabolizmu mikroorganizama, uz navođenje najvažnijih biokemijskih putova oda-branih fermentacija.
Četvrti dio, »Mikrobna ekologija i uzajamna djelovanja«, bavi se međusobnim djelovanjem mikroorganizama i okoliša. U trinaeslom poglavlju predstavljaju se različiti prokarionti u svijetu mikroba. To poglavlje uključuje i mikrobiologiju okoliša, odnosno uzajamne odnose između mikrobnih zajednica u različitu okolišu, i njihovu ulogu u kemijskim ciklusima života.
Peti dio, »Suzbijanje rasta mikroorganizama«, razmatra kemijske i fizikalne načine suzbijanja rasta i razmnožavanja mikroorganizama, uz primjere praktično važnih postupaka. U četrnaestom su poglavlju pobliže prikazana osnovna načela i posebni laboratorijski postupci.
Šesti dio, »Mikroorganizmi u namirnicama«, bavi se ulogom mikroorganizama u proizvodnji namirnica i mikroorganizmima kao uzročnicima kvarenja namirnica. Uz raspravu o mogućnosti primjene postupaka za izdvajanje (izolaciju) i određivanje mikroorganizama u namirnicama i krmivima, u petnaestom su poglavlju navedeni i postupci suzbijanja mikroorganizama koji uzrokuju otrovanja hranom.
Sedmi dio, »Priručnik za vježbe u mikrobiološkom praktikumu«, podijeljen je u deset vježbi. Svaka vježba je napisana i protumačena s nakanom da se pokusi mogu razumjeti, izvesti i, kada su završeni, opšti.
I. DIO Uvod u mikrobiologiju
1. Svijet mikroorganizama i njihov položaj u prirodi
2. Mikroorganizmi
3. Općenita svojstva mikroorganizama
II. DIO Svijet mikroorganizama
4. Sistematika mikroorganizama
5. Prokarionti: sistematika i nomenklatura
6. Gljive: morfologija i sistematika
7. Protisti (carstvo Protista)
8. Virusi
III. DIO Mikrobni rast, uzgoj i metabolizam
9. Rast mikroorganizama u ovisnosti o okolišnim uvjetima
10. Rast i razmnožavanje bakterija
11. Makromolekule, struktura i uloga
12. Mikrobni metabolizam
IV. DIO Mikrobna ekologija i uzajamna djelovanja
13. Biogeokemijsko kruženje tvari i uzajamno djelovanje između mikrobnih populacija
V. DIO Kontrola mikroorganizama
14. Suzbijanje rasta mikroorganizama
VI. DIO Mikroorganizmi u hrani
15. Mikrobiologija namirnica
VII. DIO Priručnik za rad u mikrobiološkom praktikumu
16. Osnove rada u mikrobiološkom praktikumu
DODATAK
Rječnik pojmova, kratica i simbola
KAZALO