O njima se puno priča, a tako malo zna riječ je, naravno, o borovnicama iz uzgoja. Borovnica spada među rijetke vrste voća o čijem podrijetlu i osobinama ukusnog ploda prosječan korisnik ne zna baš puno. One ne potječu, kako se to obično misli, od domaćih šumskih borovnica već su, ne tako davno, u Europu uvezene iz Amerike. Nazivamo ih uzgojnim borovnicama i radujemo se njihovim krupnim, plavim i aromatičnim plodovima neusporediva okusa. Uz to, plodovi borovnica su jako zdravi jer njihovi brojni sastojci pomažu pri ublažavanju svakodnevnog stresa.

Zbog potrebe za posebnom vrstom tla uzgoj borovnica uglavnom je ograničen na kisela, manje hranjiva šumslca i livadska tla. Doduše, posljednjih se godina ulažu napori kako bi se razvila nove sorte i tehnika uzgoja i time omogućilo kultiviranje borovnica na zapuštenim oranicama. Na taj bi se način osigurala veća površina za uzgoj te tako udovoljilo rastućim potrebama tržišta. Svaki proizvođač trebao bi težiti proširivanju ponude ove zanimljive vrste voća. Budući da je za borovnice moguće postići vrlo dobru cijenu, trebale bi za većinu uzgajivača biti dostojna zamjena drugim vrstama voća.

Rijetke su biljke s toliko višestruko korisnih svojstava kao što su to borovnice i brusnice. One su u posljednje vrijeme naprosto pravi hit te aktualna tema napisa i priloga u mnogim časopisima. Predmet su zanimanja za amaterski ili pak profesionalni uzgoj te proizvodnju najrazličitijih delicija.

Drevno američko voće, korišteno kao prirodni lijek, danas se nudi tržištu u različitim oblicima: kao organski stopostotni sok s ekocertifikatom, sastojak multivitaminskih napitaka, čudotvorni nektar, osnovica za sirupe i sokove, kao „ekskluzivni“ proizvod svih proizvođača sokova, olcrepljujući čaj od listova brusnice, tablete protiv infekcija, šumeće tablete, energetske pločice od raznovrsnih žitarica, obogaćene borovnicom ili brusnicom. Zatim u obliku kolača, bombona, čokolade s borovnicom ili brusnicom, meda s dodatkom ovih plodova za podizanje energije i jačanje imuniteta, vina od borovnice, borovnice ili brusnice u rakiji, najrazličitije pripremljenih džemova, želea, umaka uz divljač ili druga jela, osušenih plodova brusnice, tzv. „crasina“ , sličnih grožđicama, ali puno skupljih slatkiša, itd.

No iznad svega su njihove ljekovite osobine. Naročito se brusnicama pripisuju snažna antioksidativna djelovanja. Brusnica je prirodni antibiotik koji dokazano ublažava razne upale, osobito one mokraćnog sustava. Zbog velikog sadržaja vitamina C i raznovrsnih minerala, podižu imunitet, korisne su za probavni sustav, pravilno funkcioniranje bubrega i jetre, sniženje šećera u krvi, kolesterola i sl. Pomažu protiv stresa, iscrpljenosti, održavaju vitalnost, te se doslovno smatraju životnim eliksirom!

Stoga je posve razumljivo da su se borovnice i brusnice odavno u Sjevernoj Americi počele i uzgajati. U posljednje vrijeme ovaj uzgoj uzima maha i u Europi. Smatramo da će naći mnoge poklonike i u Hrvatskoj, u obliku atraktivne lončanice na balkonu, ulcrasnog grma u vrtu, čije ukusne plodove željno iščekujemo, ali i unosnih plantaža, odnosno profesionalne proizvodnje. Naime, u Hrvatskoj postoje i mnoge neadekvatno iskorištene površine zemljišta.

Europa je tek nedavno donekle upoznala brusnicu, voće koje je u Americi već dugo omiljeno. Može ju se lcoristiti kao ukrasno vrtno bilje ili pak uzgajati u većim količinama. Njeni plodovi sjaje intenzivnom crvenom bojom, a najčešće se prerađuju za sokove i umake. Brusnica također zahtijeva površine na kojima zbog visoke kiselosti tla druge uzgojne biljke ne uspijevaju.

U vrijeme sve izraženije svijesti o očuvanju zdravlja i naglog porasta zanimanja za bobičasto voće, uzgoj borovnica i brusnica isplativ je i u Europi. Mali doprinos tomu nastoji pružiti i ova knjiga. Na temelju njihova podrijetla i važnosti uzgoja većina znanja o borovnicama i brusnicama dolazi iz Sjeverne Amerike. Zbog toga u popisu literature prevladavaju izvori na engleskom jeziku.

Kleinmachnovv, jesen 2004. godine
Georg Ebert

Iz knjige ćemo pak saznati o postojanju brojnih kultiviranih sorti borovnica i brusnica s obzirom klimatske raznolikosti, ali i s obzirom na zahtjeve prema tlu. Eto prilike za nove aktivnosti! Možda su kulture borovnica ili brusnica ono što tražimo i što ima dobru perspektivu u nas. Naime, odnedavno je odlukom Vlade RH na šumskom zemljištu putem osnivanja služnosti omogućeno podizanje višegodišnjih nasada vinograda i maslinika. Možda je u budućnosti moguće uzgajanje i borovnica ili brusnica na mnogim neobraslim šumskim površinama, plješinama i prosjekama, prosjekama ispod dalekovoda i sl. Možda uzgajanje borovnica i brusnica predstavlja idealnu djelatnost za stanovnike viših predjela naše domovine, kojima su uskraćene mnoge profitabilne aktivnosti. Štoviše, Hrvatski sabor je u veljači 2002. godine donio Zakon o brdsko-planinskim područjima, koja su od interesa i pod posebnom zaštitom Republike Hrvatske aktivnosti. Štoviše, Hrvatski sabor je u veljači 2002. godine donio Zakon o brdsko-planinskim područjima, koja su od interesa i pod posebnom zaštitom Republike Hrvatske.

Zakon je donesen radi poticanja demografske obnove, naseljavanja, stvaranja preduvjeta da se prirodni i ini gospodarski resursi što kvalitetnije koriste za gospodarski razvoj ovih područja i naše države u cjelini, uz podizanje razine ekološke zaštite prirodnih bogatstava i životnog prostora za Ijude i sva živa bića, te kvalitetnije i ravnomjernije rješavanje socija. Pisati o borovnicama i brusnicama sa aspekta domaćih znanstvenih spoznaja i praktičnih iskustava nije nimalo lako. Ove dvije vrste, iako vrlo popularne i cijenjene u određenim dijelovima Svijeta još uvijek nisu našle svoje mjesto i interes u našoj domovini. Tko je za to kriv ta da li uopće postoji krivac? Teško je na to dati jednostavan i konkretan odgovor. Zapravo, možda je kriva sama nedovoljna spoznaja o kultiviranju ovih vrsta pa se može tumačiti i ovako-kako će se bilo tko odlučiti za uzgoj borovnice i brusnice ukoliko o njima ne zna ništa ili vrlo malo. Upravo radi toga ova knjiga ima jasne ciljeve – informirati i pokrenuti inicijativu kako bi borovnica i brusnica našle svoje mjesto i položaj na domaćem tržištu koje i zaslužuju.

Uzgoj nasada borovnice i brusnice nije posebno složen ukoliko se prije sadnje pravilno i stručno utemeljeno odaberu prikladne površine za sadnju kao i vrsta odnosno sorta. Takolnih prilika gospodarskog rasta i razvoja svih područja.

Slijedom prethodno navedenog, potrudili smo se da u tome razmišljanju pomognemo zainteresiranima prijevodom i izdavanjem ove nove knjige.

Urednik
U Požegi, prosinac 2007. godine

Sadržaj

1 Vrste Vaccinium

1.1 Podrijetlo
1.1.1 Borovnice iz uzgoja
1.1.2 Brusnice
1.2 Počeci i razvoj uzgoja

2 Rast i razvoj biljaka

2.1 Borovnice iz uzgoja
2.1.1 Vegetativni organi i njihov rast
2.1.2 Cvijet
2.1.3 Plod
2.2 Brusnice
2.3 Sastav plodova

3 Uvjeti za uzgoj

3.1 Nasad
3.2 Klima
3.2.1 Temperatura
3.2.2 Padaline
3.2.3 Sunčeva svjetlost
3.2.4 Ostali ldimatski čimbenici
3.3 Tlo
3.3.1 Fizikalna i kemijska svojstva
3.3.2 Organske tvari
3.3.3 Mikoriza
3.3.4 Voda i hranjive tvari
3.4 Sorte pogodne za uzgoj
3.4.1 Stanje u međunarodnom uzgoju
3.4.2 Kultivirane sorte borovnica
3.4.3 Sorte brusnica
3.5 Razmnožavanje vrsta Vaccininm

4 Uzgoj vrsta Vaccinium

4.1 Borovnice iz uzgoja
4.1.1 Sadnice i načini presađivanj a
4.1.2 Njega mladih biljaka
4.1.3 Oblikovanje i rezidba
4.1.4 Navodnjavanje i prihrana
4.1.5 Daljnje mjere njege
4.1.6 Berba
4.1.7 Štetnici i njihovo suzbijane
4.1.8 Bolesti i njihovo suzbijanje
4.2 Brusnice
4.2.1 Sadni materijal i sadnja
4.2.2 Njega mladih biljalca
4.2.3 Rezidba
4.2.4 Navodnjavanje i prihrana
4.2.5 Druge mjere njege
4.2.6 Berba
4.2.7 Štetočine i njihovo suzbijanje
4.2.8 Bolesti i njihovo suzbijanje
4.3 Ostale vrste Vaccinium

5 Ekonomski aspekti

5.1 Vaccinium vrste u voćarstvu
5.2 Prodaja

6 Skladištenje i prerada

Dodatak
Popis literature Izvori fotografija

Skladištenje i prerada

Skladištenje nažalost ne donosi poboljšanje kvalitete plodova, nego to radimo kako bismo ostvarili bolju cijenu plodova. Optimalna gustativna svojstva se ostvaruju na grmu, tako da za povoljan termin berbe ukoliko želimo skladištiti robu moramo odabrati kompromis između dobrog okusa i mogućnosti transporta i kapaciteta i kvalitete skladištenja. Općenito se plodovi nakon berbe ne bi trebali previše dirati kako ne bi nastala oštećenja ili da ne bi došlo do brisanja bijele voštane prevlake.

Budući da bobice nakon odvajanja ne stvaraju tkivo na mjestu odvajanja, nakon berbe na njima ostaju rane tako da spoj i dio epiderme ostaje otvoren. Kroz tako nastale rane mogu ulaziti mikroorganizmi. Više od 90% truleži nakon berbe nastaje na takav način, te je stvaranje što je moguće manje zone odvajanja važan cilj pri stvaranju novih sorata.

Pojava truleži se može spriječiti ako beremo suhe bobice i zatim ih ohladimo. Osobito su osjetljive sorte sa debelim ožiljcima od peteljke preko kojih gljive lako ulaze u tkivo. Tako kod plodova sorte Blueray (veliki ožiljci) nakon tjednog skladištenja đolazi do znatno više truleži (Colletotrichum sp. i Alternaria sp.) nego kod plodova sorte Bluechip (mali ožiljci).

U prošlom poglavlju smo naveli kako su plodovi borovnice klimakterične bobice, tj. zriobom im se povećava disanje. U pravilu vrijedi: što je veće disanje plodova, to im je manja sposobnost skladištenja. Disanjem dolazi između ostalog i do oslobađanja topline što dodatno umanjuje sposobnost skladištenja.

Zbog toga je neposredno nakon berbe vrlo važno ukloniti toplinu plodova, tj. provesti hlađenje. Plodove se ni u kom slučaju ne smije ostaviti na polju ili na direktnom suncu.

Najveću važnost tijekom skladištenja ima temperatura. Jednostavnim snižavanjem temperature sa 20°C na 0°C, bez reguliranja vlažnosti moguće je produžiti rok trajanja plodova većine sorata do osam puta, u odnosu na sobnu temperaturu. Bobice sorte Bluecrop. koje pr. sobnoj temperaturi mogu stajati oko tjedan dana, ostaju na temperaturi od 0°C svježi oko tjedana. Dodatnim snižavanjem količine udiela kisika u zraku na 2-3% i povećanjem koncentracije CO2 na 8-12% moguće je svježinu očuvati i do 3 mjeseca.

Kod prevelikih koncentracija CO2 (>25%) može doći do promjene okusa plodova (“offflavours”) te do omekšanja plodova.

Sl. 31. Proizvodnja topline 11 borovnica pod raznim temperaturama

Izostavljeno iz prikaza

Pri odlučivanju o terminu berbe trebamo imati na umu da i nakon berbe može doći do određenog stvaranja antocijana u kožici, ali ne i do povećanja količine šećera.

Generalno je manje zrele proizvode moguće duže skladištiti nego potpuno zrele. Isto tako plodovi sorata sa nižim odnosom šećera i kiseline ostaju duže vrijeme svježi nego oni sa manje kiseline.

Nakon berbe može doći do gubitaka plodova zbog napada gljiva, od kojih je ekonomski najviše ugrožava Rhizopus nigricans. Napadnuti plodovi vrlo brzo mekane i gube sok, a pri nižim temperaturama dolazi do stvaranja bijelog pokrova. Gljiva u plodove prodire preko rana, a vlaga na plodovima dodatno pojačava infekciju. Najefektniji način suzbijanja Rhizopusa je brzo hlađenje plodova nakon berbe na temperature ispod 10°C, zato što je gljivi na takvim temperaturama onemogućen rast. Druga gljiva koja uzrokuje mekšanje plodova je poznata siva plijesan ili Botrytis cinerea, kod koje na plodovima dolazi do stvaranja tipičnog sivog micelija. Napadnuti plodovi se sljepljuju. Budući da do infekcije dolazi na grmovima potrebno je veću pažnju posvetiti higijeni i zaštiti plodova fungicidima.

Ostale gljive koje izazivaju truleži pripadaju rodovima: Monilia, Colletotrichum, Phomopsis i Alternaria.

Plodovi brusnica imaju neobičnu sposobnost dugog održavanja svježine. Prije je u SAD-u bilo uobičajeno njihovo čuvanje u bačvama s vodom. Ako se voda s vremena na vrijeme mijenjala, plodove je bilo moguće čuvati mjesecima. Sposobnost čuvanja plodova zasigurno leži u činjenici da sadrže velike količine kiseline, osobito benzenove koja je poznati konzervans.

Modified Atmosphere Packaging (MAP) omogućuje jednaku dužinu skladištenja kao i CA-skladištenje. Puno važnija stvar od toga koju vrstu folije primjenjujemo je temperatura čuvanja: na 4°C plodove se i nakon dugotrajnog čuvanja opisuje kao “kisele sa tipičnom aromom” dok kod čuvanja na 12°C dolazi do pojave gorke komponente okusa i mirisa skladištenja.

Borovnice i brusnice nam osim mogućnosti za trenutnu konzumaciju nude i razne mogućnosti prerade. Većina borovnica se proda kao konzumno voće dok je kod brusnica sasvim obratno.

Svježe brusnice i borovnice omogućuju efikasno duboko hlađenje jer na taj način duže vrijeme zadržavaju svježinu. Takvi plodovi praktično ne gube na kvaliteti i vrlo su pogodni za namjenu u kuhinji ili za proizvodnju voćnih umaka. Borovnice su vrlo dobra podloga za proizvodnju sokova ili nektara, a može ih se koristiti kao poseban proizvod ili u koktelima. Sokovi od brusnica su vrlo cijenjeni, a moguće naći samo u ljekarnama ili specijaliziranim trgovinama. Zbog vrlo intenzivnog okusa takve je sokove potrebno razrijediti ili miješati s ostalim sokovima. Često se preporučuju za suzbijanje infekcije mokraćnih putova. Tržišno vrlo interesantan proizvod je vino od borovnica sa svojim tipičnim okusom. Destilacijom se ne dolazi do takve punoće okusa kao što je to slučaj kod npr. kruške ili malina, zato što borovnica ne sadrži mnogo hlapivih aromatičnih spojeva.

Dodatnu važnost dobiva i uporaba sušenih plodova za mješavinu s raznim pahuljicama (popularni Miisli). Od plodova je naravno moguće proizvesti i ukusne marmelade. Sušene borovnice je moguće naći u mnogim mješavinama čajeva. U zadnje vrijeme se ostatci od prešanja borovnica koriste za proizvodnju koncentrata antocijana ili polifenola kojega se djelovanje na koronarni sustav i na uklanjanje stresa uspoređuje sa djelovanjem crnog vina.

Mali dio plodova odlazi i u kozmetičku industriju za proizvodnju sapuna ili mirisnih ulja.

Nedostatak znanja o raznim mogućnostima primjene brusnica danas je zasigurno najvažniji razlog zašto se njihova proizvodnja nije proširila po Europi. U SAD-u je to sasvim drugačije, tamo se brusnice koriste kao podloga mnogih sokova i napitaka. Osim toga koriste se velike količine sušenih brusnica ili ih se prerađuje u prah koji se dodaje u neke tipične američke specijalitete. Postoje i razni voćni umaci i žele od brusnica koji se serviraju uz pečenja ili uz razne salate. Poznati su i brojni kolači od brusnica od kojih su najpoznatiji Cranberry Muffins.

Vrlo interesantan proizvod su “Crasine” koje su slične grožđicama i vrlo su ukusna i zdrava alternativa slatkišima.

Svježe plodove brusnica je zbog njihove dobre trajnosti moguće naći na tržištu od rujna do kasne zime. Zamrznuti proizvodi ne gube kvalitetu te ih je moguće cijele godine koristiti umjesto ostalih svježih plodova.