Od izdanja knjiga „Opća mikrobiologija, godine 1995. i „Primijenjena mikrobiologija“, godine 1996., dogodila su se mnoga važna otkrića u mikrobiologiji i golem nam je broj novih i najnovijih informacija postao dostupan. Novi postupci u proizvodnji, preradi i zaštiti namirnica i krme od kvarenja uzrokova-nih plijesnima eliminirali su neke mikrobiološke probleme. a stvorili su nove. Svojedobno su, primjerice, bili napušteni postupci koji su mnogo obećavali (zračenje namirnica i krine y-zrakama jedan je od takvih postupaka, koji ciugo nije bio dopušten u mnogim zemljama).
Uzimajući u obzir sugestije velikog broja studenata dodiplomskih i poslijediplomskih studija, a i ostalih čitatelja udžbenika „Opća mikrobiologija“ i ‘“Pnmijenjena mikrobiologija“, u ovome smo udžbeniku nacinili veiik broj promjena u ustrojstvu teksta prilagođujući ga studentima dodiplomskog, poslije-diplomskog i’doktorskog studija na maticnome fakultetu. No to će djelo poslužiti kao vrijedan udžbenik i studentima ostalih fakultetau kojih je znanost što se bavi istraživanjem mikroskopskih filamentnih gljivica – Mikologija, nezaobilazan predmet u tijeku studija, i u tvorničkoj proizvodnji namirnica i krme, u kojoj pojedini postupci ovise o poželjnim i nepoželjnim učincima mikroskopskih gljivica.
Svrha udžbenika „Mikologija u biotehnologiji“ jest sažimanje osnovnih načela znanosti koja se bavi istraživanjem mikroskopskih micelijskih i nemicelijskih gljivica, zajedno s ilustracijama tih načela u knjigu umjerena opsega, koja može poslužiti kao sveučilišni udžbenik ili kao pomagalo suradnicima i istraživačima u području koja se tiču biotehnologije. Pokušali smo, u području specijalne mikrobiologije -mikotoksikologije, načiniti čitak tekst i sistematizirati gradivo i znanstvene informacije prilagođujući ih či-tatelju, a istodobno ga upućujući na opsežnu bibliografiju.
U udžbeniku su naglašene kemijske, mikrobiološke i toksikološke osobine do danas najviše istraženih plijesni s obzirom na biosintezu mikotoksina koji se smatraju karcinogenim i mutagenim agensima. Prikazani su parametri rasta odabranih toksikogenih plijesni, a istaknuti su okolišni parametri u kojima brojne toksikogene plijesni sintetiziraju mikotoksine. Posebno je istaknut utjecaj mikotoksina u akutnom izlaganju na različite organe sisavaca, s naglaskom utjecaja na jetru, pri čemu je kao kroničan učinak moguća indukcija ciroze jetre. Navedeni su primjeri karcinogeneze mikotoksinima, pa bi se stoga ti metaboliti plijesni mogli razmatrati kao jedni od čimbenika koji utječu na nastanak tumora u organizmu sisavaca, napose malignih hepatoma.
U posebnom dijelu udžbenika iscrpno su obrađeni postupci kojima se može ili spriječiti porast plijesni na odabranim susptratima, ili pak plijesan uništiti kada je supstrat već kontaminiran.
Svaki je glavni predmet ovoga udžbenika obrađen u zasebnom poglavlju, ali ograničeni prostor nije dopuštao uklapanje svega materijala za kojim žudi svaki pojedini specijalist žedan novih i najnovijih informacija s ovoga područja.
Pokušali smo, osim toga, izbjeći poklanjanje prekomjerne pozornosti svakoj pojedinačnoj fazi u Postupcima mikotoksikološke kontrole prirodnih supstrata. To je i razlog što je prehrambena tehnologija ograničeno uključena u dani tekst, ali je, mislimo, dostatna za razumijevanje utjecaja plijesni i produkata njihova sekundarnog metabolizma – mikotoksina, u postupcima proizvodnje i prerade namirnica i krme.
Mnoga korisna, a i štetna djelovanja plijesni u namirnicama i krmi. sa zornim primjerima, naći će čitatelj na ovim stranicaina.
Svojstvene značajke udžbenika
Osnovna je nakana autora upoznavanje znanstvenika i studenata različitih profila s temeljnim načelima mikologije i mikotoksikologije. Nedvojbeno, u ovom se tekstu nalazi više gradiva nego što može biti usvojeno na predavanjima u jednome semestru.
U knjizi smo uzeli u obzir i procjenu radova s područja mikrobiologije filamentnih mikroskopskih gljivica od klasičnih mikrobiologa do današnjih dana, koji su nam olakšali razumijevanje odnosa biotehnologija – namirnica – plijesan – sisavac.
Knjiga sadrži više od 200 izvrsno funkcionalno izrađenih crteža, slika, shema, dijagrama i fotografija u boji koji upotpunjuju tekst, tako da se često mogu izostaviti detalji pri opisivanju određenih pojava.
Udžbenik je podijeljen u četiri dijela. U središtu je iscrpan uvod u svijet mikroskopskih gljivica, s osnovnim načelima i činjenicama u mikrobiologiji, mikroskopiji i biokemiji, a kontinuirano se nastavlja kroz osobine, funkcije, djelovanja i primjenu mikroskopskih gljivica – plijesni i kvasaca. Kako što se iz kasnijeg opisivanja vidi, uređenje dijelova i poglavlja između njih dopušta fleksibilnost u uporabi teksta, tako da nastavnici mogu slobodno oblikovati izlaganja prema razini znanja pojedinih studenata.
Nakon uvoda slijedi prvi dio udžbenika koji čitateljevu pozornost skreće na djelovanje mikroskopskih gljivica u svagdanjem životu. To je poglavlje povezano s pregledom mikologije kao znanstvene poddiscipline i obuhvaća jezgrovitu raspravu o neslućenim mogućnostima mikologije u bliskoj budućnosti uz sažet uvod u povijest mikologije.
Drugi dio razmatra kemijske, biološke i toksikološke osobine mikotoksina, metabolita nekih rodova plijesni koji se smatraju toksičkim, karcinogenim i mutagenim agensima, a koje toksikogene plijesni mogu sintetizirati u tijeku rasta na gotovo svim supstratima. U petom je poglavlju prikazan utjecaj najtoksičnijeg i karcinogenog mikotoksina – aflatoksina B1, u akutnom izlaganju na različite organe sisavaca, s posebnim osvrtnom na jetru, pri čemu je kao kroničan učinak moguća indukcija ciroze jetre. Navedeni su primjeri karcinogeneze aflatoksinom B, i naglašeno je da bi se stoga taj metabolit plijesni mogao razmatrati kao jedan od čimbenika koji utječu na nastanak tumora u organizmu sisavaca, napose malignih hepatoma.
U poglavlju 6. do 18. opisani su struktura, kemijska svojstva, biološki učinak i način djelovanja do danas najviše istraženih mikotoksina zajedno s plijesnima odgovornim za njihovu sintezu i LD50 – vrijednostima u akutnom izlaganju.
U poglavljima 19. do 21. iscrpno je prikazan odnos mikotoksina i čovjeka i životinja s posebnim osvrtom na bolesti (mikotoksikoze) što ih ti metaboliti plijesni uzrokuju.
Stabilnost i inaktivacija mikotoksina koji je kontaminirao namirnicu ili krmu i postao njezin sastavi dio opisane su u dvadesetprvom poglavlju. Opisani su postupci suzbijanja rasta plijesni na namirnicama i krmi, s posebnim osvrtom na primjenu kemijskih agenasa u tijeku uskladištenja kojima se danas u svijetu koristimo. Napose su naglašena istraživanja koja u Republici Hrvatskoj u tom smislu traju već više od tri desetljeća.
Dvadesetdrugo poglavlje opisuje ekološka stajališta mikotoksina, njihovo dokazivanje u prirodnim supstratima i dokazivanje njihova djelovanja u pokusima na biljkama, životinjama i mikrobima. U tom je poglavlju iscrpno opisana kontrola namirnica i krme na terenu i u skladištu s obzirom na toksične i karcinogene metabolite. Uz brojne podatke o kontaminaciji čitava niza namirnica i krme mikotoksinima, napose aflatoksinima, naglašene su namirnice s posebnim rizikom.
U tome poglavlju opisani su i osnovi kriteriji za donošenje prihvatljivih standarda s obzirom na zdravstvenu opasnost i zakonsku regulaciju mikotoksina u namirnicima i krmi. U zasebnoj tablici navedene su dopuštene količine aflatoksina u pojedinim zemljama svijeta uz poseban naglasak na zakonske propise što se odnose na Republiku Hrvatsku. Glavni zakonski propisi kojima je regulirana koncentracija mikotoksina u namirnicama i krmi na međunarodnoj razini, dani su nakon literaturnih navoda.
Četvrti dio razmatra toksičke interakcije u kojima zajedničko djelovanje dvaju ili više kemijskih agenasa može izazvati ne samo aditivan nego i ukupan efekt, veći od zbroja efekata svakog agensa zasebno. Taj je fenomen poznat kao sinergizam.
Opisano je sinergističko djelovanje kombinacije mikotoskin – mikotoksin, mikotoksin – nemiko-toksin i utjecaj dodataka namimicama i krmi na učinke mikotoksina u organizmu sisavaca i ptica. Hormonski efekti mikotoksina i mehanizam mikotoksinskog sinergizma posebno su istaknuti.
Zagreb, ljeto, godine 2003.
Senadin Duraković, Lejla Duraković
Sadržaj
I Dio Uvod u mikologiju
a) Poglavlje Mikroskopske micelijske gljivice – plijesni
b) Poglavlje Mikroskopske nemicelijske gljivice – kvasci
II DIO Mikotoksini
3. Poglavlje Gljive i čovjek
4. Poglavlje Izvori mikotoksma
5. Poglavlje Aflatoksini
6. Poglavlje Sterigmatocistini i verzikolorini
7. Poglavlje Okratoksini i strukturno slični mikotoksini
8. Poglavlje Citrinin
9. Poglavlje Toksični laktoni
10.Poglavlje PR toksin
11.Poglavlje Luteoskirin i cikloklorotin
12.Poglavlje Grizeofulvin, viridikatum toksin, ciklopiazonička kiselina i sekalonička kiselina.
13.Poglavlje Trihoteceni
14.Poglavlje MakrocikHčki toksički laktoni
15.Poglavlje Citokalazani
16.Poglavlje Tremorgeni mikotoksini
17.Poglavlje Fumonizini
18.Poglavlje Strukturno različiti mikotoksini
19.Poglavlje Mikotoksini i čovjek
20.Poglavlje Mikotoksini i životinje
21.Poglavlje Suzbijanje rasta plijesni na poljoprivrednim proizvodima
III DIO Mikotoksini iprirodni okoliš
22.Poglavlje Ekološki aspekti mikotoksina