Šumski ekosistemi zauzimaju ogromno prostranstvo u Crnoj Gori.

U biljno-geografskom pogledu Crna Gora najvećim delom pripada eurosibirsko-severnoameričkoj podoblasti holarktičke florističke oblasti, dok njen severni deo dolazi u pontsko-centralnoazijsku podoblast. U okviru eurosibirsko-severnoameričke podoblasti najveće prostore u Cnoj Gori zauzima mezijska provincija, a samo manji zapadni deo dolazi u ilirsku provinciju. U maloj meri, uglavnom na Prokletijama, zastupljena je i alpsko-visokonordijska podoblast.

Zbog ovako specifičnih biljno-geografskih odnosa, posebnih klimatskih, orografskih i edafskih uslova, šumske fitocenoze u Crnoj Gori su vrlo raznovrsne, sa bogatom i raznovrsnom florom. Šumska vegetacija je izgrađena iz nekoliko stotina asocijacija. Veliki broj biljnih vrsta, pa i rodova, ima endemični karakter, a takođe postoji i znatan broj endemičnih biljnih zajednica (asocijacija), pa čak i viših sintaksonomskih jedinica.

Biodiverzitet šumske flore je veoma izražen. Među više stotina šumskih vrsta posebnu pažnju privlače voćne vrste, kojih ima preko 78. One predstavljaju veoma značajne prirodne resurse, neiscrpan genofond izuzetno važnih vrsta iz više razloga. Pre svega, one predstavljaju važne cenobionte šumskih fitocenoza, često i edifikatorskog karaktera. Osim toga, one predstavljaju važan prirodni izvor samoniklih voćnih vrsta, koje predstavljaju genetski potencijal od ogromne važnosti za selekcione ciljeve i oplemenjivanje gajenih voćaka. Najzad, samonikle (divlje) voćne vrste daju plodove najčešće odličnog kvaliteta i visoke hranljive vrednosti, koji se koriste u ljudskoj ishrani i za industrijsku preradu.

U ovoj studiji dat je kratak pregled prirodnih šumskih fitocenoza Crne Gore i njihovo zoniranje – zonalna (klimatogena), ekstrazonalna i azonalna vegetacija. Posebna pažnja posvećena je rasprostranjenju i zastupljenosti samoniklih voćnih vrsta u šumskim zajednicama Crne Gore. Za svaku vrstu iznete se osnovne morfološke, ekološke, fiziološke i privredne karakteristike, kao i detaljni podaci o rasprostranjenju u šumskim zajednicama Crne Gore, sa kartom i slikom u boji.

Ovakvim svojim sadržajem ova monografska studija predstavlja prilog bližem poznavanju biodiverziteta samoniklih voćnih vrsta Crne Gore i njihovog značaja za šumske fitocenoze centralnog dela Balkanskog poluostrva, uz iscrpne podatke o njihovom rasprostranjenju i kvantitativnoj zastupljenosti, kao i ulozi u oplemenjivanju gajenih voćaka.

SADRŽAJ

A. OPŠTI DEO

I U V O D

II ZNAČAJ SAMONIKLIH VRSTI VOĆAKA ZA VOĆARSKU NAUKU I PRAKSU

1. Korišćenje samoniklih vrsta voćaka u voćarskoj praksi
2. Odabiranje pozitivnih tipova put ka domestifikaciji samoniklih vrsti voćaka
3. Mogućnost korišćenja samoniklih vrtsta voćaka u oplemenjivanju voćaka

IV ZNAČAJ SAMONIKLOG VOĆA U LJUDSKOJ ISHRANI

1. Hranljiva vrednost voća
1.1. Opšte napomene
1.2. Osnovni principi pravilne ishrane
1.3. Uloga osnovnih vrsta materija u ishrani
1.4. Uloga voća u ishrani
1.4.1. Dijetoprofilaktička uloga voća
1.4.2. Dijetoterapeutska uloga voća
1.4.3 Voće kao korektor biološke defektnosti hrane
2. Hemijski sastav samoniklog voća
3. Prednost samoniklog voća kao hrane iz prirode

V EKONOMSKI ZNAČAJ SAMONIKLOG VOĆA

1. Branje i sakupljanje samoniklog voća – dopunski izvor dohotka
2. Mogućnost prerade samoniklog voća
3. Samoniklo voće kao sirovina za farmaceutsku industriju
4. Samonikle voćke kao biomeliorativne vrste
5. Samonikle voćke kao pčelinja paša

VI PRIRODNE KARAKTERISTIKE CRNE GORE

1. Geografski položaj
2. Osobine klime
3. Osobine zemljišta

VII ŠUMSKE BILJNE ZJEDNICE CRNE GORE, IZVORIŠTE

SAMONIKLIH VRSTI VOĆAKA
1. Sredozemna regija
2. Kontinentalna regija

VIII SAMONIKLE VRSTE VOĆAKA ŠUMSKIH EKOSISTEMA CRNE GORE

1. Zastupljenost samoniklih vrsti voćaka u šumskim zajednicama, na pojedinim lokalitetima Crne Gore
Okolina Bara
Okolina Ulcinja
Okolina Skadarskog jezera
Okolina Lovćena
Okolina Podgorice
Okolina Prokletija
Okolina Bjelasice (Biogradska gora)
Područje Tare kod Kolašina
Okolina Murino
Okolina kanjona Pive i Komarnice
Okolina Sjekirice
Okolina Visitora
Okolina Zelenin
Okolina Mali Rid
Okolina Ljubišnja
Okolina Nikšića
2. Rasprostranjenje i zastupljenost samoniklih vrsti voćaka u šumskim zajednicama Crne Gore
Amelanchier ovalis L.
Cornus mas
Cornus sanguineus
Corylus avellana
Corylus colurna
Crataegus monogyna
Cotoneaster tomentosa
Fragaria vesca
Juniperus communis
Juniperus oxycedrus
Juniperus sibirica
Lonicera alpigena
Lonicera caprifolium
Lonicera etrusca
Lonicera nigra
Lonicera xylosteum
Malus silvestris
Myrtus communis
Pirus communis var. piraster
Pistacia lentiscus
Pistacia terenbinthus
Prunus avium
Prunus mahaleb
Prunus spinosa
Punica granatum
Rhamnus cartarticus
Rhamnus palax
Rhamnus intermedia
Rhamnus rupestris
Rhamnus saxatilis
Ribes alpinus
Ribes grossularia
Ribes petraeum
Rosa arvensis
Rosa alpina
Rosa canina
Rosa sempervirens
Rubus caesius
Rubus idaeus
Rubus saxatilis
Rubus ulmifolius
Ruscus aculeatus
Sorbus aria
Sorbus aucuparia
Sorbus chamemespilus
Sorbus torminalis
Vaccinium myrtillus
Vaccinium vitis idaeae
Vaccinium uliginosum
Viburnum lantana
Vitis silvestris

IX OSTALE SAMONIKLE VRSTE VOĆAKA U ŠUMSKIM ZAJEDNICAMA CRNE GORE

X TAKSONOMSKI I FILOGENETSKI POLOŽAJ SAMONIKLIH VRSTI VOĆAKA

B. POSEBNI DEO

1. ROD AMELANCHIER L.
– A. ovalis L.
2. ROD ARBUTUS L.
– A. unedo L.
3. ROD ARCTOUS
– A. alpina L.
4. ROD BERBERIS L.
– B. vulgaris L.
5. ROD CERATONIA L.
– C. siliqua L.
6. ROD CASTANEA MILL.
– C. sativa Mill.
7. ROD CORNUS L.
– C. mas L.
– C. sanquinea L.
8. ROD COTONEASTER MEDIC.
– C. intergerrimus Med.
– C. tomentosa Lindll.
9. ROD CORYLUS L.
– C. avellana L.
– C. colurna L.
10. ROD CRATAEGUS L.
– C. monogyna Jacq.
11. ROD EMPETRUM L.
– E. nigrum L.
12. ROD FICUS L.
– F. carica L.
13. ROD FRAGARIA L.
– F. moschata Duch.
– F. vesca L.
14. ROD JUGLANS L.
– J. regia L.
15. ROD JUNIPERUS L.
– J. communis L.
– J. oxycedrus L
– J. phoenica L.
– J. macrocarpa L.
– J. sibirica L.
16. ROD LIGUSTRUM L.
– L. vulgare L.
17. ROD LONICERA L.
– L. etrusca L.
– L. coerulea L.
– L. borbasiana L.
– L. caprifolium L.
– L. nigra L.
– L. xylosteum L.
– L. implexa
18. ROD MALUS MILL.
– M. silvestris Mill.
19. ROD MYRTUS L.
– M. communis L.
20. ROD OLEA L.
– O. europea L.
21. ROD OPUNTIA L.
– O. ficus indica L.
22. ROD PHYSALIS
– Ph. Alkekegni L.
23. ROD PIRUS L.
– P. amygdaliformis Vill.
– P. communis L.
24. ROD PISTACIA L.
– P. lentiscus L.
– P. terebinthus L.
25. ROD PRUNUS L.
– P. amygdalus Stde.
– P. avium L.
– P. mahaleb L.
– P. spinosa L.
26. ROD PUNICA L.
– P. granatum L.
27. ROD RHAMNUS L.
– R. alternus L.
– R. catarticus L.
– R. fallax L.
– R. intermedius L.
28. ROD RHUS
– Rh. coriaria L.
29. ROD RIBES L.
– R. alpinum L.
– R. glossularia L.
– R. petraeum L.
30. ROD ROSA L.
– R. agrestis Savi.
– R. arvensis L.
– R. canina L.
– R. pendulina L.
– R. sempervirens L.
– R. spinosissima L.
31. ROD RUBUS L.
– R. caesius L.
– R. hirtus L.
– R. idaeus L.
– R. saxatilis L.
– R. ulmifolius L.
32. ROD RUSCUS L.
– R. aculeatus L.
33. ROD SAMBUCUS L.
– S. nigra L.
34. ROD SORBUS L.
– S. aria L.
– S. aucuparia L.
– S. austriaca L.
– S. chamaemespilus L.
– S. torminalis L.
35. ROD VACCINIUM L.
– V. myrtillus L.
– V. uliginosus L.
– V. vitis idaea L.
36. ROD VIBURNUM L.
– V. lantana L.
– V. opulus L.
37. ROD VITIS L.
– V. silvestris L.
38. ROD TAXUS L.
– T. baccata L.
39. ROD ZIZYPHUS L.
– Z. jujuba L.

LITERATURA