Nazvati se maslinarom ili voćarom znalcem, koji s razumijevanjem uzgaja i njeguje masline ili voćke, možemo tek kad savladamo njihovu rezidbu. Sve se ostalo može, u većoj ili manjoj mjeri, naučiti i iz literature, ali za shvatiti rezidbu je ipak najveća škola praksa, u masliniku sa škarama i pilom u rukama. I to ne jednu sezonu već jedan niz godina zaredom, prateći reakcije biljke na naše zahvate. Potrebno je učiti na stablima u raznim razvojnim stadijima i u različitim uvjetima uzgoja, od dobro održavanih maslina do zapuštenih maslinika.

Shvatiti rezidbu znači upoznati fiziologiju, tj. zakone rasta i razvoja, a koja je opet uvjetovana prirodnim osobinama biljke, ali i uvjetima okoline i ostalim mjerama agrotehnike. Drugim riječima, drukčije su reakcije masline na rezidbu na plićim u odnosu na duboke terene, na zaklonjenim položajima i onima izloženima vjetru, na dobro održavanim, gnojenim i navodnjavanim nasadima u odnosu na one koji to nisu. U jednim uvjetima će, na primjer, jako skraćena višegodišnja vodopija na debljoj grani reagirati bujnim porastom grančica iz spavajućih pupova na njoj te ćemo tako dobiti od nje kvalitetni „rodni čvor“ u sljedećim godinama, dok će u nekim drugim uvjetima od nje preostati samo nekorisni ili suhi štrljak. Rezidbu nikada ne gledamo samuzasebe, većona uvijek trebabiti prilagođena ostalim mjerama održavanja maslinika, a svakako i osobinama pojedine sorte.

Neophodnost učenja rezidbe na terenu ne znači da su knjige o rezidbi nekorisne, i te kako je važno imati teoretsko znanje o maslini samoj kao i o svim činiocima koji su važni za njezin rast i razvoj da bi na konkretnom terenu podesili rezidbu prema njima. Potrebno je naučiti koji su rodni,a koji nerodni pupovi i na kojim se grančicama nalaze. I što je najvažnije, da si možemo stvoriti model prema kojemu želimo orezati maslinu. Taj model nazivamo uzgojnim oblikom. Kad znamo što želimo postići, već nam je dobar dio posia riješen.

Sadržaj

Predgovor
Prirodni rast masline
Rodnost i činioci o kojima ona ovisi
Fiziološke osnove potrebe rezidbe
Tehnološke osnove potrebe rezidbe
Rezidba u prvim godinama nakon sadnje
Uzgojni oblici
Siobodna vaza
Polikonična vaza
Grmolika vaza
Grm
Kugla
Slobodni vretenasti uzgoj
Stožac
Ograda
Palmeta
Ipsilon
Vrste grana
Način rasta grana masline Rezidba na rod Ljetna rezidba
Vrijeme rezidbe, tehnike i alati
Pomlađivanjestabala u rodu i obnovastarih ili oštećenih maslina
Najčešće greške pri rezidbi
Cijepljenje

Prirodni rast masline

Maslina koja izraste izsjemenke ima jedan primarni središnji korijen koji ispočetka raste u dubinu. Bočno korijenje iz njega razvijese na određenoj dubini, što ovisi o težini tla, nešto dublje u lakšim, a pliče u težim tlima, ali u svakom slučaju glavnina korijena masline razvije se u gornjih 60 cm tla. U stvarnosti takvih je stabala jako malo. Najveći dio je razmnožen vegetativno sadnicama dobivenim iz ožiljenih reznica ili sadnjom višegodišnjih izboja iz panja. One imaju samo bočno korijenje. Pa i sadnice dobivene cijepljenjem na sjemenjak, a uzgojene u kontejnerima imaju razvijenije bočno korijenje od središnjega.

Nadzemni dio koji raste izsjemenke najčešće izrasta kao jednostablo. Prema osobinama rasta maslina spada u bazitone biljke. Takve biljke imaju sposobnost da jače tjeraju porast novih grana iz dijelova koji su bliže stablu i bliže tlu. To znači da i maslina ima bujan porast vodopija iz spavajućih pupova na višegodišnjim granama tako da ubrzo krošnja postaje pregusta. Posebno, sadnice iz ožiljenih reznica imaju tendenciju stvaranja bočnih izboja i ako ne bi vršili nikakvu rezidbu, često bi maslina izrasla u obliku višega ili nižega grma. U njemu bi središnji dio rastao u visinu i stvarao krošnju koja bi se postupno dizala, na jednom dominantnom stablu ili na njih nekoliko jačih. Biljke izrasle od izboja ,,od panja“ stvaraju ispočetka rastresitu krošnju, koja se ubrzo zgusne naknadnim porastom vodopija u sredini.

Ako je maslina dobro održavana (obradom ili okopavanjem, gnojidbom i zalijevanjem) ona ima bujan porast mladica po cijeloj krošnji. Raste u širinu i visinu. U razdoblju od prvoga roda pa do 7 8 godina starosti mladice su dugačke, s brojnim rodnim pupovima, a time i njezina rodnost raste iz godine u godinu. Ali tada sesredina krošnje počne „gušiti“, u njoj je nedovoljnosvjetla pri čemu se tu ne razvija novo lišće nego naprotiv, postojeći listovi žute i otpadaju. Vanjski dio krošnje postaje sve gušći, a novoizrasle mladice sve su kraće. Novi listovi rastu uvijek prema van, prema svjetlu, što ima za posljedicu potpuno ogoljavanje sredine. Jedini jači porast predstavljaju vodopije koje iz vršnih dijelova krošnje izrastaju uvis. Od tuda dolazi mišljenje nekih maslinara da ona dobro rodi samo na vrhovima. Naravno, ako nije orezivana, na grančicama tih vrhova bit će nanizani plodovi dok će na kratkim bočnim grančicama krošnje biti po jedan dva ploda.